2010–2019
ʻI ha Palani Fakalangi
ʻOkatopa 2017


ʻI ha Palani Fakalangi

ʻOku tataki koe ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻI ha “palani fakalangi,” ʻokú Ne kau ai ʻi he ngaahi meʻa iiki mo mahuʻinga ʻi hoʻo moʻuí.

Kāinga, ʻi heʻeku tuʻu atu heni ʻi he konifelenisi lahi fakamāmani lahí ʻo ongoʻi homou mālohí mo e laumālié, ʻoku ou manatu ai ki he lea ʻa e ʻAposetolo ko Pitá: “[ʻEiki], ʻoku lelei ʻetau ʻi hení.”1

Naʻe ʻikai ko e meʻa ia ne lea ʻaki ʻe ʻAlamā hili ʻene malanga ki he kakai ʻo ʻAmonaihaá. Ne mavahe ʻa ʻAlamā mei he koló koeʻuhi ko e angakovi ʻa e kakaí. Naʻe hā mai ha ʻāngelo kia ʻAlamā ʻo fekau ia ke “foki ki he kolo ko ʻAmonaihaá, ʻo toe malanga ki he kakai ʻo e koló.”2

Ne fai “fakavavevave,” ia ʻe ʻAlamā, ʻo ne hū atu “ki he koló ʻi ha hala kehe.”3

Pea ʻi heʻene hū atu ki he kolo, naʻá ne fiekaia, ʻo ne pehē atu ki ha tangata: Te ke ʻofa mai muʻa ki ha tamaioʻeiki māʻulalo ʻo e ʻOtuá ha meʻakai ke ne maʻu?

Pea naʻe pehē ange ʻa e tangatá kiate ia: “Ko ha tangata Nīfai au, pea ʻoku ou ʻiloʻi ko ha palōfita māʻoniʻoni koe ʻa e ʻOtuá, he ko koe ʻa e tangata ʻa ia naʻe pehē mai ʻe ha ʻāngelo ʻi ha meʻa-hā-mai: Ke tali ia.”4

Ko ʻAmuleki e tangata ko iá.

Naʻe tupukoso pē nai e fetaulaki ʻa ʻAlamā mo ʻAmulekí? Naʻe ʻikai ke ne ʻalu noaʻia pē ki he koló ʻi he hala te ne fetaulaki ai mo ha tangata faivelenga ʻe hoko ko hono hoa ngāue fakafaifekaú.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “ʻOku teʻeki ʻaupito te tau fakaʻaongaʻi lelei e faingamālie mei hotau ngaahi kaungāmeʻá ke ʻofa, ngāue mo akó. Te tau lava pē ʻo ui ʻeni ko e feohi ʻfakatuʻupakē mo e kakai kehé.’ ʻOku mahino ki he kakai matelié ʻa hono ngāue ʻaki ʻo e foʻi lea ko ʻení, ka ko e fakatuʻupakeé, ʻoku ʻikai ko ha foʻi lea totonu ia ke ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa ha ʻOtua ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai ke Ne fai ʻfakatuʻupakēʻ ha meʻa kae ʻi ha ʻpalani fakalangi.’”5

ʻOku hangē ʻetau moʻuí ko ha papa veimau, ʻo ʻunuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí mei he feituʻu ʻe taha ki ha feituʻu ʻe taha—kapau ʻoku tau talangofua ki he ueʻi ʻa e laumālié. ʻI heʻetau sio ki he kuohilí, te tau lava ʻo mamata ki Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku tau lava ʻo sio ki he faʻahinga tokoni fakalangi pehení ʻi he taimi ne foki ai ʻa Nīfai ke ʻomi ʻa e ʻū lauʻipeletí meia Lēpaní. Naʻe “tataki [ia] ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai [te ne] tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa [te ne] faí.”6 Naʻe fetaulaki mo Lēpani kuo fuʻu konā, pea tamateʻi ia ʻe Nīfai, ʻo toʻo e ʻū lauʻipeletí, peá ne hola ʻo foki ki hono ngaahi tokouá. Naʻe hoko fakatuʻupakē pē nai ʻene fetaulaki mo Lēpaní? Pe ko ha “palani fakalangi”?

ʻOku hoko ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he ongoongoleleí mo e Siasí, ke ne ʻunuakiʻi ai kimuʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. Naʻe ʻikai ke hoko fakatuʻupakē ia ka ko e palani ia ʻa e ʻOtuá Ko Ia naʻá ne faʻu ʻa e māmani ko ʻení te ne lava ʻo folofola ke fakanonga e tahí, mo fakatou tataki ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki mo Nīfai mo Lēpani, ke nau ʻi he feituʻu totonú ʻi he taimi totonu.

ʻOku pehē pē, ʻoku hanga ʻe he ngaahi meʻa ʻoku hoko felāveʻi mo ʻetau moʻuí takitaha, ʻo ʻunuakiʻi kimuʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Naʻe lea siʻi ʻEletā Siosefa B. Uefiliní ʻo kau ki ha taimi naʻe pehē ange ai ʻe Palesiteni Monisoni kiate ia: “ʻOku ʻi ai ha taha ʻokú ne tataki ʻa e meʻa kotoa pē. Taimi lahi ʻoku ʻikai fakatuʻupakē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faʻa hokó. ʻE ʻi ai ha ʻaho, te tau sio ki he meʻa naʻe ngali hoko fakatuʻupakē ʻi heʻetau moʻuí, pea tau toki fakatokangaʻi hake ta naʻe ʻikai ke fakatuʻupakē ia.”7

Taimi lahi, ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻoku nau ʻiloʻi ʻetau ngāue leleí. Ka neongo ia, ʻoku hiki ia ʻi hēvani. ʻE ʻi ai ha ʻaho, te tau tuʻu ko ha fakamoʻoni ki heʻetau mateakiʻi kakato ʻa e ngāue ʻo e māʻoniʻoní. He ʻikai ha ʻahiʻahi pe faingataʻa te ne lava ʻo taʻofi e palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá. Ko e moʻoni, “ʻe hoko ʻa e fiefiá ʻi he pongipongí” mei ha “palani fakalangi”8 Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū, “Kuó u haʻu ki he māmaní ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí.”9 Kāinga, ʻoku pehē pē mo kitautolu.

Mei heʻeku aʻusia ʻi he fononga ʻo e moʻuí, ʻoku ou ʻilo ʻe ʻunuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ki ha feituʻu ʻe taha ke fai ʻEne ngāué. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ko ia ʻoku ngali naʻe hoko fakatuʻupakeé, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa, he ʻokú ne lava ʻo lau e louʻulu ʻulu he foʻi ʻulu kotoa pē.10 Naʻa mo ha manupuna ʻoku tō ki he kelekelé, ʻoku afioʻi ia ʻe heʻetau Tamaí.11 ʻOku kau ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa iiki ʻo ʻetau moʻuí, pea teuteuʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa mo e faingamālie ko iá ke langaki hotau fāmilí mo e niʻihi kehé, ʻi heʻetau langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.Manatu ki he folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahamé, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá; ko ia ʻe ʻiate koe ʻa hoku nimá.”12

Naʻe ʻomi au ʻe he ʻEikí ki ha ʻapi ʻo ha ongo mātuʻa ʻofa. ʻI he tuʻunga fakaemāmaní, ko ha ongo meʻa angamaheni pē kinaua; ko ʻeku tangataʻeikí ko ha fakaʻuli loli ngāue mateaki; ko ʻeku faʻē angaʻofá, naʻe nofo pē ʻi ʻapi. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke maʻu hoku uaifi fakaʻofoʻofa ko Melanií; naʻá Ne ueʻi ha tokotaha pisinisi ko haku kaungāmeʻa mamae, ke ne ʻomi haʻaku ngāue. Naʻe ui au ʻe he ʻEikí ke u ngāue fakafaifekau ʻi heʻeku kei talavoú pea mo ʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisioná; naʻá Ne ui au ki he Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú, pea kuó Ne ui au ʻi he taimí ni ko ha ʻAposetolo. ʻOku ou fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u palaniʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko iá; ne fakahoko ia ʻe he ʻEikí, ʻo fakatatau pē mo ʻEne fokotuʻutuʻu e ngaahi meʻa mahuʻinga maʻau mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí.

Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke fekumi ki ai ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ha ngaahi meʻa mana ʻa e ʻOtuá te ne fakamanatu atu ʻokú Ne ofi atu, ʻo pehē atu, “ʻOku ou ʻi heni pē”? Fakakaukau fakaʻaho ki he ngaahi taimi ko ia naʻe ngāue ai ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí—mo hokohoko ʻEne fai peheé. Fakamahuʻingaʻi ia ko ha ngaahi taimi naʻe falala ai ʻa e ʻEikí kiate koe mo hoʻo ngaahi filí. Kae fakaʻatā Ia ke ne tokoniʻi koe ʻo mahulu hake he meʻa te ke malava ʻiate koe peé. Fakamahuʻingaʻi ʻEne kau maí. Taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau faʻa fakakaukau ke liliu ʻetau palaní he hoko ha fehalaaki ʻi heʻetau fonongá. Fakakaukau ko ha ngaahi sitepu ʻuluaki ia ki he “fekau ʻa e ʻEikí.”13

ʻI ha ngaahi māhina lahi kimuʻa, ne kau homa mokopuna fefiné ʻi ha kulupu te nau ʻaʻahi ki ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí.Naʻe mahino mei heʻene tikite folaú te ne fou atu ʻi he feituʻu ʻoku ngāue fakafaifekau ai hono tuongaʻané, ʻa homa mokopuna tangatá. Naʻe ʻikai ha taumuʻa ʻa homa mokopuna fefiné ke feʻiloaki mo hono tuongaʻane ʻoku ngāue fakafaifekaú. Neongo ia, ʻi he aʻu atu ʻa e pasí ki he kolo naʻe ngāue ai hono tuongaʻané, naʻá ne sio ki ha ongo faifekau ʻoku lue atu ʻi he halá. Ko e taha ʻo e ongo faifekau ko iá ko hono tuongaʻané.

Naʻe longolongoaʻa e pasí ʻi he kole ʻe he toʻu tupú ki he fakaʻulí ke tuʻu e pasí kae hifo e taʻahiné ʻo feʻiloaki mo hono tuongaʻané. Hili ha lau momeniti mei he loʻimataʻiá mo e lea fakanongá, naʻe fononga atu leva hono tuongaʻané ke fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú. Ne mau toki ʻiloʻi kimui naʻe ʻikai ke aʻu ki ha miniti ʻe nima e ʻi ai hono tuongaʻané he hala ko iá, he ko ʻene lué ki heʻene kaá hili haʻane akoʻi.

ʻĪmisi
Elder Rasband’s grandchildren reunite

ʻOku lava ke tuku kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi ha tūkunga koeʻuhi ko ha taumuʻa pau.Kuó Ne fai ia ʻi heʻeku moʻuí, pea pehē foki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ki siʻoku makapuná.

ʻOku tau mahuʻinga pea ʻofeina kitautolu ʻe he ʻEikí, he ʻokú Ne ʻofa, fanafana mai, mo tokangaekina kitautolu ʻi ha founga ʻoku makehe fakatāutaha kiate kitautolu. ʻOku taʻefakangatangata Hono potó mo e mālohí, ʻo mahulu ia ʻi he tangata mo e fefine fakamatelié. ʻOkú Ne ʻafioʻi hotau faingataʻá, lavameʻá, mo e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa hotau lotó.

ʻI heʻeku lue atu ʻi he Temipale Sikueá ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa, naʻe ʻeke mai ʻe ha taha ʻo e kau faifekau fefiné, “ʻOkú ke kei manatuʻi au? Ko ʻeku haʻu mei Fololita.” Naʻá ne talamai ko hono hingoá ko Sisitā ʻAita Silani. Ne u manatuʻi ʻeku feʻiloaki mo ia mo hono fāmilí. Naʻe fokotuʻu mai ʻe heʻene palesiteni fakasiteikí ke mau ʻaʻahi ki hono fāmilí. Ne mahino ko ʻemau ʻi aí koeʻuhi ko hona ʻofefine ko ʻAitá, he naʻe teʻeki ai ke ne papitaiso. Hili ha ngaahi taʻu mei heʻemau ʻaʻahí, ne papitaiso ʻa ʻAita hili hano akoʻi mo ha fakafeohi.

ʻĪmisi
Elder Rasband with Aida Chilan and her companion

Hili ʻema feʻiloaki ʻi he Temipale Sikueá, naʻá ne faitohi mai. Naʻá ne pehē mai: “ʻOku ou ʻiloʻi moʻoni ʻoku ʻafioʻi fakataautaha kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku hokohoko atu ʻEne ʻai ke tau felongoakí.ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo kau heʻeku kau faifekaú, mo hoʻo tokoni ʻo kumi kiate au he taʻu ʻe nima kuohilí.”14 Ne toe fakamatalaʻi mai ʻe ʻAita ʻa e anga ʻo ʻene uluí mo e “ngaahi meʻa fakalangi” naʻe hoko ʻi heʻene moʻuí ʻo iku papitaiso mo hilifakinima ai, pea ngāue fakafaifekau he Temipale Sikueá, pea mo ʻene toki mali ʻi he temipalé.15

Ko ha meʻa fakatuʻupakē nai hono tataki kimautolu ʻe he palesiteni fakasiteikí ki he ʻapi ʻo e fāmili Silaní pe ko ʻema feʻiloaki kimui ʻi he Temipale Sikueá? ʻOku tala ʻe he fakamoʻoni ʻa ʻAitá ko e konga kotoa ʻeni ʻo ha “palani fakalangi” ʻa e ʻOtuá.

ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ke feohi mo kitautolu. ʻOku ʻikai ko ha meʻa noa ʻa hoʻo ongoʻi Hono Laumālié mo ngāue ki hoʻo ʻuluaki ongoʻí ʻo ke ongoʻi Ia ʻi heʻene talaʻofa mai: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”16

ʻOku hoko ha ngaahi meʻa pehē ʻi heʻetau moʻuí. Mahalo te tau felōngoaki mo ha taha ngalingali ʻoku tau maheni mo ia, toe fai ha fakamaheni, pe ʻilo ha meʻa ʻoku tau faitatau ai mo ha sola. ʻI heʻene hoko iá, mahalo ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ko ʻetau nofó, ko e nofo pē ʻa kāinga. ʻOku tau kau moʻoni ʻi ha ngāue tatau—ʻi he meʻa ne ui ʻe Siosefa Sāmita “ko e ngāue ʻa Kalaisí.”17

Sai, ʻoku kaungatonu fēfē leva ʻetau tauʻatāina ke filí ki he “palani fakalangí”? ʻOku tau maʻu ʻa e fili ke muimui pe ʻikai muimui ki hotau Fakamoʻuí mo ʻEne kau taki kuo filí. ʻOku mahino lelei ʻa e sīpingá ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻi he taimi ne tafoki ai e kau Nīfaí mei he ʻEikí. Naʻe tangilāulau ʻa Molomona:

“Pea naʻa nau vakai … kuo ʻikai toe maluʻi kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí; ʻio, kuo mahuʻi ia meiate kinautolu koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ʻafio ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi temipale ʻoku taʻe-māʻoniʻoni—

“Ko ia kuo tuku ʻe he ʻEikí ʻa ʻene maluʻi ʻa kinautolu ʻi hono māfimafi fakaofo mo taʻe-hano-tataú, he kuo nau hinga ki ha tuʻunga ʻo e taʻetui mo e angakovi fakamanavahē.”18

ʻOku ʻikai ko e meʻa kotoa pē ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí meiate kitautolú ko ha ola ia ʻo hotau mālohí, faivelengá pe meʻa ʻoku tau ʻiló. Fakakaukau ki hono taʻofi ʻe he ʻEikí ʻa Saula ʻi he hala ki Tāmasikusí. Naʻe ʻikai ke ne fai e meʻa naʻe totonu ke fai heʻene moʻuí, pea naʻe ʻikai ha kaunga ki ai e feituʻu ia naʻá ne fononga ki aí. Naʻe tataki fakalangi ʻa Saula. Naʻe ʻiloa ia kimui ko Paula, pea fakahaaʻi heʻene ngāue fakaʻaposetoló ʻa e meʻa ne tomuʻa ʻafioʻi ʻe he ʻEikí te ne lava ʻo fai mo aʻusiá, ʻo ʻikai ko e meʻa ne fakataumuʻa ʻa Saula ke faí. ʻOku pehē pē hono ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa te tau malava mo aʻusiá. Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá? “ʻOku tau ʻilo ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa kinautolu kuo ui ʻo tatau mo ʻene tuʻutuʻuní.”19

ʻI heʻetau angatonu, lotoʻaki, malava, mo tau feinga ke taau mo feʻungá, ʻoku tau aʻu ai ki ha ngaahi feituʻu naʻe ʻikai ke tau ʻamanaki ki ai pea tau hoko ko e konga ʻo e “palani fakalangi” ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku tau takitaha moʻoni pē ha konga fakalangi. ʻI heʻetau sio tonu ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú, fakatauange te tau lotolahi, pea houngaʻia ʻi he tataki ko iá. ʻI he taimi naʻe folofola ai ʻetau Tamai Hēvaní, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá,”20 ko ʻEne folofola ia ʻo kau ki Heʻene fānaú hono kotoa—tautefito kiate koe.

ʻOku tataki koe ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻI ha “palani fakalangi,” ʻokú Ne kau ai ʻi he ngaahi meʻa iiki mo mahuʻinga ʻi hoʻo moʻuí. Hangē ko e lau ʻa e Lea Fakatātaá: “Falala [ki he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa;… pea ʻe fakatonutonu ʻe Ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”21 ʻOku ou fakamoʻoni te Ne tāpuekina koe, poupouʻi hake koe, mo foaki atu ʻa e nongá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.