2010–2019
“ʻAʻeva mo Au”
ʻEpeleli 2017


“ʻAʻeva mo Au”

Ko hotau fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí, ko ha fakaafe ia mei he ʻEikí ke tau ʻaʻeva mo Ia, ke fakahoko ʻa e meʻa ʻokú ne fakahokó, pea ngāue ʻi Heʻene founga ngāué.

ʻE hoku ngaahi tokoua ʻofeina ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko ʻeku taumuʻa he ʻaho ní ke fakapapauʻi atu mo fakaivia kimoutolu ʻi hoʻomou ngāue he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku meimei tatau ia mo e taumuʻa te u pehē naʻe hoko ki he Fakamoʻuí ʻi Heʻene talanoa mo ha talavou koloaʻia naʻe fehuʻi ange, “Ko e hā ha meʻa lelei te u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?” (Mātiu 19:16). Mahalo kuó ke haʻu ki he konifelenisí ni, ʻo tatau mo e ʻalu ʻa e talavoú ni ki he Fakamoʻuí, mo fifili pe kuo fakahōifua hoʻo ngāué. Taimi tatau pē, mahalo te ke ongoʻi ʻoku kei lahi ha meʻa ke fai—pea mahalo ko ha meʻa lahi ange! ʻOku ou fakatauange te u lava ʻo fakahoko atu ʻi he ʻofa ʻa e ʻEikí ʻa hono tali e meʻa kuó ke ʻosi faí, mo toe fai atu ha fakalotolahi ʻi Heʻene tokoní, ke ke lava ʻo aʻusiá ʻi hoʻo hoko ko ha taha maʻu Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

Naʻe kole ki he talavou koloaʻiá ke ne fakatau atu e meʻa kotoa naʻá ne maʻú pea foaki ki he masivá mo muimui ki he Fakamoʻuí; mahalo he ʻikai fie maʻu ia ʻi hoʻo fakalakalaka he kahaʻú, ka ʻe ngali fie maʻu ki ai ha feilaulau. Pe ko e hā pē foungá, ʻoku ou fakatauange he ʻikai fakatupu heʻeku pōpoakí ke ke “[foki] loto mamahi” hangē ko ia ne fai ʻe he talavoú. (Vakai, Mātiu 19:20–22.) Ka ʻoku ou falala te mou “[foki] ʻi homou halá ʻo fiefia”(T&F 84:105) he ʻoku mou fie fakalakalaka pea ʻoku mou tui te mou malava.

Neongo ia, ʻoku fakanatula pē ke ongoʻi taʻefeʻunga ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he meʻa ne ui ʻe he ʻEikí ke tau fakahokó. Ko hono moʻoní, kapau naʻá ke talamai ʻokú ke malava lelei pē ke fakahoko ho ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, mahalo te u hohaʻa pe ʻoku mahino nai kiate koe. Neongo ia, kapau te ke talamai ʻokú ke ongoʻi lotofoʻi he ʻoku mahulu atu e fatongiá ia he meʻa te ke lavaʻí, te u fie tokoni leva ke mahino kiate koe ʻa e founga ʻoku fakaivia mo fakamālohia ai ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ko ʻEne kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau fai e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke nau mei malava tokotahá.

ʻOku moʻoni ʻeni kiate au ʻi hoku uiuiʻí ʻo tatau mo kimoutolu ʻi homou uiuiʻí. He ʻikai ke lava hatau taha ʻo fai e ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo fakahoko lelei ia, kae fakafalala ʻataʻatā pē ki hono potó mo e talēnití. Ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻikai ko ʻetau ngāue ʻeni—ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí. Ko e founga pē ʻe taha ke ola lelei aí ko e fakafalala kiate Ia, neongo pe ko ha tīkoni foʻou koe kuo fakafalala ke ke ʻomi ha mālohi fakalaumālie lahi ki he ouau ʻo e sākalamēnití; pe ko ha faiako fakaʻapi kei talavou kuo vahe ʻe he ʻEikí ke ʻofa mo tokoni ki ha fāmili ʻoku ʻikai ke nau ngali tali hoʻo ʻofá pe tokoní; pe ko ha tamai koe ʻokú ke ʻiloʻi kuo pau ke ke puleʻi ho ʻapí ʻi he māʻoniʻoni, kae mahalo ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi e founga ke fai ai iá, pea hangē ʻoku vave taimí he ʻoku vave e tutupu hake ʻa e fānaú pea ngali faingataʻa mo fakailifia ʻa e māmaní.

Kapau leva te ke kiʻi ongoʻi lōmekina, lau ia ko ha fakaʻilonga lelei. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻokú ke lava ʻo ongoʻi e mafatukituki ʻo e falala kuo fai ʻe he ʻOtuá kiate koé. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ha kiʻi mahino ʻiate koe ki hono moʻoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku tokosiʻi pē ha kakai ʻi māmani ʻoku nau maʻu e mahino ko iá. Naʻa mo kinautolu ʻoku nau lava ʻo fakalau ha fakaʻuhinga ʻe ngali ongo tonú, he ʻikai faʻa mahino moʻoni ia kiate kinautolu. ʻOku ʻi ai ha ngaahi potufolofola te nau lava ʻo fakaloloto ʻetau ongoʻi ʻaʻapa ki he lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻo fakafou he mālohi ʻo e Laumālie ʻoku ʻasi aí. Ko e niʻihi eni ʻo e ngaahi potufolofola ko iá:

“Ko e mālohi mo e mafai ʻo e … Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ke maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e siasí—

“Ke maʻu ʻa e faingamālie ʻo hono maʻu ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻanga ʻo e langí, pea ke fakaava mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi langí, pea ke fefolofolai mo e fakatahaʻanga lahi ʻo e Siasi ʻo e ʻUluaki Fānaú, pea ke maʻu ʻa e fiefia ʻo e feohi mo e lotolotonga ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, mo Sīsū ko e fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú.

“Ko e mālohi mo e mafai ʻo e … Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ke maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló” (T&F 107:18–20).

“ʻOku fakahā ʻi [he] ngaahi ouau [ʻo e lakanga fakataulaʻeikí] ʻa e mālohi ʻo e anga fakaʻotuá. …

“He ko e taʻe ʻi ai ʻení, ʻoku ʻikai lava ai ʻe ha tangata ʻo mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá, ʻio ʻa e Tamaí, pea moʻui” (T&F 84:20, 22).

“Ko e lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá ni ʻoku fakatatau ia ki he lakanga ʻo Hono ʻAló, ʻa ia ko e lakanga kuo ʻi ai talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní; pe ko e pehē, ʻoku ʻikai hano kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻahó pe ko hano ngataʻanga ʻo hono ngaahi taʻú, kuo teuteuʻi ia mei he taʻengatá ki he taʻengatá kotoa, ʻo fakatatau ki he tokaimaʻananga kiate ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (ʻAlamā 13:7).

“Ko e meʻa kotoa pē kuo fakanofo ʻo fakatatau ki he lakanga mo e ui ko ʻení te nau maʻu ʻa e mālohi, ʻi he tui, ke holoki hifo ʻa e ngaahi moʻungá, ke vahevaheʻi ʻa e ngaahi tahí, ke ngaohi ke mōmoa ʻa e ngaahi vaí, pea fakatafoki mei honau ngaahi ʻaluʻangá;

“Ke ikunaʻi ʻa e ngaahi kautau ʻo e ngaahi puleʻangá, ke vahevaheʻi ʻa e māmaní, ke maumauʻi ʻa e ngaahi haʻi kotoa pē, ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; ke fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻo fakatatau ki heʻene fekaú, ke fakavaivaiʻi ʻa e ngaahi tofiʻa fakapilinisí mo e ngaahi mālohí; pea ke fai ʻeni ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻe ʻi ai talu mei muʻa ʻi he teʻeki ke fokotuʻu ʻa e māmaní (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sēnesi 14:30–31 [ʻi he fakahokohoko fakamotuʻalea e Tohi Tapú]

Ko e meʻa ʻe taha ke tali ki he faʻahinga fakamatala fakalaumālie pehē ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko ʻetau pehē ʻoku ʻikai kaunga ia kiate kitautolu. Ko ha founga ʻe taha ko ha ngaahi fehuʻi vivili, ʻoku fakahoko ʻi hotau lotó, hangē ko ʻení: Kuó u ongoʻi nai ha taimi kuo fakaava mai ʻa e langí kiate au? ʻE hanga nai ʻe ha taha ʻo fakaʻaongaʻi e kupuʻi lea “tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló” ke fakamatalaʻi ʻeku ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí? ʻOku ou ʻomi nai e “mālohi ʻo e anga fakaʻotuá” ki he moʻui ʻa kinautolu ʻoku ou tokoniʻí? Kuó u holoki nai ha moʻunga, fakafepakiʻi ha kau tau, vete ha pōpula ʻo ha taha, pe lolomi e ngaahi mālohi fakaemāmaní—neongo kapau ko e fakatātā pē—ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá?

ʻOku ʻomi maʻu pē ʻe he faʻahinga vakavakaiʻi peheé ha ongo te tau lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOfa pē ʻokú ne toe ʻomi kiate koe ha ongo ʻokú kefie fai ha meʻa lahi ange—ʻo ke fakaʻamu ke kau kakato ange ʻi he ngāue fakaofo ʻa e ʻEikí. Ko e ngaahi ongo peheé ko e ʻuluaki sitepu ia ke aʻusia ai e faʻahinga kakai tangata naʻe fakataumuʻa ke ʻomi ʻe he ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ko e sitepu hokó ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he fefolofolai ʻa Sihova mo ʻĪnoké. ʻOku tau ʻiloʻi ko ʻĪnoké ko ha palōfita kāfakafa naʻá ne fokotuʻu ʻa Saione ʻi he lotolotonga ʻo e faiangahala lahi. Ka kimuʻa pea hoko ko ha palōfita kāfakafá, naʻe lau ʻe ʻĪnoke ia ko ha “tamasiʻi pē, … tōʻohi he leá,” pea fehiʻanekina ʻe he kakai kotoa pē (Mōsese 6:31). Fanongo ki he lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke fakalotolahiʻi ʻaki ʻa ʻĪnoké. Ko ʻEne folofola tatau pē ia kiate kimoutolu kuo ui ko ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki, ke tokoni ki ha niʻihi kehe:

“Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoke: ʻAlu atu ʻo fai ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koé, pea ʻe ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo fakalaveaʻi koe. Fakaava ho ngutú, pea ʻe fakafonu ia, pea te u foaki kiate koe ʻa ia ke ke lea ʻakí, he ʻoku ʻi hoku nimá ʻa e kakano kotoa pē, pea te u fai ʻo fakatatau mo e meʻa ʻe hā ngali lelei kiate aú. …

“Vakai, ʻoku ʻiate koe ʻa hoku Laumālié, ko ia, te u fakatonuhiaʻi ʻa hoʻo ngaahi lea kotoa pē; pea ʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá ʻi ho ʻaó, pea ʻe afe ʻa e ngaahi vaitafé mei honau tafeʻangá; pea te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia, ke ke ʻaʻeva mo au” (Mōsese 6:32, 34).

Kāinga, ko hotau fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí, ko ha fakaafe ia mei he ʻEikí ke tau ʻaʻeva mo Ia. Pea ko e hā hono ʻuhinga ke ʻaʻeva ai mo e ʻEikí? ʻOku ʻuhinga ia ke fai e meʻa ʻokú Ne faí, ke ngāue ʻi he founga ʻoku ngāue aí. Naʻá Ne feilaulauʻi ʻEne fiemālie ʻaʻaná ke tāpuakiʻi kinautolu ʻoku masivá, ko e meʻa ia ʻoku tau feinga ke faí. Naʻe hangē naʻe tokanga makehe ki he kakai naʻe liʻekina mo fehiʻanekinaʻi ʻe he sosaietí, ko ia ʻoku totonu ke tau feinga ke fai foki ia. Naʻá ne fakamoʻoniʻi fefeka ka ʻi he ʻofa ʻa e tokāteline moʻoni naʻá Ne maʻu mei Heʻene Tamaí, neongo naʻe taʻemanakoa, pea kuo pau ke tau fai ia. Naʻá Ne pehē ki he kakaí kotoa, “Haʻu kiate au” (Mātiu 11:28), pea ʻoku tau pehē ki he taha kotoa, “Haʻu kiate Ia.” Ko Hono kau fakafofonga kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau ngāue Maʻana kae ʻikai maʻatautolu. ʻOku ʻikai ke tau leaʻaki haʻatau lea ka ko ʻEne leá. ʻOku fakaʻau ke ʻilo lelei ange Ia ʻe he kakai ʻoku tau tokoniʻí tuʻunga heʻetau ngāue tokoní.

Ko e taimi pē ʻoku tau tali ai e fakaafe ʻa e ʻEikí “Aʻeva mo aú,” ʻoku liliu leva e natula ʻo ʻetau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku māʻolunga mo fakaʻeiʻeiki ange leva pea lavaʻingofua leva, he ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa. Naʻá ku ongoʻi mālohi taha ʻeni ʻi he taimi ne hilifaki ai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni hono nimá ki hoku ʻulú he taʻu ʻe hiva kuo hilí, ʻo tāpuakiʻi au he kamataʻanga ʻeku ngāue ʻi hoku uiuiʻi lolotongá. ʻI he tāpuaki ko iá, naʻá ne leaʻaki e ngaahi lea ko ʻení kau ki he Fakamoʻuí: “Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he teu muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou nima toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

Kuó u fakafalala tuʻo lahi ki he talaʻofa ko iá, pea kuó u mamata ki hono fakahokó ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi he taʻu ʻe 72 ʻo ʻeku ngāue he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe hoko ia ʻi heʻeku hoko ko e taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone foʻou mo ha fatongia ke tufa e sākalamēnití. ʻI heʻeku ilifia naʻá ku fai ha fehālaakí, ne u hū ki tuʻa mei falelotu kimuʻa pea kamata e houalotú, ʻo lotu tāumaʻu ke tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá. Ne u maʻu ha tali. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻiate au ʻa e ʻEikí. Naʻá ku ongoʻi ʻokú Ne falala mai kiate au, pea ʻoku ou falala ki hoku fatongia Heʻene ngāué.

Naʻe toe hoko ia ʻi he lolotonga ʻeku hoko ko e pīsopé. Naʻá ku maʻu ha telefoni mei ha fefine naʻá ne fai ha fehālaaki mamafa pea kuo fehangahangai ʻeni mo ha fili faingataʻa. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻeku talanoa mo iá, ʻa e tali ki heʻene palopalemá, ka naʻá ku toe ongoʻi mālohi foki ʻoku ʻikai totonu ke u ʻoange ki ai e tali ko iá—ʻoku fie maʻu ke ne maʻu ia ʻiate ia pē. Ne u pehē ange “ʻOku ou tui ʻe fakahā atu ʻe he ʻOtuá kiate koe ʻa e meʻa ke faí kapau te ke kole kiate Ia.” Naʻá ne toki lipooti ki mui mai naʻá ne kole ki he ʻOtuá, pea naʻá Ne fakahā ange kiate ia.

Naʻe fai mai ha telefoni ʻi ha meʻa ʻe taha ʻi heʻeku hoko ko ha pīsope—mei he kau polisí. Naʻe fakahā mai naʻe tuiʻi ʻe ha fakaʻuli konā ʻaki ʻene kaá e sōʻata ʻi he loki hūʻanga ʻo ha pangikē. Naʻe kaila ʻa e fakaʻuli puputuʻú ni ʻi heʻene sio ki he toʻo ʻe he tangata leʻó ʻene meʻataú, “ʻOua te ke faná! Ko e Māmonga au!”

Naʻe toki ʻilo e fakaʻuli konaá ni ko ha mēmipa ʻo hoku uōtí, naʻe toki papi ului pē. Naʻá ku palani ʻi heʻeku tali ke talanoa mo ia ʻi he ʻōfisi e pīsopé, ʻa e meʻa ke u lea ʻaki ke ʻai ke ne ongoʻi fakatomala ʻi heʻene maumauʻi ʻene fuakavá mo fakamaaʻi e Siasí. Ka ʻi heʻeku tangutu ʻo vakai kiate iá, naʻá ku ongoʻi ha leʻo mahino ʻi hoku ʻatamaí ʻo hangē ha lea tonu mai pē kiate au, “Te u tuku ke ke vakai kiate ia ʻo hangē ko ʻeku vakai kiate iá.” Pea ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ne u fakatokangaʻi e liliu hono fōtungá kotoa. Naʻe ʻikai ke u toe sio ki ha talavou konā, ka ko ha foha fakaʻeiʻeiki mo poto ʻo e ʻOtuá. Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate iá. Naʻe liliu ʻe he vīsone ko iá ʻema pōtalanoá. Naʻá ne toe liliu foki mo au.

Ne u ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he ngaahi aʻusia ko ʻeni ʻo e ʻaʻeva mo e ʻEikí ʻi he fai ʻo ʻEne ngāué. ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha tolu mei ai. Ko e ʻuluakí, ʻoku fakatokangaʻi pea ʻe faitokonia ʻe he ʻOtuá ʻo aʻu ki he tīkoni foʻou taha mo kei siʻi tahá. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke teitei ongoʻi ʻokú ke fuʻu kei siʻi pe taʻemahuʻinga kiate Ia ke Ne fakatokangaʻi koe mo e ngāue ʻokú ke fai ʻi Hono huafá.

Ko hono uá, ʻoku ʻikai ko e ngāue ʻa e ʻEikí ke fakaleleiʻi pē ʻa e ngaahi palopalemá; ka ke langaki hake e kakaí. ʻI hoʻo ʻaʻeva mo Ia ʻi he ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, te ke ala fakatokangaʻi he taimi ʻe niʻihi, ko e founga ʻoku ngali lelei tahá ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí he ʻoku ʻikai ke tupulaki ai ʻa e kakaí. Kapau te ke fakafanongo, te Ne akoʻi koe ʻi Heʻene ngaahi foungá. Manatuʻi ko e ngāue mo e nāunau ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko hano fakalele pē ha kautaha lelei; ka e “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ko e ʻuhinga ʻeni ʻokú Ne foaki ai Hono mafai lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai matelie taʻehaohaoa hangē ko koe mo aú, mo fakaafeʻi kitautolu ke tau kau ʻi Heʻene ngāué. Ko ʻEne ngāué ʻa ʻetau fakalakalaká!

Ko e lēsoni hono tolú: ʻE hanga ʻe he ʻaʻeva mo e Fakamoʻuí ʻi he ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo liliu e anga ʻo ʻetau vakai ki he niʻihi kehé. Te ne akoʻi koe ke ke vakai kiate kinautolu ʻi Hono fofongá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke ke sio fakalaka ʻi he fōtunga ʻi tuʻá, ki he lotó (vakai, 1 Samuela 16:7). Ko e founga ʻeni naʻe vakai ai ʻa e ʻOtuá kia Saimoné, ʻo ʻikai ko ha tangata toutai, ka ko Pita, ko ha taki tuʻu maʻu mo taʻe-ueʻia ʻo Hono Siasí he kahaʻú vakai, (Luke 5:1–11). Ko e founga ʻeni naʻe lava ai ʻo vakai kia Sakeasi ko ha foha faitotonu, mo angatonu ʻo ʻĒpalahamé, kae ʻikai ko e tānaki tukuhau kākā naʻe lau ʻe he niʻihi kehé (vakai Luke 19:1–9). Kapau te mo fononga lōloa feʻunga mo e Fakamoʻuí, te ke toki ʻiloʻi ko e taha kotoa pē ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hano ivi taʻe-fakangatangata, neongo pe ko e hā ne hoko ʻi hono kuohilí. Pea kapau te ke kei ʻaʻeva ai pē mo e Fakamoʻuí, te ke fakatupulaki ha toe meʻafoaki ʻokú Ne maʻu—ʻa e malava ke tokoni ke ʻilo ʻe he kakaí e meʻa te nau lava ʻiate kinautolú pea fakatomala.

Ngaahi tokoua ʻofeina ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau tatau ʻi ha ngaahi founga lahi mo e ongo ākonga naʻe fononga ʻi he hala ki ʻEmeasí ʻi he ʻuluaki Sāpate Toetuʻú. Ko e pongipongi Toetuʻú ia, ka naʻe teʻeki ai ke na fakapapauʻi naʻe hoko ha toetuʻu pe ko e hā koā hono ʻuhinga ʻo e toetuʻú. Naʻá na “falala [ko Sīsū ʻo Nāsaleti] te ne huhuʻi ʻa ʻIsilelí,” ka naʻá na “loto tuai ke tui” ki he meʻa kotoa naʻe akoʻi ʻe he folofolá kau ki he toetuʻú. ʻI heʻena feinga ʻi heʻena fonongá ke aleaʻi fakataha iá, “Naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Sīsū ʻo fononga mo kinaua. Ka naʻe taʻofi ʻa hona matá ke ʻoua naʻá na ʻilo ia.” (Vakai Luke 24:13–32.)

ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau fononga ai he hala ʻo e tokoní ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fononga ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo kitautolu, he ko Hono halá mo ʻEne foungá ia. ʻE muʻomuʻa ʻEne māmá ʻiate kitautolu, pea ʻe takatakaiʻi kitautolu ʻe Heʻene kau ʻāngeló. Mahalo naʻa siʻi ʻetau mahino ki he lakanga fakataulaʻeikí pe founga ke fakaʻaongaʻi ia, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí. Ka ʻo kapau te tau tokanga fakalelei ki he ngaahi momeniti ʻoku vela māfana ai “hotau lotó ʻiate kitautolú” (Luke 24:32), ʻe lava ʻo ʻā hotau matá, pea tau mamata ki Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻuí mo ʻetau ngāué. ʻOku ou fakamoʻoni te tau ʻiloʻi lelei ange ai Ia ʻaki haʻatau ngāue mo Ia mo tokoni kiate Ia ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko hono ʻomi e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e ʻOtuá. “ʻOku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí, pea ko ha muli ia kiate ia, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?” (Mōsaia 5:13). Ko Sīsū Kalaisi hotau ʻEikí. Ko Hono Siasí ʻeni. Ko Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻeni ʻoku tau maʻú. ʻOfa te tau takitaha fili ke ʻaʻeva mo Ia pea fakatokangaʻi e founga ʻo ʻEne ʻaʻeva mo kitautolú.

ʻOku ou fakahoko atu ʻeku fakamoʻoni molumalu, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻEiki kuo toetuʻú. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ko e lakanga fakataulaʻeiki kuó Ne foaki maí, ko e mālohi ia ke lea mo ngāue ʻi Hono huafá. Ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa, ʻokú Ne tali ʻetau lotú pea fekauʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakamālohia kitautolu ʻi he fatongia koota pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku tau monūʻia ke maʻú. Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí mo e ʻAló. Naʻá ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia kuo tukuʻau mai kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻokú ne fakaʻaongaʻi he ʻaho ní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.