2010–2019
Falala ki he ʻEikí pea ʻOua Naʻá ke Faʻaki ki ho Potó
ʻEpeleli 2017


Falala ki he ʻEikí pea ʻOua Naʻá ke Faʻaki ki ho Potó

ʻE lava ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí, ʻaki ʻetau feinga ke ʻiloʻi Ia pea te Ne tataki hotau halá.

Lolotonga haʻaku folau ki ʻĒsia, ne fakalea mai ha fefine. Naʻá ne fāʻofua ʻiate au mo ne fehuʻi mai, “ʻOkú ke tui fakapapau ʻoku moʻoni e ongoongolelei ko ʻení?” Siʻi tokoua, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. ʻOku ou falala ki he ʻEikí.

ʻI he Lea Fakatātā 3:5–6, ʻoku hā ai e naʻinaʻi ko ʻení:

“Falala ki he ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú;

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”

ʻOku haʻu e potu folofola ko ʻení mo ha enginaki, ko ha fakatokanga mo ha talaʻofa nāunauʻia. Ko e ongo naʻinaʻí ʻeni: “Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa” pea “fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē.” Ko e fakatokangá leva: “ʻOua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.” Pea ko e talaʻofa nāunauʻiá: “ʻE fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”

Tau ʻuluaki aleaʻi muʻa e fakatokangá. ʻOku ʻomi ʻe he fakakaukaú ni ha meʻa lahi ke tau fakalaulauloto ki ai. Ko e ngaahi lea fakatokangá ke “ʻoua naʻá ke faʻaki”—“ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.” ʻI he lea faka-Pilitāniá, ʻoku ʻuhinga ʻa e lea faʻakí ki he maleʻei pe fakapalataha. ʻI heʻetau faʻaki fakatuʻasino ki ha tafaʻaki pē ʻe tahá, ʻoku tau mavahe ai mei loto mālie, ʻikai kei palanisi ʻetau tuʻú pea tau tō leva. ʻI heʻetau faʻaki fakalaumālie ki hotau poto ʻotautolú, ʻoku toʻo ai ʻetau falalá mei hotau Fakamoʻuí. ʻI heʻetau faʻaki ki ha meʻá, ʻoku ʻikai kei napangapangamālie leva ʻetau tuʻú; ʻoku toʻo leva ʻetau tokangá meia Kalaisi.

ʻE ngaahi tokoua, manatuʻi, ne tau tuʻu fakataha mo e Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié. Ne tau falala kiate Ia. Ne tau fakahaaʻi ʻetau poupoú, loto vekeveké, mo ʻetau fiefia ʻi he palani ʻo e fiefiá ne tuku mai heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe ʻikai ke tau faʻaki ki hotau potó. Ne tau tuʻumaʻu heʻetau fakamoʻoní pea “tau kau ki he kau tau ʻa e ʻOtuá, pea ko e kau tau ia naʻe ikuná.”1 ʻOku ʻi māmani ʻa e fetauʻaki ko ʻeni he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví. ʻOku ʻatautolu leva e fatongia toputapu ke hoko ko ha kau fakamoʻoni, pea falala ki he ʻEikí.

Ko e fehuʻi ʻeni kuo pau ke tau faí: Te u nofo fēfē ʻi loto mālie pea ʻikai faʻaki ki hoku poto ʻoʻokú? Te u ʻiloʻi fēfē pea muimui ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí he taimi ʻoku taulōfuʻu ai hono tohoakiʻi kita ʻe he māmaní? Te u tanumaki fēfē ʻa e falala ki he Fakamoʻuí?

Tuku muʻa ke u fokotuʻu ha founga ʻe tolu ke fakatupulaki ai ʻetau ʻilo mo falala ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni foʻou ʻeni, ka ko ha fakavaʻe pau ia. ʻOku hivaʻi ia ʻe he Palaimelí, ongona ʻi he ngaahi lēsoni ʻa e Kau Finemuí pea ko ha tali ia ki ha ngaahi fehuʻi lahi ʻa e Fineʻofá. Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pau ia—ʻoku ʻikai fakapalataha.

ʻUluakí, te tau lava ʻo ʻiloʻi mo falala ki he ʻEikí ʻi heʻetau “keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”2

Ne fai haʻamau ako folofola fakafāmili he māhina siʻi kuohilí. Naʻá ku huki pē hoku kiʻi mokopuna tangata taʻu uá lolotonga ʻemau laukongá. Ne u fai hoku fatongia ko e kuifefiné ʻi heʻeku ʻaʻahi ki he fāmili ʻeku tamasiʻí.

Ne u tāpuni ʻeku tohí he ʻosi ʻemau ako folofolá. Ne ʻiloʻi ʻe hoku mokopuna tangatá kuo ofi e taimi mohé. Naʻe hanga hake hono kiʻi matá peá ne leaʻaki ha moʻoni taʻengata: “ʻE Nena, toe hoko atu pē ako folofolá.”

ʻĪmisi
Ko e Mokopuna tangata ʻa Sisitā Cordon

Ko ha mātuʻa lelei mo pau ʻeku tamasiʻí pea naʻá ne fakatokanga mai, “Mami, ʻoua te ke fakavaivai ki ai. Ko ʻene feinga pē ʻaʻana ke ʻoua ʻe ʻalu leva ʻo mohe.”

Ka ko e taimi ʻoku kole mai ai hoku mokopuná ke toe lau e folofolá, ʻokú ma toe lau leva e folofolá! ʻOku hanga ʻe hono ako lahi ange ʻo e folofolá ʻo fakamaama hotau ʻatamaí, tanumaki hotau laumālié, tali ʻetau ngaahi fehuʻí, fakatupulaki ʻetau falala ki he ʻEikí pea tokoni ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻiate Ia. “Manatuʻi ke mou fakatotolo faivelenga ki ai, koeʻuhi ke ʻaonga kiate kimoutolu.”3

Uá, te tau lava ʻo ʻiloʻi mo falala ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he lotú. Ko ha tāpuaki ia ke lava ʻo lotu ki he ʻOtuá! “Lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó.”4

ʻOku ʻi ai ha lotu ʻoku ou manatu melie ki ai. ʻI ha tutuku ʻe taha ʻeku ako he ʻunivēsití, ne maʻu haʻaku ngāue ʻi Tekisisi. Naʻe pau ke u fakaʻuli ʻi ha maile ʻe laungeau mei ʻAitahō ki Tekisisi ʻi heʻeku kā motuʻa ne u ʻofa ai pea ne u ui ko Veni. Naʻe fonu hake ʻa e kā ko Vení, pea maau ke kamata ʻeku fonongá.

ʻI heʻeku fāʻofua ki heʻeku faʻeé kau hū ki tuʻá, naʻá ne talamai, “Ta lotu ka ke toki ʻalu.”

Ne ma tūʻulutui pea kamata ke lotu ʻeku faʻeé. Naʻá ne tautapa ki he Tamai Hēvaní ke maluʻi au. Naʻá ne lotua ke ngāue lelei pē ʻeku kā naʻe hala ha ʻea fakamokomokó. Naʻá ne kolea ke u feʻao mo e kau ʻāngeló he faʻahitaʻu māfana ko iá. Naʻá ne lotu, mo lotu mo lotu.

Naʻe hanga ʻe he nonga ne u maʻu mei he lotu ko iá, ʻo ʻomi kiate au ha lototoʻa ke u falala ki he ʻEikí kae ʻoua te u faʻaki ki hoku poto ʻoʻokú. Naʻe tataki au ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi fili ne u fai he faʻahitaʻu māfana ko iá.

ʻI heʻetau angaʻaki e lotu ki he Tamai Hēvaní, te tau ʻilo lahi ange ai ki he Fakamoʻuí. Te tau fakaʻau ʻo falala kiate Ia. ʻE fenāpasi ʻetau ngaahi fakaʻamú mo Hono finangaló. Te tau lava ʻo maʻu maʻatautolu mo e niʻihi kehé, ʻa e ngaahi tāpuaki kuo teuteu ʻe he Tamai Hēvaní ke foaki mai kapau te tau kole ʻi he tuí.5

Tolú, te tau lava ʻo ʻilo mo falala ki he ʻEikí ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ou fai atu e talanoá ni ʻi hano fakangofua ʻe Ame Laiti, naʻe mahino kiate ia e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué, neongo e tuʻia hano mahaki fakalilifu. Naʻe tohi ʻe Ame ʻo pehē:

“ʻI he ʻaho 29 ʻo ʻOkatopa 2015, ne u ʻilo ai kuo maʻu au ʻe he kanisaá. Ko e peseti pē ʻe 17 ʻoku mate he ne u puke aí. Naʻe ʻikai sai e tuʻu ki he kahaʻú. Ne u ʻilo ko ha faingataʻa lahi te u fekuki mo iá. Ne u fakapapauʻi te u fai e meʻa kotoa pē maʻaku, kae mahuʻinga angé, maʻa hoku fāmilí. Ne u kamata he faitoʻo kimó ʻi Tīsema. Ne u maheni pē mo e ngaahi ola kovi ʻo e faitoʻo kanisaá, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe malava ha taha ʻo puke lahi pehē kae kei moʻui pē.

“Ne aʻu ki ha taimi ne u tala ʻoku hanga ʻe he faitoʻo kimó ʻo maumauʻi e totonu ʻa e tangatá. Ne u talaange ki hoku husepānití kuo feʻunga. Kuó u foʻi! He ʻikai ke u toe foki ki falemahaki. Ne fakafanongo lelei pē hoku husepānití pea ʻi hono potó naʻá ne tali mai, ‘Sai, ta ʻoku fie maʻu ke ta kumi ha taha ke tokoniʻi.’”

Ko e hā? Naʻe ngalo koā ai ʻoku puke hono uaifí he kanisaá pea ʻikai ke ne kei makātakiʻi e luá mo e langá?

Ne hoko atu e fakamatala ʻa Amé: “Ne fakaʻau ke toe kovi ange ʻeku puké pea mahalo ko e ʻaho pē ʻe taha pe ua he māhina ne u kii saisai ai, peá u lava ʻo ngaungaue holo mo kei mānava ai. Ko e taimi ia ne kumi ai ʻe homau fāmilí ha ngaahi founga ke fai ai ha tokoni.”

ʻI ha taha ʻo e ngaahi ʻaho ko iá, ne tufa ai ʻe he fāmili ʻo Amé e fanga kiʻi nāunau kimó ki he kau mahaki kehé, ke nau fiefia mo fakanonga ai e langá. ʻI he ʻikai kei lava ʻa Ame ʻo mamohé, naʻá ne fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke fakafiefiaʻi ai ha taha. Naʻe lalahi ha founga ʻe niʻihi, ka ko e konga lahi ko ha fanga kiʻi pōpoaki fakalotolahi pē mo ʻofa. ʻI he taimi naʻe fuʻu lahi ai e langá ʻo ʻikai siʻi lava ʻo mohé, naʻá ne tokoto pē mo ʻene iPad ʻo fekumi ki he ngaahi ouau ne teʻeki ai ke fai ki hono kāinga kuo pekiá. Naʻe fakaofo pē e malū hifo e langá pea lava ke ne kātekina ia.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Ame, naʻe hanga ʻe he “ngāue tokoní,” ʻo “fakahaofi ʻeku moʻuí. Ne u maʻu ivi ke hoko atu, mei he fiefia ko ia ne u aʻusia heʻeku feinga ke fakafiemālieʻi e faingataʻaʻia e niʻihi ne mau feohí. Ne u hanganaki fiefia mo fakatuʻamelie atu ki heʻemau fanga kiʻi ngāue ʻofá. ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni mo ʻene kei hangē pē ia ha aʻusia moʻoni kae ngalikehé. Ngalingali nai kuo fakatonuhiaʻi e fakakaukau ʻa ha taha kuo ngangana hono ʻulú, ʻai ha faitoʻo kehekehe ki hono sinó pea mei mate, ke ne pehē, ʻoku totonu ke ʻtukutaha pē tokangá ʻiate au he taimí ni.ʻ Ka ʻi heʻeku fakakaukau atu kiate au, hoku tūkungá, ʻeku faingataʻaʻiá mo e langá, ne hā ngali fakapōpōʻuli mo fakamamahi e māmaní ia. ʻI heʻeku tokanga ki he niʻihi kehé, naʻe ʻi ai ha maama, ʻamanaki lelei, ivi, lototoʻa pea mo ha fiefia ai. ʻOku ou ʻilo ʻoku malava ʻeni tuʻunga ʻi he mālohi faipoupoua, faifakamoʻui mo fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”

Naʻe falala ʻa Ame ki he ʻEikí ʻi heʻene ʻilo kiate Iá. Kapau naʻá ne momoʻi faʻaki pē ki hono poto ʻoʻoná, mahalo naʻe ʻikai ke ne tali e foʻi fakakaukau ke fai ha tokoní. Naʻe tokoni e ngāue tokoní ke ne matuʻuaki e langá mo ʻene faingataʻaʻiá, ka ne moʻui ʻaki e potu folofola ko ʻení: “ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”6

Kuo ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi e māmaní. Pea ʻoku tuʻunga ʻiate Ia mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá, ʻetau maʻu ha ʻuhinga lahi ke falala pea ʻiloʻi ʻe lelei e meʻa kotoa pē.

ʻE ngaahi tokoua, ʻe lava ke tau falala kotoa pē ki he ʻEikí kae ʻikai faʻaki ki hotau potó. ʻE lava ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí, ʻaki ʻetau feinga ke ʻiloʻi Ia pea te Ne tataki hotau halá.

ʻOku tau ʻi he māmaní ke fakahaaʻi ʻa e falala tatau kiate Ia naʻá Ne fakaʻatā ke tau tuʻu fakataha mo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene folofola, “Ko au ʻeni, fekauʻi au.”7

ʻĪmisi
Kalaisi mo e Fakatupú

Siʻoku ngaahi tokoua, kuo fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻoku “taʻe-hano-tatau ʻa hotau ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Neongo ʻe tuʻu fakataha ʻa e filí pea taulōfuʻu mai mo e faingataʻá, ka ʻe hanga ʻe heʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí mo ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí, ʻo fakafiemālieʻi mo poupouʻi hake ʻa kitautolu … ʻi heʻetau angamāʻoniʻoní. … He ʻikai ha meʻa ʻi he māmaní te ne lava ʻo ikunaʻi kitautolu.”8

ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo hotau palōfita ʻofeiná. Kapau te tau falala ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí kae ʻikai faʻaki ki hotau poto ʻotautolú, te Na tataki hotau halá mo ʻaloʻofa mai kiate kitautolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Fakatokangaʻi ange: ʻI he ʻaho 1 ʻo  ʻEpeleli, 2017, naʻe tukuange ai ʻa Sisitā Cordon mei heʻene hoko ko e Tokoni Uá pea ui ke ne hoko ko e Tokoni ʻUluaki ki he Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí.