2010–2019
Ko e Matamatalelei ʻo e Māʻoniʻoní
ʻEpeleli 2017


Ko e Matamatalelei ʻo e Māʻoniʻoní

ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu pea kuó Ne ʻomi e meʻa kotoa ʻoku fie maʻú ke tau lava ʻo māʻoniʻoni he ʻokú Ne māʻoniʻoni.

ʻI heʻeku teuteu ki he fakatahá ni, ne ake ʻeku manatu ki he kau fafine faivelenga tokolahi kuó u feʻiloaki mo ia, ʻi he feituʻu kotoa. ʻOku ou pehē ʻoku fakamatalaʻi lelei taha pē kinautolu ʻe he saame fakafetaʻi ʻa e Tuʻi ko Tēvitá: “ʻAtu ki [he ʻEikí] ʻa e ongoongo lelei ʻoku taau mo hono huafá: ʻomi ha feilaulau pea haʻu ki hono ʻaó: lotu ki [he ʻEikí] ʻi he matamatalelei ʻo e māʻoniʻoní.”1

ʻOku ou mamata ki he matamatalelei ʻo e māʻoniʻoní ʻi he kau fafine ʻoku tokanga taha honau lotó ki he meʻa kotoa ʻoku leleí, pea nau fie hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOku nau tekaki honau laumālié, lotó, ʻatamaí mo e iví kotoa ki he ʻEikí ʻi he anga ʻenau moʻui fakaʻahó.2 Ko e māʻoniʻoní ʻoku ʻi he faifeinga mo e fefaʻuhi ko ia ke tauhi e ngaahi fekaú pea fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava kuo tau fai mo e ʻOtuá. Ko e māʻoniʻoní ko hono fai ia ʻo e ngaahi fili ʻe hoko ai e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau faifakahinohinó.3 Ko e māʻoniʻoní ko hono tuku ia ki he tafaʻakí ʻetau ngaahi holi fakakakanó kae hoko ko ha “tangata māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí”.4 “Kuo pau ke fakamāʻoniʻoniʻi e momeniti kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí ki he ʻEikí.”5

Naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻo e langí ki he fānau ʻa ʻIsilelí, “He ko au ko [e ʻEiki] ko homou ʻOtuá: ko ia te mou fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu, pea te mou māʻoniʻoni; he ʻoku ou māʻoniʻoni: pea ʻoua naʻa mou ʻuliʻi ʻa kimoutolu.”6

Naʻe ako mai ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, ʻo pehē: “ʻOku lahi e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní meiate kitautolú. … ʻOkú Ne fokotuʻu mai te ne fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo ‘kātakiʻi ha nāunau fakasilesitiale’ (T&F 88:22) pea ‘nofo ʻi hono ʻaó’ (Mōsese 6:57)”7 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Lectures on Faith, “He ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo fiefia ʻi hono nāunaú, taʻe te ne maʻu ʻa hono haohaoá mo e māʻoniʻoní.”8 ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea kuó Ne ʻomi e meʻa kotoa ʻoku fie maʻú, ke tau lava ʻo māʻoniʻoni he ʻokú Ne māʻoniʻoni.

Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e Tamai Hēvaní, pea ʻoku tau takitāuhi pē ʻa e tukufakaholo fakalangi ʻo e māʻoniʻoní. Kuo folofola ʻetau Tamai Hēvaní ʻo pehē, “Vakai, ko e ʻOtuá au; ko hoku hingoá ko e Tangata ʻo e Māʻoniʻoní.”9 Ne tau ʻofa mo hū ki heʻetau Tamaí ʻi he maama fakalaumālié. Ne tau holi ke hangē ko Iá. Tuʻunga Heʻene ʻofa haohaoa fakaetamaí, naʻá Ne foaki ai Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ke hoko ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Ko e ʻAlo Ia ʻo e Tangata Māʻoniʻoní.10 Ko Hono “huafá ko Māʻoniʻoni,11 “ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí.”12

ʻOku fakatefito ʻia Kalaisi mo ʻEne ʻaloʻofá mo ʻEne kelesí, ʻa ʻetau fakatetuʻa ki he māʻoniʻoní. Te tau lava hoko ʻo maʻa, mo taʻemele, he taimi ʻoku tau fakafisi ai mei he anga taʻemāʻoniʻoni kotoa pē, ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí13 pea fakatomala moʻoní. ʻOku papitaiso kitautolu ʻi he vaí, ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku fakahaohaoaʻi hotau laumālié he taimi ʻoku tau tali loto fiefia ai e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau maʻu fakauike ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití. ʻI he laumālie ʻo e fakatomala mo e holi moʻoni ki he angamāʻoniʻoní, ʻoku tau fuakava ai ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, manatu kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē Hono Laumālié. ʻI heʻetau feinga ko ia he fakaʻau e taimí ke tau taha mo e Tamaí, mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau ʻinasi ai ʻi Honau natula fakalangí.14

Ko e Māʻoniʻoní ʻa Hono Tauhi ʻEtau Ngaahi Fuakavá

ʻOku tau ʻiloʻi e ngaahi sivi, ʻahiʻahi mo e faingataʻa lahi te ne lava ke tohoakiʻi kitautolu mei he meʻa kotoa ʻoku māʻoniʻoni, haohaoa mo ongoongo lelei ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ka ʻoku ʻomi ʻe heʻetau ngaahi aʻusia fakamatelié, ʻa e faingamālie ke tau fili ai ki he māʻoniʻoní. Ka ʻoku faʻa hanga ʻe he ngaahi feilaulau ʻoku tau fai ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻo fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu.

ʻĪmisi
Evangeline, a young woman in Ghana

Ne u mamata he māʻoniʻoní he fofonga ʻo e finemui taʻu 13 ko ʻIvaniselina mei Kaná. Ko e taha e founga ʻokú ne tauhi ai ʻene ngaahi fuakavá, ko ʻene faivelenga ʻi hono fatongia ko e palesiteni ʻo e kalasi Punungahoné. Naʻá ne fakamatala loto fakatōkilalo, ʻokú ne ʻalu ki he ʻapi hono ngaahi kaungāmeʻá, ko ha kau finemui māmālohi, ʻo kole ki heʻenau mātuʻá ke tuku mai ke nau omi ki he lotú. ʻOku talaange ʻe he ngaahi mātuʻá ʻoku faingataʻa he kuo pau ke fai ʻe he fānaú ha ngāue ʻi he Sāpaté. ʻOku ʻalu leva ʻa ʻIvaniselina ʻo tokoni ki he ngāué, pea faʻa tukuange mai leva ai hono ngaahi kaungāmeʻá ki he lotú.

Kapau te tau tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo iá, ʻe liliu, fakahaohaoaʻi mo teuteuʻi kitautolu ʻe he ngaahi ouau toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tau hū ki he ʻao ʻo e ʻEikí.15 ʻOku tau fefuaʻaki ʻetau kavengá; ʻoku tau fefakamālohiaʻaki. ʻOku tau pukepuke ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá he taimi ʻoku tau tokoni fakalaumālie mo fakatuʻasino ai ki he masivá, fiekaiá, telefuá pea mo e mahamahakí.16 ʻOku tau tauhi kitautolu ke ʻikai hatau mele ʻi he māmaní, he taimi ʻoku tau tauhi ai e ʻaho Sāpaté pea maʻu he moʻui taau e sākalamēnití ʻi he ʻaho tapu ʻo e ʻEikí.17

ʻOku tau tāpuekina hotau fāmilí pea ʻai hotau ʻapí ke hoko ko ha ngaahi potu māʻoniʻoni. ʻOku tau mapuleʻi ʻetau ngaahi holí kae lava ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e ʻofa ʻoku haohaoa mo tuʻuloá.18 ʻOku tau tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he angalelei mo e manavaʻofa pea tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau hoko ko ha kakai ʻo Saione, ʻo loto taha mo fakakaukau taha, ko ha kakai maʻa ʻoku nofo fakataha ʻi he uouangataha mo e angamāʻoniʻoni.19 “He kuo pau ke tupulaki ʻa Saione ʻi he fakaʻofoʻofa pea ʻi he māʻoniʻoni.”20

ʻE ngaahi tokoua, mou haʻu ki he temipalé. Kapau ʻoku tau fie hoko ko ha kakai māʻoniʻoni kuo mateuteu ke tali e hāʻele mai e Fakamoʻuí, kuo pau ke tau tuʻu hake ʻo tui hotau ngaahi teunga fakaʻofoʻofá.21 ʻOku tau siʻaki e ngaahi founga ʻa e māmaní ʻi he mālohi mo e lāngilangi, pea tauhi ʻetau ngaahi fuakavá “ke fakakofuʻi [ʻa kitautolu] ʻaki ʻa e anga haohaoá, ʻio, ʻaki ʻa e pulupulu ʻo e māʻoniʻoní.”22

Ko e Māʻoniʻoní ʻa e Hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko Hotau Faifakahinohinó

Ko e māʻoniʻoní ko ha meʻafoaki ia ʻo e Laumālié. ʻOku tau tali e meʻafoaki ko ʻení he taimi ʻoku tau fili ai ke fai e ngaahi meʻa te ne fakatupulaki e mālohi fakahaohaoa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
Ne fanongo ʻa Mele ki he ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí

ʻI hono talitali ʻe Māʻata ʻa Sīsū Kalaisi ki hono ʻapí, naʻá ne ongoʻi mālohi ke tauhi ki he ʻEikí ʻi he lelei taha te ne lavá. Naʻe fili ʻa Mele ia ke nofo hifo he “veʻe vaʻe ʻo Sīsuú” ke fanongo ki Heʻene folofolá. ʻI he ongoʻi mafasia ʻa Māʻata he ngāue taʻe ʻi ai ha taha ke tokoní, naʻá ne hanu, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokanga kuo liʻaki au ʻe hoku tokouá, ke u ngāue toko taha pē?”

ʻOku ou manako he valoki angavaivai taha ʻoku ou fakakaukauloto atu ki aí. ʻI he ʻofa hoahaoa mo e manavaʻofa tuʻuloa, naʻe naʻinaʻi ange e Fakamoʻuí:

“Maʻata, Maʻata, ʻokú ke femoʻuekina mo [hohaʻa] ki he ngaahi meʻa lahi:

“Ka ko e meʻa pē taha ʻoku ʻaongá: pea kuo fili ʻe Mele ʻa e meʻa leleí, ʻa ia ʻe ʻikai toʻo meiate iá.”23

ʻE ngaahi tokoua, kapau te tau angamāʻoniʻoni, kuo pau ke tau ako ke nofo hifo he veʻe vaʻe ʻo e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí pea tuku ha taimi moʻó e māʻoniʻoní. ʻOku tau tuku nai e telefoní ki he tafaʻakí, pe lisi ʻo e ngaahi meʻa taʻefaʻalaua ke faí, pea mo e hohaʻa ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní? ʻOku hanga ʻe he lotú, akó mo e muimui ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo fakaafeʻi mai ʻEne ʻofa faifakamaʻa mo faifakamoʻuí ki heʻetau moʻuí. Tau toʻo muʻa ha taimi ke māʻoniʻoni ai, kae lava ke fakafonu kitautolu ʻaki Hono Laumālie toputapu mo fakahaohaoá. ʻI he hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau faifakahinohinó, te tau mateuteu ai ke tali e Fakamoʻuí ʻi he matamatalelei ʻo e māʻoniʻoní.24

Ko e Māʻoniʻoní ko e Hoko Ko ha Taha Māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

Fakatatau mo e folofola fakalaumālie ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, ko kinautolu ʻoku māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku nau angavaivai, angamalū, loto fakatōkilalo, faʻa kātaki pea fonu ʻi he ʻofá, ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.25 Naʻá ne kikite ko Sīsū Kalaisi, “ʻa e ʻEiki Māfimafi ʻa ia ʻokú ne pulé, ʻa ia naʻe ʻi aí, pea ʻokú ne ʻi ai mei he taʻengatá ki he taʻengatá kotoa, [ʻe hāʻele hifo ia] mei he langí ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea nofo ʻi ha sino ʻo e kelekele.” Naʻá ne haʻu ke tāpuakiʻi e mahakí, heké, tulí, pea mo e kuí pea ke fokotuʻu hake ʻa kinautolu kuo pekiá. Ka naʻá Ne mamahi “ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku faʻa kātakiʻi ʻe he tangatá, tuku kehe pē ʻa e maté.”26 Pea neongo ko Ia pē ʻoku fakafou mai ai e fakamoʻuí, ka naʻe taukaeʻi, kaumaeaʻi pea tutuki Ia. Pea naʻe toe tuʻu hake e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mei faʻitoka, koeʻuhí ke tau lava kotoa ʻo ikunaʻi e maté. Ko Ia te ne fakamaauʻi ʻa e māmaní ʻi he angamāʻoniʻoni. Ko Ia te ne huhuʻi kotoa kitautolú. Ko Ia ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e matamatalelei ʻo e māʻoniʻoní.

ʻI he fanongo e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ki heʻene ngaahi leá, ne nau tō ki he kelekelé, pea ne lahi fau ʻenau loto fakatōkilaló mo e ʻapasia ki he ʻaloʻofa mo e nāunau ʻo hotau ʻOtuá. Ne nau ʻiloʻi honau tuʻunga fakaemāmaní. ʻOku tau sio nai ki heʻetau fakafalala kakato ki he kelesi mo e ʻaloʻofa ʻa Kalaisi ko hotau ʻEikí? ʻOku tau ʻiloʻi nai, ʻoku tau maʻu e meʻafoaki lelei fakatuʻasino mo fakalaumālie kotoa pē ʻo fakafou ʻia Kalaisi? Fakatatau mo e palani taʻengata ʻa e Tamaí, ʻoku tau manatuʻi nai ʻoku ʻatautolu e nonga ʻi he moʻuí ni pea mo e ngaahi nāunau ʻo e taʻengatá ʻo fakafou pē ʻi Hono ʻAlo māʻoniʻoní?

ʻOfa ke tau kau fakataha mo e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, ʻi heʻenau kalanga ʻi he leʻo taha, “ʻOiauē ʻaloʻofa mai, pea ngāue ʻaki ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí koeʻuhi ke mau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo ʻemau ngaahi angahalá, pea lava ke fakamaʻa ʻa homau lotó; he ʻoku mau tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e langí mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē.”27

ʻOku ou fakamoʻoni kapau te tau haʻu ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, ʻe nofoʻia kitautolu ʻe Hono Laumālié ke lava ʻo fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e fiefiá, pea maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá pea mo ha konisēnisi ʻoku nonga.

Kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ivi ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni. ʻOfa ke tau fai hotau lelei tahá ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá pea hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau faifakahinohino. ʻI heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau hoko ai ko ha kakai māʻoniʻoni ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí, ke tau lava ʻo maʻu e moʻui taʻe-faʻa-maté pea ʻoatu e fakafetaʻi ʻoku taau mo e huafa ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí. ʻOfa ke hoko ʻetau moʻuí ko ha feilaulau toputapu ia, ke tau lava ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi he matamatalelei ʻo e māʻoniʻoní. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.