2010–2019
O Le Salamo o se Mea Lelei
Oketopa 2017


O Le Salamo o se Mea Lelei

O le taimi lava tatou te tuvae ai i luga o le ala o le salamo, ua tatou valaaulia le mana togiola a le Faaola i o tatou olaga.

I le tele o tausaga ua mavae, sa auai atu ai Peresitene Gordon B. Hinckley i se taaloga lakapi [amerika] a le kolisi. Sa susu mai e logo mai o le a faaigoa le falemaimoa i le faiaoga alofagia ua loa ona i ai a le ‘au, o le e le o toe mamao ona litaea lea. Sa matua naunau lava le ‘au ia malo i le taaloga e faamamalu ai le latou faiaoga. Sa valaaulia Peresitene Hinckley e asiasi ane i le potu sui e avatu ni upu faamalosiau. Uunaia i ana upu, na malo lena ‘au i lena aso i lena taaloga ma faaiuina le taamilosaga ma se faamaumauga o le manumalo.

I le asō, ou te fia talanoa atu ia i latou o e atonu latou te le o manumalo i le olaga. O le mea moni, “ua agasala tagata uma lava, ma ua le oo i le viiga mai le Atua.” “1 Atonu o i ai ni vaitau i taaloga e le faiaina ai, ae e leai ni mea i le olaga. Ae ou te molimau atu na faatinoina e le Faaola o Iesu Keriso se Togiola atoatoa ma tuuina mai ia tei tatou le meaalofa o le salamo—o lo tatou ala e toe foi ai i se faamoemoega atoatoa ma se olaga manumalo.

O Le Usiusitai e Aumaia le Fiafia

E tele taimi tatou te mafaufau ai o le salamo o se mea e faanoanoa ma mamafatu. Ae o le fuafuaga a le Atua o le fuafuaga o le fiafia, e le o se fuafuaga o le faanoanoa! O le salamo e faagaeetia ma faaeaea. O le agasala e aumaia le le fiafia.2 O le salamo o lo tatou ‘auala ‘alo lea! E pei ona sa faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson: “A aunoa ma le salamo, e leai se alualu moni i luma po o se faaleleia atili i le olaga. … Ua na o le salamo lava tatou te maua ai le avanoa i le alofa tunoa togiola o Iesu Keriso. O le salamo … e faasino atua i tatou i le saolotoga, mautinoa, ma le filemu.”3 O la’u savali i tagata uma—aemaise o le autalavou—o le salamo o se mea lelei.

Pe a tatou talanoa i le salamo, tatou te le na ona talanoa e uiga i taumafaiga o le faaleleia o oe lava. O le salamo moni e sili atu i lo lena---e musuia e le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, ma Lona mana e faamagalo ai a tatou agasala. E pei ona sa aoao mai i tatou e Elder Dale G. Renlund, “A aunoa ma le Togiola, … e avea le salamo ua na o se fesuiaiga faanoanoa o le amio.”4 E mafai ona tatou taumafai i tatou lava e suia la tatou amio, peitai ua na o le Faaola lava e mafai ona aveesea o tatou pisia ma sii ese a tatou avega, ma mafai ai e i tatou ona tulimatai ma le mautinoa le ala o le usiusitai ma le malosiaga. O le olioli i le salamo e tele atu nai lo le na o le olioli o le ola i se olaga e onomea. O le olioli ona o le faamagaloina, o le toe mama, ma le latalata atili atu i le Atua. A oo ina e iloa lena olioli, e leai a se isi mea i lalo ifo e suitulaga ai.

O le salamo moni e musuia i tatou ia avea lo tatou usiusitai o se tautinoga—o se feagaiga, e amata i le papatisoga ma e faafou i vaiaso taitasi i le talisuaga a le Alii, o le faamanatuga. O iina tatou te maua ai le folafolaga e mafai ona “tatou maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou],”5 faatasi ai ma le olioli uma ma le filemu e aumai mai Lona mafuta mai pea e le aunoa. O le fua lena o le salamo, ma o le mea lena e afua ai ona o se mea fiafia le salamo!

O Le Salamo e Moomia ai le Tumau Maua’i

Ou te fiafia lava i le faataoto i le atalii faamaumau oa.6 E i ai se mea faamomoiloto i lena taimi taua na “atamai ai” le atalii faamaumauoa. A o nofonofo i le sai o mea i tuaolo, ua tupu lona manao i “atigi mea e ‘aina e puaa ia ma’ona ai o ia,” sa iu ina ona iloaina e le gata ina sa ia faamaumauina le tofi mai lona tama ae o lona lava ola. Faatasi ai ma le faatuatua atonu e toe talia o ia e lona tama—afai e le talia o ia o se atalii ia tau lava o se auauna—sa naunau o ia e lafoai lona fouvale sa i ai, ae foi i le fale.

E tele ina ou mafaufau i le savaliga umi a le atalii i le fale. Pe na i ai ni taimi na faatuatuai ai ma tau mafaufau “Mata e toe talia a’u e lo’u tama Atonu na toe laalaa teisi i tua i mea i tuaolo. Manatu faalemafaufau i le eseesega semanu e i ai le tala pe ana fiu o ia. Ae o le faatuatua na tuleia o ia, o le faatuatua foi na saga autilo ai foi ma faatalitali ma le onosai lona tama, seia i’u ina oo mai le taimi.

“Ua iloa mamao atu foi o ia e lona tama, ona mutimuti vale lea o lona alofa, ua momoe atu o ia, ua fusi ia te ia, ma sogi atu ia te ia.

“A ua fai mai le atalii ia te ia, Lo’u tama e, ua ou agasala i Le o i le Lagi atoa ma ou luma, ua ou le toe aoga ona ta’ua o lou atalii.

“A ua fai atu le tama i ana auauna, Aumai ia le ofu tatapuvae e aupito lelei, ma faaofu ia te ia; ma ia tuu se mama i lona lima, ma faasee i ona vae: …

“Aua o lou atalii lenei, na oti, ua toe ola mai; na le iloa foi o ia, a ua maua.

O Le Salamo e Mo Tagata Uma

Uso e ma tuafafine, o i tatou uma o faamaumau oa. E tatau ia i tatou uma ona “tatou atamamai”—e masani lava e sili atu i le tasi—ma filifili le ala e toe foi ai i le fale. O se filifliga tatou te faia i aso taitasi, i o tatou olaga atoa.

E tele ina tatou tuu faapaagaina le salamo ma agasala mataga lea e manaomia ai “se suiga tele.”7 Peitai o le salamo e mo tagata uma—o i latou o loo feofeoa’i i “ala faasaina ma [ua] leiloloa”8 faapea foi i latou o e “ua i ai i [le] ala lauitiiti ma le vaapiapi” ma ua manaomia nei ona “fetaomi i luma.”9 O le salamo e tuua i tatou i luga o le ala sa’o ma tausisia i tatou i luga o le ala sa’o. E mo i latou o e ua faatoa amata ona talitonu, o i latou o e o loo talitonu pea lava, ma i latou o e ua manaomia ona toe amata ona talitonu. E pei ona aoao mai Elder David A. Bednar: “O le toatele o i tatou ua malamalama lelei o le Togiola e mo tagata agasala. Ae peitai, ou te le o mautinoa lelei, pe ua tatou iloa ma malamalama o le Togiola e mo tagata paia foi—mo alii ma tamaitai lelei o e usiusitai, agavaa, ma … taumafai ia lelei atu.”10

Talu ai nei sa ou asiasi atu ai i le nofoaga autu e aoao ai faifeautalai i le taimi sa faatoa taunuu ai se vaega o faifeautalai fou. Sa matua tuia lava lo’u loto a o ou matamata atu ia te i latou ma matauina le sulu i o latou mata. Sa foliga ua matua susulu i latou ma fiafia ma naunautai. Ona oo mai ai lea o se manatu ia te au: “Ua latou faatuatua ma ua salamo. O le mafuaga lea ua faatumulia ai i latou i le olioli ma le faamoemoe.”

Ou te le manatu faapea o lona uiga na i ai uma ni o latou solitulafono matuia i aso ua mavae, ae ou te manatu sa latou iloa le ala e salamo ai; sa latou aoaoina o le salamo e lelei; ma sa latou saunia ma ua naunautai e faasoa atu lenei savali fiafia i le lalolagi.

O le mea lea e tupu pe a tatou lagonaina le olioli o le salamo. Mafaufau i le faataitaiga a Enosa. Sa i ai foi lana lava taimi “ua oo ina atamai o ia” ina ua “tafi ese [lona] lagona o [ona] sese,” sa vave ona liliu atu lona loto mo le manuia o isi. Sa faaalu e Enosa aso na totoe o lona ola e valaaulia ai tagata uma e salamo ma “fiafia i ai i lo o mea o le lalolagi.”11 O le mea lena e faia e le salamo; na te faaliliu atu o tatou loto i o tatou uso a tagata, aua ua tatou iloa o le olioli ua tatou lagonaina e mo tagata uma lava.

O Le Salamo o se Tulimataiga i le Olaga Atoa

E i ai sa’u uo sa ola a’e i se aiga e le malolosi o le Au Paia o Aso e Gata Ai. A o avea o ia o se talavou matua, sa oo foi “ina atamai o ia” ma sa tonu ai o le a sauniuni mo se misiona.

Sa avea o ia ma se faifeautalai lelei tele. I lona aso mulimuli a o lei taliu mai i le fale, sa faatalanoaina o ia e le peresitene o le misiona ma sa fai atu i ai e fai sana molimau. Sa ia faia, ma ina uma se feopoa’iga i loimata, sa fai atu le peresitene o le misiona, “Elder, e mafai ona galo ia te oe pe faafitia foi mea uma ia sa faatoa e molimau mai ai, i ni nai masina pe afai e te le faaauau pea ona e faia o mea sa fausia ai lau molimau i le uluai taimi.”

Sa ta’u mai e la’u uo mulimuli ane, sa ia tatalo ma faitau tusitusiga paia i aso taitasi talu ona foi mai o ia mai lana misiona. O le “fafagaina [pea e le aunoa] i le upu lelei a le Atua” na tausisia ai o ia “i le ala sa’o.”12

Outou na o loo sauniuni mo misiona tala’i ma outou na ua foi mai, ia manatua! E le lava ona tau ina maua o se molimau; e tatau ona e tausia ma faamalosia. E pei ona silafia e faifeautalai uma, afai e tuu lou viliina o se uila, o le a pa’ū, ma a tuu foi lou fafagaina o lau molimau, o le a faavaivaia. E faatatau foi lena lava mataupu faavae i le salamo---o se tulimataiga i le olaga atoa, e le o se aafiaga e tasi i le olaga.

Ia i latou uma o e o loo sailia le faamagaloga---le autalavou, talavou nofofua matutua, matua matutua, ioe, e oo lava i matua o matua matutua---Ou te valaaulia outou e foi mai i le fale. O le taimi lenei e amata ai. Aua le faatuai lou aso e salamo ai.13

Ona, a e faia loa lena faaiuga, ia tatao ai pea i le ala. O loo faatalitali mai lo tatou Tama, o loo naunau mai e talia oe. O loo faaloaloa mai Ona aao “i le aso atoa” mo oe.14 E matua tauia le taumafaiga!

Manatua nei upu mai ia Nifae: “E tatau ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma. O le mea lea, afai tou te fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai o le Tamā: O le a outou maua le ola e faavavau”15

O nisi taimi e foliga ai e umi le malaga---o le mea moni, o le malaga e tau atu i le ola e faavavau. Ae e mafai ona avea ma malaga fiafia pe afai tatou te tulimata’ia ma le faatuatua ia Iesu Keriso ma le faamoemoe i Lana Togiola. Ou te molimau atu o le taimi lava tatou te tuvae ai i luga o le ala o le salamo, ua tatou valaaulia le mana togiola a le Faaola i o tatou olaga. O lena mana o le a faamausaliina o tatou vae, faalautele la tatou vaaiga, ma faaloloto la tatou faaiuga e tausia ma agai i luma, i lea laa ma lea laa, seia oo i lena aso mamalu o le a tatou toe foi atu ai i lo tatou aiga faalelagi ma faalogoina lo tatou Tama oi le Lagi o tulei mai ia te i tatou, “Ua lelei ia.”16 I le suafa, o Iesu Keriso, amene.