2010–2019
Ko Hono Maʻu e Falala ʻa e ʻEikí mo Ho Fāmilí
ʻOkatopa 2017


Ko Hono Maʻu e Falala ʻa e ʻEikí mo Ho Fāmilí

ʻOku totonu ke falalaʻia e kakai tangata ʻoku “angatonu hono lotó,” —he ʻoku langa e falalá ʻi he angatonú.

ʻE kāinga, mahalo ʻoku ʻikai ha fakahīkihiki te tau lava ʻo maʻu mei he ʻEikí ʻe toe māʻongoʻonga ange, ka ko e ʻiloʻi ʻokú Ne falala mai kiate kitautolu ke tau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau, ko ha husepāniti mo e tamai māʻongoʻongá.

Ko e meʻa ʻoku mahinó: ko hono maʻu ko ia e falala ʻa e ʻEikí, ko ha tāpuaki ia ʻoku maʻu ʻi he ngāue lahi.Ko e falalá, ko ha tāpuaki ia ʻoku makatuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. Ko hono maʻu ko ia e falala ʻa e ʻEikí, ko ha ola ia ʻo e tauhi totonu e ngaahi fuakava naʻa tau fakahoko ʻi hotau papitaisó pea mo e temipale māʻoniʻoní. ʻOku tupulaki e falala mai ʻa e ʻEikí, he taimi ʻoku tau tauhi ai ʻetau palōmesi kiate Iá.

ʻOku ou manako ʻi he ʻū potu folofola ʻi he kuonga muʻá mo e kuongá ni, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e kupuʻi lea “angatonu ʻo e lotó,” ki hono fakamatalaʻi e ʻulungaanga ʻo ha taha anga-māʻoniʻoni.1 Ko e angatonú pe ko e taʻeangatonú, ko ha ʻelemeniti mahuʻinga ia ʻo e ʻulungaanga ʻo ha taha. ʻOku totonu ke falalaʻia e kakai tangata ʻoku “angatonu hono lotó,” —he ʻoku langa e falalá ʻi he angatonú.

ʻOku ʻuhinga ʻa e hoko ko ha tangata angatonú, ke haohaoa mo māʻoniʻoni ʻa hoʻo ngaahi taumuʻá, kae pehē foki ki hoʻo ngaahi tōʻongá, ʻi he tapa kotoa hoʻo moʻuí, ʻo tatau pē hoʻo fakafōtunga ki he kakaí mo e fakafoʻituituí. ʻI he ngaahi fili kotoa pē ʻoku tau faí, ʻoku tau taau ai mo e falala ʻa e ʻOtuá pe mole ʻEne falalá. ʻOku fakahā mahino ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hotau ngaahi fatongia fakalangi kuo foaki maí, ko e husepāniti mo e tamaí.

ʻI heʻetau hoko ko e husepāniti mo e tamaí, ʻoku tau maʻu ai ha tukupā fakalangi mei he kau palōfitá, tangata kikité mo e kau maʻu fakahā ʻo e kuonga ní ʻi he tohi “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani.” ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he tohi ko ʻení (1) “ʻoku ʻa e ngaahi tamaí ke nau puleʻi honau fāmilí ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni,” (2) ko e ngaahi tamaí ko honau “fatongia ke tokonaki ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí,” (3) pea ko e fatongia ʻo e ngaahi tamaí ke maluʻi ʻa honau ngaahi fāmilí.”2

ʻE fie maʻu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi fatongia fakalangi ʻe tolu ko ʻení ki hotau fāmilí ʻi he founga ʻa e ʻEikí, kae lava ke tau maʻu e falala ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ia ne fakahaaʻi ʻi he fanongonongo ʻa e fāmilí, ko e founga ia ʻa e ʻEikí ke tau fakahoko fakataha mo hotau uaifí ʻa e fatongia ko ʻení ko ha “kaungā-ngāue tuʻunga tatau.”3 ʻOku ʻuhinga ʻeni kiate au, he ʻikai ke tau fakahoko ha faʻahinga fili mahuʻinga fekauʻaki mo e fatongia ʻe tolu ko ʻení, taʻe te tau ʻi he faaitaha kakato ai mo hotau uaifí.

Ko e fuofua meʻa kuo pau ke tau fakahoko ke maʻu ai ʻa e falala ʻa e ʻOtuá, ko ʻetau falala kiate Ia.Naʻe fakafōtunga mai ʻe Nīfai ʻa e faʻahinga līʻoa ko ʻení ʻi he taimi naʻá ne lotu ai ʻo pehē: “ʻE ʻEiki, kuó u falala kiate koe, pea te u falala kiate koe ʻo taʻengata. ʻE ʻikai te u falala ki he nima ʻo e kakanó.”4 Naʻe līʻoa kakato ʻa Nīfai ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí.Naʻe ʻikai ngata ʻi he pehē ʻe Nīfai te ne “fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí,” ka naʻe ʻikai ke ne toe veiveiua ʻi heʻene tukupā ke ikunaʻi e ngāue ne vahe angé, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he fakamatala ko ʻení: “Hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, pea hangē ʻoku tau moʻuí, ʻe ʻikai te tau ō hifo ki heʻetau tamaí ʻi he feituʻu maomaonganoá kae ʻoua kuo tau fai ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.”5

Naʻe falala lahi ʻa e ʻOtuá kia Nīfai he ko Nīfai naʻe ʻuluaki falala ki he ʻOtuá.Naʻe fakamonūʻiaʻi ia ʻe he ʻEikí ʻaki hano taumalingi hifo ʻa e Laumālié ke faitāpuekina ai ʻene moʻuí, moʻui ʻa hono fāmilí, mo e moʻui ʻa hono kakaí. Koeʻuhí naʻe pule ʻa Nīfai ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni pea tokonaki mo maluʻi ʻa hono fāmilí mo e kakaí, naʻá ne lekooti ai ʻo pehē, “Naʻa mau nofo ʻi he fiefia.”6

Ne u kole ki hoku ongo ʻofefine ʻosi malí ke na tokoni mai ʻi hono fakafofongaʻi ʻa e fakakaukau ʻo ha fefine ʻi he kaveinga ko ʻení. Ne u kole ke na fakamatala nounou mai ʻena fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e falalá ʻi heʻene tokoni ki heʻena nofomalí mo e moʻui fakafāmilí.Ko e ngaahi fakakaukau ʻeni ʻa Lola Hālisi mo Kilisitina Hanisení.

ʻUluakí, ko Lola: “Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kiate aú ko e ʻiloʻi ko ia ʻoku fai ʻe hoku husepānití ha ngaahi fili heʻene ngāue fakaʻahó, ʻoku fakahaaʻi ai ʻene fakaʻapaʻapa mo ʻofa ʻiate aú. ʻI heʻema fefalalaʻaki he foungá ni, ʻokú ne ʻomi ai ʻa e melinó ki homa ʻapí, ʻa ia ʻe lava ai ke ma fiefia ʻi hono ʻohake fakataha ai homa fāmilí.”

Ko e fakakaukau ʻeni ʻa Kilisitiná: “Ko e falala ki ha tahá, ʻoku tatau pē ia mo ʻete tui ki he tokotaha ko iá. Ka ʻikai ʻa e falala mo e tui ko iá, ʻe ʻi ai leva e manavaheé mo e loto-veiveiuá. Kiate au, ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻoku ou maʻu mei he falala kakato ki hoku husepānití ko e nongá—ko e nonga ʻeku fakakaukaú heʻeku ʻiloʻi ʻokú ne fai ʻa e meʻa ʻokú ne pehē te ne faí. ʻOku ʻomi ʻe he falalá ʻa e nongá, ʻofá, mo ha ʻātakai ʻe lava ke tupulaki ai ʻa e ʻofa ko iá.”

Naʻe teʻeki feʻilongaki ʻa Lola mo Kilisitina ki he meʻa ne na tohí.ʻOku ou mālieʻia ʻaupito ʻi heʻena fakatou fakakaukau ko e tāpuaki ʻo e melino ʻi he ʻapí ko ha ola fakahangatonu ia hono maʻu ʻo ha husepāniti falalaʻangá. Hangē ko ia ne fakatātaaʻi mai ʻe he sīpinga hoku ongo ʻofefiné, ʻoku matuʻaki mahuʻinga ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e falalá ki hono fakatupulaki ʻo ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí.

Naʻe lava ke u fiefia ʻi he fonga moʻui ko ia ko e fakatefito ʻia Kalaisí ʻi heʻeku tupu hake ʻi ha ʻapi ne fakaʻapaʻapaʻi ai heʻeku tamaí hono lakanga fakataulaʻeikí mo ne maʻu e falala hono fāmilí kotoa koeʻuhí “ko e angatonu ʻo hono lotó.”7 Tuku ke u vahevahe atu ha aʻusia mei heʻeku kei talavoú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tākiekina lelei mo tuʻuloa ʻe lava ke fai ki ha fāmili, ʻe ha tamai ʻoku mahino kiate ia peá ne moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e falala ʻoku langa ʻi he angatonú.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe fokotuʻu heʻeku tamaí ha kautaha naʻe fakatefito ʻenau ngāué ʻi hono ngāueʻaki ʻo e mīsiní he falengāué. Naʻe faʻu, ngaohi mo fokotuʻu ʻe he kautaha ko ʻení ʻa e ʻū mīsini ki hono faʻu ʻo ha koloa ʻi ha feituʻu pē ʻi māmani.

ʻI he taimi ne u kei ʻi he ako lotolotó aí, naʻe loto ʻeku tamaí ke u poto ʻi he ngāué. Naʻá ne toe loto foki ke u ʻiloʻi e momoʻi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e kautahá. Naʻe kau ʻi heʻeku fuofua ngāué ʻa hono tokangaʻi ʻo e ngoué mo hono vali ʻo e konga ki he falé naʻe ʻikai ʻasi ki he kakaí.

ʻI heʻeku hū ki he ako māʻolungá, naʻe hiki hake ʻeku ngāué ki he feituʻu ne ʻi ai ʻa e ʻū mīsiní.Naʻe kamata ke u ako ki he founga hono lau ʻo e mapé mo hono ngāue ʻaki ʻo e ʻū mīsini ukamea mamafá.Hili ʻeku ʻosi mei he ako māʻolungá, ne u hū ki he ʻunivēsití peá u toki hū ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻeku ʻosi mei he ngāue fakafaifekaú, ne u toe foki pē ki he ngāué. Naʻe fie maʻu ke u ngāueʻi ha paʻanga ki he fakamole fakaako he taʻu hokó.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili ha taimi nounou mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ngāue ai ʻi he falengāué ʻi hono ui au heʻeku tamaí ki hono ʻōfisí ʻo ne ʻeke mai pe te u fie ʻalu mo ia ki ha fakataha fakangāue ʻi Losi ʻEniselesi. Ko e toki fuofua taimi ia naʻe fakaafeʻi ai au heʻeku tamaí ke ma ō mo ia ʻi ha folau fakangāue. Naʻá ne ʻave au he kakaí ke u tokoni ki hono fakafofongaʻi e kautahá.

Kimuʻa peá ma mavahé, naʻá ne teuteuʻi au ʻaki ʻene ʻomi ha fakaikiiki fekauʻaki mo e kasitomā foʻou ko ʻení. ʻUluakí, ko e kasitomaá ko ha kautaha fakavahaʻapuleʻanga ia. Ko hono uá, ʻoku nau fakaleleiʻi ʻenau tafaʻaki faʻuʻanga koloá fakamāmani lahi ʻaki ʻa e ʻū misini fakatekinolosia fakamuimuitahá. Ko hono tolú, naʻe teʻeki fengāueʻaki tuʻo taha ʻemau kautahá mo kinautolu ʻi ha faʻahinga ngāue fakaʻenisinia pe tekinolosia kimuʻa. Pea ko hono fakaʻosí, naʻe ui ʻa e fakataha ko ʻení heʻenau ʻōfisa pule ki he fefakatauʻakí, ke vakaiʻi ʻemau talamahuʻinga ki ha ngāue foʻou. Naʻe hoko e fakataha ko ʻení ko ha faingamālie foʻou mo matuʻaki mahuʻinga ia ki heʻemau kautahá.

ʻI heʻema tūʻuta ʻi Losi ʻEniselesí, ne u ʻalu mo ʻeku tamaí ki he hōtele ʻo e pulé ne fai ai ʻa e fakatahá. Ko e fuofua meʻa ne aleaʻí ko hono tālangaʻi mo ʻanalaiso ʻa e fakaikiiki ʻo e faʻunga fakaʻenisinia ʻo e ngāué.Ko e alea hono hokó naʻe fekauʻaki ia mo e fakaikiiki ki hono fakalele ʻo e ngāué, ʻo kau ai e palani ki hono fai ʻo e ngāué mo e ʻū ʻaho ke ʻosi ki aí. Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻa e fakatahá hano aleaʻi ʻo e mahuʻingá, aleapaú mo e ngaahi makatuʻunga ki he ngāué. Ko e konga ia naʻe mālié.

Naʻe fakamatala mai ʻe he ʻōfisa pulé ko ʻemau ʻesitimetí pē naʻe maʻamaʻa taha ʻi he kotoa ʻo e ʻū ʻesitimeti ngāue ne fakahū ange ke fai ʻaki e ngāué. Naʻá ne talamai leva ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻesitimeti naʻe fika ua kiate kimautolú. Naʻá ne ʻeke mai leva pe te ma fiemālie pē ke toe fakahū foʻou mai ʻemau ʻesitimeti ngāué. Naʻá ne talamai ʻoku totonu ke ʻi lalo siʻi hifo pē ʻemau mahuʻinga foʻoú ʻi he ʻesitimeti ngāue naʻe fika ua ki he māʻolunga tahá. Naʻá ne fakamatala mai leva te mau vaueua mālie (50/50) e faikehekehe ʻo e mahuʻinga foʻou ko ia ne tānaki atú. Naʻá ne feinga fakaʻuhingaʻi leva ʻeni ʻaki ʻene pehē ʻe lelei ʻeni ki he tokotaha kotoa pē. ʻE lelei ia ki heʻema kautahá he ʻe lahi ange paʻanga te ma maʻu mei aí, ʻo laka ia ʻi heʻema mahuʻinga he ʻuluaki ʻesitimetí. ʻE lelei ia ki heʻene kautahá he te nau kei ngāue pē mo e kautaha naʻe ʻesitimeti maʻamaʻa tahá. Pea ʻe toe lelei foki kiate ia ke maʻu ai ʻene paʻanga he ko ia naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e alea lelei ko ʻení.

Naʻá ne mai leva puha meili ke ma toki meili ki ai ʻa e paʻanga naʻá ne kolé. Hili kotoa ʻení, naʻá ne sio ki heʻeku tamaí peá ne fehuʻi ange, “ʻOku hā, te tau aleapau ai?” Ne u ʻohovale ʻi he tuʻu hake ʻeku tamaí, lulululu ki ai peá ne tala ange te ma toki fetuʻutaki atu.

ʻI heʻema mavahe mei he fakatahá, ne ma heka ki he kaá, pea naʻe tafoki ʻeku tamaí ʻo ʻeke mai kiate au, “Ko e hā hoʻo fakakaukaú?”

Ne u tali ange ʻoku ʻikai totonu ke ma tali ʻene fokotuʻú.

Naʻe ʻeke mai leva heʻeku tamaí, “ʻIkai ke ke pehē ʻoku ʻi ai hota fatongia ki heʻeta kau ngāué ke kei hokohoko lelei pē ʻenau ngāué?”

Lolotonga ʻeku fakakaukau ki heʻene fehuʻí pea kimuʻa ke u tali angé, naʻá ne tali mai pē ʻene fehuʻí. Naʻá ne pehē mai, “Liki, fanongo mai, ko e taimi pē te ke tali ai ha totongi fakafufū, pe fakafetongi hoʻo angatonú, ʻoku matuʻaki faingataʻa ke ke toe tafoki mei ai. ʻOua ʻaupito naʻá ke teitei fai pehē, ʻo tatau ai pē.”

Ko e ʻuhinga ʻeku vahevahe ʻa e aʻusia ko ʻení he ʻoku teʻeki ngalo ʻiate au ʻa e meʻa ne akoʻi mai heʻeku tamaí ʻi heʻema fuofua folau fakangāue ko iá. ʻOku ou vahevahe ʻa e aʻusia ko ʻení ke fakatātaaʻi ʻa e tākiekina tuʻuloa ʻoku fai ʻe kitautolu ngaahi tamaí. Te ke lava ʻo fakakaukauloto ki heʻeku falala kakato ki heʻeku tamaí koeʻuhí ko e angatonu ʻo hono lotó. Naʻá ne moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ko ʻení ʻi heʻene feohi mo ʻeku faʻeé, ʻene fānaú, pea mo e tokotaha kotoa pē naʻe fengāueʻaki mo ia.

Ngaahi tokoua, ko ʻeku lotú ia ki he efiafí ni ke tau tomuʻa falala ki he ʻEikí, hangē ko ia naʻe fai ʻe Nīfaí, pea tuʻunga ʻi he angatonu ʻo hotau ngaahi lotó te tau maʻu leva ai e falala ʻa e ʻEikí, kae pehē foki ki he falala hotau uaifí mo e fānaú. ʻI heʻene mahino kiate kitautolu pea tau moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni toputapu ko ʻeni ʻoku langaki e falalá ʻi he angatonú, te tau tauhi totonu leva ai ʻetau ngaahi fuakava toputapú.Te tau lavameʻa foki ʻi hono puleʻi hotau fāmilí ʻaki ʻa e ʻofá mo e māʻoniʻoní, mo hono tokonaki e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí pea maluʻi hotau ngaahi fāmilí mei he kovi ʻo e māmaní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ki he ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.