2010–2019
Mavahevahe, Kae Kei Taha Pē
ʻOkatopa 2017


Mavahevahe, Kae Kei Taha Pē

ʻI he Siasí, neongo hotau ngaahi faikehekehé, ka ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau taha pē!

ʻI Sune ʻo e 1994, ne u fakaʻuli fakavave mai ai ki ʻapi mei he ngāué ke sio TV he vaʻinga ʻemau timi soka fakafonuá ʻi he Ipu ʻa Māmaní. Taimi siʻi pē mei he kamata ʻeku fonongá, ne u sio atu mei he mamaʻó ki ha tangata ʻoku fakavave atu ʻi ha saliote teketeke ʻa ia ne u fakatokangaʻi naʻe teuteuʻi ʻaki ʻemau fuka Palāsilá. Ne u ʻilo ko ʻene fokí ki ʻapi ke sio vaʻinga!

ʻI heʻema fetaulakí, ne ma fesiofaki, pea ʻi ha kiʻi lau momeniti siʻi, ne u ongoʻi taha ai mo e tangata ko iá! Ne ma fakatou ʻalu ʻi ha hala kehekehe, ʻikai ke ma maheni, pea kehekehe ʻaupito homa tuʻunga fakasosiale mo fakaesinó, ka naʻe hanga ʻe heʻema manako he soká mo ʻema ʻofa homa fonuá, ʻo ʻai ke ma taha he momeniti ko iá! Naʻe ʻikai ke u toe fetaulaki mo e tangata ko iá talu mei ai, ka ʻi he hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻoku ou kei sioloto atu pē ki he fofonga ʻo e tangata ko iá mo e fehokotaki mālohi ko ia ne u ongoʻí. He ne mau ikunaʻi foki ʻa e Ipu ʻa Māmaní he taʻu ko iá!

ʻI he Siasí, neongo hotau ngaahi faikehekehé, ka ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau taha pē! Naʻá Ne folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu.”1

ʻI heʻetau hū kotoa atu ki ha ʻapisiasi ke lotu fakataha mo ha niʻihi, ʻoku totonu ke tau tuku ʻi tuʻa ʻetau ngaahi faikehekehé, kau ai e tuʻunga fakamatakalí, tuʻunga fakasōsialé, tui fakapolitikalé, pea mo e lavameʻa fakaako mo fakaengāué, ka tau tokanga taha pē ki he ngaahi kaveinga fakalaumālie ʻoku tau faitatau aí. ʻOku tau hivaʻi fakataha e ngaahi himí, fakalaulauloto ki he fuakava tatau pē lolotonga e sākalamēnití, pea leaʻaki e foʻi lea ko e “ʻēmení” hili e ngaahi leá, lēsoní mo e lotú—ke fakahaaʻi ʻoku tau lototaha ki he meʻa kuo vahevahé.

ʻOku tokoni e ngaahi meʻa ʻoku tau fai fakatokolahí ni, ke ne fakatupu ha ongoʻi taha ʻi he kāingalotú.

Ka neongo ia, ko e meʻa moʻoni ʻokú ne fakapapauʻi, fakamālohia pe fakaʻauha ʻetau tahá, ko ʻetau tōʻonga ko ia he taimi ʻoku tau mavahe ai mei hotau kau mēmipa ʻo e Siasí. Hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻi kotoá, ko e meʻa mahino mo angamaheni ia ʻetau talanoa kau ki he niʻihi kehé.

ʻE makatuʻunga ʻi he ngaahi lea ʻoku tau fili ke lea ʻaki ki he niʻihi kehé, ha “taha hotau lotó ʻi he uouangataha,”2 ʻo hangē ko e akonaki ʻa ʻAlamā kiate kinautolu naʻá ne papitaiso ʻi he Vai ʻo Molomoná, pe ko haʻane fakaʻauha e ʻofa, falala mo e lelei ʻoku totonu ke tau maʻú.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi lea ʻokú ne fakaʻauha māmālie ʻa e uouangatahá, hangē ko ʻení, “ʻIo, ko ha pīsope lelei ia, ka ʻo kapau naʻá ke sio he taimi naʻe kei talavou aí, ʻoua!”

Ko ha lea langaki moʻuí ʻe peheni ia, “Ko e pīsope lelei moʻoni ia, pea kuó ne tupulaki ʻaupito ʻo matuʻotuʻa mo poto he fakalau e taʻú.”

Taimi lahi ʻoku tau hanga ʻo fakahingoa e kakaí ʻo peheni, “Ko e fakalangalea atu ʻemau palesiteni Fineʻofá; ko e angamālohi atu!” Ka ʻoku totonu ke tau pehē, “Kuo ʻikai toe faʻa feliliuaki e palesiteni fineʻofá; mahalo naʻa ʻoku siʻi faingataʻaʻia ha meʻa. Tau tokoni ki ai ʻo poupouʻi ia!”

ʻE kāinga, ʻoku ʻikai haʻatau totonu ke tau ui ha taha, kau ai e niʻihi ʻoku tau feohi he Siasí, ʻaki ha hingoa kovi mo taʻefeʻunga! Ka ʻoku totonu ke hā mei heʻetau ngaahi lea ʻo kau ki hotau kaungā-ngāué, ʻa ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, pea te tau lava ʻiate Ia mo fakafou ʻiate Ia, ʻetau liliu maʻu pē ke toe lelei ange!

ʻOku kamata fakaangaʻi mo fakamavahevahe ha niʻihi mei kau takí mo e kāingalotu ʻo e Siasí, koeʻuhí pē ko ha fanga kiʻi meʻa iiki.

Naʻe pehē ʻa Saimone Laita, naʻe mēmipa he Siasí ʻi he 1831. Hili haʻane lau ha fakahā naʻe fekauʻaki mo ia, naʻá ne puputuʻu he sio ʻoku sipela halaʻi hono hingoá [ʻi he lea faka-Pilitāniá] ko e Rider, ʻaki e mataʻitohi i kae ʻikai ko e mataʻitohi y. Naʻe iku ʻene tōʻonga he meʻa ne hokó, ke ne fakafehuʻia ai e palōfitá mo ne fakatangaʻi ai ʻa Siosefa peá ne hē ai mei he Siasí.3

ʻOku lava foki ke tau aʻusia kotoa pē ha fakatonutonu mei hotau kau taki faka-siasí, ʻe siviʻi ai ʻetau taha mo e uouangataha mo kinautolú.

Ne u taʻu 11 pē, ka ʻoku ou manatuʻi e taʻu ʻe 44 kuohilí, naʻe fai ha monomono lahi ki he ʻapisiasi ne lotu ai homau fāmilí. Kimuʻa pea kamata e ngāue ko iá, naʻe fai ha fakataha ʻa e kau taki fakalotofonuá mo fakaʻēliá ke aleaʻi e founga ʻe lava tokoni ai e kāingalotú ki he ngāué. Naʻe fakahaaʻi ʻe heʻeku tamaí ʻene fakakaukaú, he ko ia naʻá ne tokangaʻi kimuʻa e ʻiunití ʻi ha taʻu lahi, ʻo ne pehē naʻe totonu ke fai e ngāué ia ʻe ha kau konituleki, kae ʻikai ko ha taha pē.

Ne ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai tali ʻene fakakaukaú, ka ne mau fanongo naʻe fakaangaʻi lahi ia mo valokiʻi he ʻao ʻo e kakaí. Ko ha tangata ʻeni naʻá ne mateakiʻi ʻaupito e Siasí pea naʻe sōtia ki ʻIulope he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, pea kuo anga ia he fakafepakí mo e taukapoʻi ʻene tuí! Naʻe fifili ha niʻihi pe ko e hā te ne fai hili e meʻa ko ʻení. Te ne kei vili taʻeʻunua ai pē mo ʻene fakakaukaú mo fakafepakiʻi e tuʻutuʻuni kuo faí?

Kuo mau mātā ha ngaahi fāmili homau uōtí ne nau māmālohi he ongoongoleleí pea ʻikai ke nau toe maʻulotu, ko e ʻikai ke nau fie taha mo e kau takí. Naʻá ku fakamoʻoniʻi foki hoku kaungāmeʻa tokolahi he Palaimelí, ne nau hē atu he toʻu tupú ko e hono fakaangaʻi maʻu pē ʻe heʻenau mātuʻá e niʻihi ʻi loto ʻi he Siasí.

Ka naʻe fili ʻeku tamaí ke taha mo homau Kāingalotú.Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻi he fakataha mai e kāingalotú ke tokoni ki he langá, naʻá ne “fakaafeʻi” homau fāmilí ke mau muimui ʻiate ia ki ʻapisiasi ke mau ō ʻo tokoni ʻi ha faʻahinga founga pē.

Naʻá ku ʻita lahi. Ne u fie ʻeke ange, “Tangataʻeiki, ko e hā ʻoku tau ō ai ʻo tokoni ki he langá kapau naʻe ʻikai ke ke loto ke fai ia ʻe he kāingalotú?” Ka naʻe hanga ʻe hono fofongá ʻo taʻofi au ke ʻoua te u fai e fehuʻí. Naʻá ku loto ke aʻu ki hono toe fakatapuí ʻoku ou kei moʻui lelei pē. Ko ia, meʻamālie ne u fili ke u fakalongolongo pē mo ʻalu ʻo tokoni ki he langá!

Naʻe ʻikai moʻui ʻeku tamaí ke sio ki he falelotu foʻoú, he naʻe siʻi mālōlō ʻoku teʻeki ai ʻosi e ngāué. Ka naʻe hokohoko atu pē tokoni homau fāmilí ʻi hono tataki kimautolu ʻe heʻeku fineʻeikí, ke fai homau lelei tahá ʻo aʻu ki heʻene ʻosi, pea ne mau taha ai mo ʻeku tamaí, kau mēmipa ʻo e Siasí, homau kau takí, kae meʻatēpuú, ne mau taha ai mo e ʻEikí!

ʻI ha ngaahi momeniti siʻi kimuʻa pea mamahi fau ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní, naʻá ne lotu ki he Tamaí ʻo hūfia ʻEne kau ʻAposetoló mo kitautolu kotoa ko e kau Māʻoniʻoní, ʻo Ne folofola, “Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamai, mo au ʻiate koé.”4

ʻE kāinga, ʻoku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau fili ai ke taha mo e kāingalotú pea mo e kau taki ʻo e Siasí—ʻo tatau pē he taimi ʻoku tau fakataha mai aí pea tautautefito ki he taimi ʻoku tau mavahevahe aí—te tau ongoʻi taha ange ai mo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.