2010–2019
Pea Sio Ki ai ʻa Sīsū mo ʻOfa Kiate Ia
ʻEpeleli 2017


Pea Sio Ki ai ʻa Sīsū mo ʻOfa Kiate Ia

Kapau te ke ongoʻi ha taimi ʻoku kole atu ke ke fai ha meʻa faingataʻa, fakakaukau ki he ʻEikí ʻo hangē pē ʻoku sio mai kiate koé, mo Ne ʻofa ʻiate koe, peá Ne fakaafeʻi koe ke ke muimui ʻiate Ia.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne ui au mo hoku uaifi ko Sekí, ke ma tokangaʻi e Misiona Washington Spokane. Ne ma aʻu atu ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú mo ha ongoʻi manavasiʻi mo vēkeveke ʻi he fatongia ke ngāue mo ha kau faifekau kei talavou tokolahi mo fakaofo. Ne nau omi mei ha puipuituʻa kehekehe pea ʻikai hano taimi kuo nau hangē pē haʻama fānaú.

Neongo naʻe ngāue lelei ʻaupito ha konga lahi, ka naʻe fefaʻuhi ha toko siʻi mo e taulōfuʻu e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu mei honau uiuiʻí. ʻOku ou manatu ki ha pehē mai ha faifekau, “Palesiteni, ʻoku ʻikai pē ke u saiʻia au he kakaí.” Ne talamai ʻe ha niʻihi ne ʻikai ke nau maʻu e holi ke muimui ki he lao mamafa ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ne u hohaʻa mo fifili pe ko e hā te ma lava ʻo fai ke liliu e loto ʻo e kau faifekau ko ia kuo teʻeki ai ke nau ʻilo e fakafiefia ʻo e talangofuá.

ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi haʻaku fakaʻuli atu he ngaahi ngoueʻanga uité ʻi he kauʻāfonua Uāsingatoni-ʻAitahoó, ne u fanongo ki ha hikitepi ʻo e Fuakava Foʻoú. ʻI heʻeku fanongo ki he talanoa angamaheni ʻo e talavou koloaʻia ne haʻu ʻo fehuʻi ki he Fakamoʻuí, pe ko e hā te ne fai ke maʻu e moʻui taʻengatá, ne u maʻu ha fakahā fakatāutaha taʻeʻamanekina mo mālohi fau ʻa ia ʻoku hoko ko ha manatu toputapu he taimí ni.

Hili ʻeku fanongo ki hono fakalau ʻe Sīsū e ngaahi fekaú pea tali ange ʻe he talavoú, kuó ne tauhi kotoa ʻeni talu mei heʻene kei siʻí, ne u fakafanongo leva ki he fakatonutonu angavaivai ne fai ʻe he Fakamoʻuí: “Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ke kei hala ai: ke ke … fakatau ʻa ia kotoa pē ʻoku ʻaʻaú, peá ke …. haʻu, … ʻo muimui ʻiate au.”1 Ka ne u ofo, heʻeku fanongo ki ha foʻi lea ʻe hongofulu ʻi konga ko ia ʻo e veesi ko iá, ne hangē kuo teʻeki ai ke fanongoa pe lau kimuʻá. Naʻe hangē ne toki tānaki mai ia ki he folofolá. ʻOku ou ofo ʻi he mahino fakalaumālie ne toki maʻu mei aí.

Ko e hā e ngaahi foʻi lea ʻe hongofulu ko ʻeni kuo ongo pehē faú? Fanongo angé pe te ke ʻiloʻi e ngaahi lea ngali angamaheni ko ʻení, ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi ha toe Kōsipeli kehe, ka ko e Kōsipeli pē ʻa Maʻaké:

“Naʻe lele mai ʻa e toko taha ʻo … fehuʻi ange, ʻEiki Lelei, ko e hā te u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?

“Pea pehē ʻe Sīsū kiate ia, …

“ʻOkú ke ʻilo ʻa e ngaahi fekaú, ʻOua naʻá ke tono fefine, ʻOua naʻá ke fakapō, ʻOua naʻá ke kaihaʻa, ʻOua naʻá ke fakamoʻoni loi, ʻOua naʻá ke kākā, Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé.

“Peá ne [taliange]  … , ʻEiki, kuó u fai ʻeni kotoa pē talu ʻeku kei siʻi.

Pea sio ki ai ʻa Sīsū mo ʻofa kiate ia, mo ne pehē kiate ia, Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ke kei hala ai: ke ke ʻalu, ʻo fakatau ʻa ia kotoa pē ʻoku ʻaʻaú, peá ke foaki ki he masivá, pea te ke maʻu ʻa e koloa ʻi he langí: peá ke haʻu, ʻo fua ʻa e ʻakau mafasiá, mo muimui ʻiate au.”2

“Pea sio ki ai ʻa Sīsū mo ʻofa kiate ia.

ʻI heʻeku fanongo ki he ngaahi leá ni, ne u sio loto atu ki ha fakatātā ʻo hotau ʻEikí, ʻi heʻene tuʻu hifo ʻo sio ki he talavoú ni. Ko e sió—ʻo hangē haʻane siofi fakamamaʻu ke ongo ki hono laumālié, ke ne ʻiloʻi ʻene leleí mo e meʻa te ne malavá, pea mo ʻiloʻi ʻene fie maʻu vivili tahá.

Pea toki hoko mai e kupuʻi lea faingofua ko ia—naʻe ʻofa ʻa Sīsū kiate ia. Naʻe lōmekina ia ʻe ha ongoʻi ʻofa mo ha manavaʻofa ki he talavou leleí ni, pea koeʻuhí ko e ʻofa ko ʻení, pea ʻi he ʻofa ko ʻení, naʻe toe kole ange ai ʻe Sīsū ha meʻa lahi meiate ia. Ne u fakakaukauloto atu ki he ongo naʻe maʻu ʻe he talavoú ni ke kāpui ia ʻe he faʻahinga ʻofa pehē lolotonga hono kole ange ke ne fai ha meʻa faingataʻa moʻoni hangē ko hono fakatau e meʻa kotoa naʻá ne maʻú ʻo foaki ki he masivá.

ʻI he momeniti ko iá, ne u ʻiloʻi naʻe ʻikai ko e loto pē ʻo ʻema kau faifekaú naʻe fie maʻu ke liliú. Naʻe fie maʻu ke liliu foki mo hoku lotó. Naʻe ʻikai ko e fehuʻí ʻa e “Ko e hā ha founga ʻe lava ai ʻe ha palesiteni fakamisiona loto mamahi, ʻo ʻai ha faifekau faingataʻa ke angalelei ange?” Ka ko e fehuʻí, “Te u fakafonu fēfē ʻaki au e ʻofa faka-Kalaisí, kae lava ha faifekau ʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻiate au peá ne holi ai ke liliu?” Te u lava fēfē ʻo sio kiate ia ʻi he founga tatau naʻe sio ai e ʻEikí ki he talavou koloaʻiá, ʻi honau tuʻunga totonú mo e tuʻunga te nau lava ʻo aʻusiá, kae ʻikai ko e meʻa ko ē ʻoku nau fai pe taʻe faí? Te u lava fēfē ke hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí?

“Pea sio ki ai ʻa Sīsūmo ʻofa kiate ia.”

Talu mei ai, ʻi heʻeku tangutu vāofi ko ia mo ha faifekau kei talavou ne faifeinga ke moʻui talangofuá, ne u sio ʻaki hoku lotó he taimi ko iá ki ha talavou pe finemui faivelenga naʻá ne ngāueʻi ʻene holi ke haʻu ʻo ngāue fakafaifekaú. Pea ne u lava leva ʻo leaʻaki e lotoʻofa kotoa ʻoku maʻu ʻe ha mātuʻa angavaivaí:3 “ʻE ʻEletā pe Sisitā, kapau naʻe ʻikai ke u ʻofa ʻiate koe, he ʻikai ke u tokanga au ki he meʻa ʻe hoko ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú. Ka ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, pea tuʻunga ʻi heʻeku ʻofa ʻiate koé, ʻoku ou tokanga ki he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí. Ko ia ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke liliu e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa kiate koé, peá ke aʻusia e tuʻunga ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke aʻusiá.”

Ko e taimi kotoa pē ne u ʻalu ai ke ʻinitaviu e kau faifekaú, ne u tomuʻa lotua e meʻafoaki ʻo e manavaʻofá ke u lava ʻo sio ki he faifekau kotoa pē ʻo hangē ko e vakai mai e ʻEikí kiate kinautolú.

Kimuʻa he ngaahi konifelenisi fakasouní, ʻi heʻeku feʻiloaki mo Sisitā Paama pea mo e faifekau takitaha, ne u tuʻu hifo ʻo sio fakamamaʻu ki honau fofongá, ʻo sio kiate kinautolu—ko ha ʻinitaviu taʻe lea—pea naʻe fakafonu maʻu pē au ʻaki ha ʻofa lahi ki he ngaahi foha mo e ʻofefine pelepelengesi ko ʻeni ʻo e ʻOtuá.

Kuó u ako ha ngaahi lēsoni liliu moʻui mei he ngaahi aʻusia fakatāutaha ko ʻeni ʻi he Maʻake vahe 10. Ko ha ngaahi lēsoni ʻeni ʻe fā ʻoku ou tui ʻe ala tokoni kiate kitautolu takitaha:

  1. ʻI heʻetau ako ke sio ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e vakai kiate kinautolu ʻa e ʻEikí, kae ʻikai ko hotau mata fakamatelié, ʻe tupulaki ʻetau ʻofa kiate kinautolú pea mo ʻetau holi ke tokoniʻi kinautolú. Te tau sio ki he meʻa ʻe lava ʻe he niʻihi kehé, ka ʻoku ʻikai ke nau ʻilo te nau lavá. ʻI he ʻofa faka-Kalaisí, he ʻikai ke tau manavasiʻi ke lea ʻi he mālohi he ʻoku “tekeʻi atu ʻa e manavaheé ʻe he ʻofa haohaoá.”4 Pea he ʻikai ke tau teitei foʻi, ka tau manatuʻi ko e kakai faingataʻa taha ke ʻofaʻí, ʻa e kakai ko ia ʻoku nau fie maʻu taha e ʻofá.

  2. He ʻikai fai ha akoʻi pe ako moʻoni ia ʻe hoko he taimi ʻoku fai ai ʻi he mamahi mo e ʻitá, pea he ʻikai teitei liliu ha loto ia kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai e ʻofá. Tatau ai pē pe ko ʻetau fai ia ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻa, kau faiako pe kau takí, ʻe toki hoko pē ʻa e akoʻi moʻoní ʻi he ʻātakai ʻo e falala, kae ʻikai ko e valoki. ʻOku totonu ke hoko maʻu pē hotau ngaahi ʻapí ko ha ungaʻanga maʻa ʻetau fānaú—kae ʻikai ko ha ʻātakai ʻo e feʻitangakí.

  3. ʻOku ʻikai teitei totonu ke mavahe ʻa e ʻofá he taimi ʻoku tōnounou ai ha taha ʻo e fānaú, kaungāmeʻá pe mēmipa ʻo e fāmilí mei he meʻa ne tau ʻamanaki ki aí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa naʻe hoko ki he talavou koloaʻiá hili ʻene fononga loto mamahí, ka ʻoku ou tui naʻe kei ʻofa haohaoa pē ʻa Sīsū ʻiate ia, neongo kapau naʻá ne fili ʻa e hala faingofua angé. Mahalo pē ʻamuiange ʻi he moʻuí, ʻi he taimi ʻe taʻeʻaonga ai ʻene koloá, te ne manatuʻi mo ngāue tupu mei he aʻusia fakaofo ko ia ne hoko ʻi he sio kiate ia Hono ʻEikí, mo Ne ʻofa kiate ia pea mo fakaafeʻi ia ke haʻu ʻo muimui ʻiate Iá.

  4. Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí, ʻoku lahi e meʻa ʻokú Ne ʻamanaki meiate kitautolú. Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo, te tau tali lelei e fakaafe ʻa e ʻEikí ke fakatomala, feilaulau pea mo tokoní, ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo ʻEne ʻofa haohaoa ʻiate kitautolú. He ko e fakaafe ke fakatomalá, ko ha fakaafe foki ia ke maʻu e meʻaʻofa fakaofo ko ia ko e faʻa fakamolemolé mo e nongá. Ko ia ai, “ʻoua naʻá ke taʻetokangaʻi ʻa e … tautea mei he ʻEikí, pe vaivai ʻi Heʻene valokiʻi koé: he ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEikí ʻokú ne tautea.”5

Siʻi kāinga ʻofeina, ka ʻi ai ha taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku kole atu ke ke fai ha meʻa faingataʻa—ke tukuange ha tōʻonga ʻoku kovi pe maʻunimā, ke tuku e tulifua ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, feilaulauʻi ha meʻa ʻokú ke manako ai koeʻuhí ko e Sāpaté pe fakamolemoleʻi ha taha ne faihala atu—fakakaukau ki he ʻEikí ʻoku sio atu, pea ʻofa atu kiate koe, mo Ne fakaafeʻi koe ke tukuange ia ka ke muimui ʻiate Ia. Pea fakafetaʻi kiate ia Heʻene ʻofa lahi ʻiate koé ke Ne fakaafeʻi koe ke ke fai ha meʻa ʻoku lahi angé.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí, pea ʻoku ou ʻamanaki fiefia atu ki he ʻaho te Ne hili mai Hono umá kiate kitautolu peá ne siofi kitautolu pea ʻākilotoa kitautolu ʻaki ʻEne ʻofahaohaoá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.