2010–2019
Ko e Mā ʻo e Moʻui Naʻe Hāʻele Hifo mei Langí
ʻOkatopa 2017


Ko e Mā ʻo e Moʻui Naʻe Hāʻele Hifo mei Langí

Kapau ʻoku tau fakaʻamu ke nofo ʻia Kalaisi pea ke Ne nofo ʻiate kitautolu, ta ko e māʻoniʻoní ʻoku tau kumi ki aí.

ʻI he ʻaho hili hono fafanga fakaofo ʻe Sīsū ʻa e toko 5,000 ʻi Kālelí, ʻaki ʻa e “foʻi mā paʻale ʻe nima, mo e ika siʻi ʻe uá,” 1naʻá Ne toe folofola ki he kakaí ʻi Kāpaneume. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí naʻe lahi ange e tokanga ʻa e kakaí ke toe fafangaʻi kinautolú, kae ʻikai ko ʻEne ngaahi akonakí.2 ʻI heʻene peheé, naʻá Ne feinga ke fakalotoʻi kinautolu ki he mahuʻinga lahi ange ʻo e “meʻakai ʻoku tolonga ki he moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻe foaki ʻe he Foha ʻo e tangatá kiate kimoutolú.” 3 Naʻe folofola ʻa Sīsū:

“Ko au ko e mā ko ia ʻo e moʻuí.

“Naʻe kai ʻa e maná ʻe hoʻomou ngaahi tamaí ʻi he toafá, ka naʻa nau mate.

“Ko ʻeni ʻa e mā ʻoku ʻalu hifo mei he langí, ʻa ia ʻoku kai ʻe ha tangata, pea ʻikai maté.

“Ko au ko e mā moʻui kuo ʻalu hifo mei he langí: kapau ʻe kai ʻe ha tangata ʻa e maá ni, ʻe moʻui taʻe ngata ia: pea ko e mā ʻoku ou foakí ko hoku sinó, ʻa ia te u foaki ke moʻui ai ʻa māmani.”4

Naʻe mōlia kakato e ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ki Hono kau fanongó naʻe mahino fakakonga pē kiate kinautolu ʻEne folofolá. ʻI heʻenau puputuʻú, ne nau fifili, “ʻE faʻa foaki fēfē ʻe he tangatá ni hono sinó ke tau kai?”5 Ne hoko atu hono fakamatalaʻi ʻe Sīsū e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai te mou kai ʻa e sino ʻo e Foha ʻo e tangatá, mo inu hono totó, ʻoku ʻikai ha moʻui ʻiate kimoutolu.

“Ko ia ʻokú ne kai hoku sinó, mo inu hoku totó, ʻoku ʻiate ia ʻa e moʻui taʻengatá; pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamuí.

“He ko hoku sinó ko e meʻakai moʻoni, pea ko hoku totó ko e inu moʻoni.”6

Hili iá naʻá Ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga loloto ʻo ʻEne tala-fakatātaá:

“Ko ia ʻoku kai hoku sinó, mo inu hoku totó, ʻoku nofo ia ʻiate au, mo au ʻiate ia.”

“ʻO hangē ʻoku moʻui ʻa e Tamai naʻá ne fekau aú, pea ʻoku ou moʻui ʻi he Tamaí: ʻoku pehē, ko ia ʻokú ne kai ʻiate aú, ko ia pē ʻe moʻui ʻiate aú.”7

Ka naʻe ʻikai pē mahino ki Hono kau fanongó, e folofola ʻa Sīsuú, pea “ʻi he fanongo ki ai … , [e] tokolahi, naʻa nau pehē, Ko e lea faingataʻa ʻeni; ko hai ʻoku faʻa ʻilo iá? …[Pea] talu mei ai naʻe foki kimui ʻa e tokolahi ʻo ʻene kau ākongá, ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia.”8

Ko e maʻu Hono sinó mo e inu Hono taʻataʻá, ko ha founga hāhāmolofia ia hono fakamatalaʻi e meʻa kuo pau ke tau fai ke ʻomi kakato ai e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí—ki hotau lotó—ke tau lava ʻo taha. ʻOku hoko fēfē ʻeni?

ʻUluakí, ʻoku mahino kiate kitautolu ko ʻEne feilaulauʻi ko ia Hono sinó mo e taʻataʻá, ne fai ai ʻe Sīsū e fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá mo ikunaʻi ʻa e maté, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi.9 ʻOku mahino leva ai, ʻoku tau maʻu Hono sinó mo inu Hono taʻataʻá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai meiate Ia ʻa e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tokāteline ʻa Kalaisí ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ʻa e fakalelei ʻaloʻofá. ʻOku ʻuhinga ia ke tui kia Kalaisi, ke fakatomala pea papitaiso, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, “pea ʻoku toki hoko ha fakamolemoleʻi ʻo hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”10 Ko e matapaá ʻeni, ko hotau hūʻanga ki he fakalelei ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea ki he hala lausiʻi mo fāsiʻi ʻoku fakatau ki Hono puleʻangá.

“Ko ia, kapau te mou vilitaki atu [ʻi he halá], pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”

“Pea ko ʻeni, vakai, ko e tokāteline ʻeni ʻa Kalaisí, pea ko e tokāteline moʻoni pē ʻe taha ia ʻa e Tamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e ʻOtua pē taha, ʻoku ʻikai hano ngataʻangá.”11

ʻOku fakaʻofoʻofa ke fakalaulaulotoa e fakataipe ʻo e sākalamēniti e ʻOhomohe Fakaʻosi ʻa e ʻEikí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he maá mo e vaí ʻa e sino mo e taʻataʻa ʻo Ia ko e Mā ʻo e Moʻuí mo e Vai Moʻuí,12 ʻo ne fakamanatu mahino mai kiate kitautolu ʻa e totongi naʻá Ne fai ke huhuʻi kitautolú. ʻI he pakipaki ko ia ʻo e maá, ʻoku tau manatu ai ki he sino kafo ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi “koeʻuhí kuo pakipaki mo kafo iá, ʻoku makehe leva ai e meʻi mā kotoa pē, ʻo hangē pē ko e makehe ʻa e tangata takitaha. ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi angahala kehekehe ke fakatomalaʻi. ʻOku tau takitaha kotoa ha ngaahi fie maʻu kehekehe ke fakamālohia ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku tau fakamanatua i he ouau ko ʻení.”13 ʻI heʻetau inu ʻa e vaí, ʻoku tau fakakaukau ai ki he taʻataʻa naʻá Ne lilingi ʻi Ketisemani pea mo e kolosí pea mo hono mālohi fakatapuí.14 ʻI heʻetau ʻilo “ʻoku ʻikai faʻa hū ha meʻa ʻoku taʻemaʻa ki hono puleʻangá,” ʻoku tau tukupā leva ke kau ʻiate “kinautolu … kuo fō honau kofú ʻi [he taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí], koeʻuhí ko ʻenau tuí, mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahala kotoa pē, pea mo ʻenau tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”15

Kuó u lea fekauʻaki mo e maʻu e ʻaloʻofa fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke toʻo ʻa ʻetau ngaahi angahalá pea mo e mele ʻo e ngaahi angahala ko iá ʻiate kitautolú. Ka ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e maʻu Hono sinó mo e inu Hono taʻataʻá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke fakatōkakano ʻa e ngaahi lelei mo e ʻulungaanga ʻo Kalaisí, ʻo liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko e Kau Māʻoniʻoni “ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”16 ʻI heʻetau maʻu ko ia ʻa e mā mo e vai ʻo e sākalamēnití he uike takitahá, ʻe lelei kapau te tau fakakaukauʻi ʻa e totonu ke tau fakakau kānokato mo kakato Hono ʻulungāngá pea mo e sīpinga ʻo ʻEne moʻui taʻe ha angahalá ki heʻetau moʻuí mo hotau lotó. Naʻe ʻikai mei lava ʻe Sīsū ʻo fai e fakalelei ki he angahala ʻa e kakai kehé, tukukehe kapau he ʻikai Haʻane angahala. Koeʻuhi ko e ʻikai ha ʻeke ʻa e fakamaau totonú kiate Iá, naʻá ne lava ai ʻo foaki Ia ko hotau fetongi ke feau e fakamaau totonú pea fakahoko ʻa e ʻaloʻofá. ʻI heʻetau manatuʻi ko ia mo fakaʻapaʻapaʻi ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻoku totonu ke tau fakalaulauloto ki Heʻene moʻui hala ha angahalá.

ʻOku fokotuʻu ʻe he meʻá ni ʻa e fie maʻu ko ia ke ʻi ai ha feinga mālohi ʻi heʻetau tafaʻakí. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakafiefiemālie ʻi hotau tuʻunga lolotongá ka kuo pau ke tau ngaʻunu maʻu pē “ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí.”17 Hangē ko e tamai ʻa e Tuʻi ko Lamonaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, kuo pau ke tau loto-fiemālie ke tukuange ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi angahalá18pea tokanga taha ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fai fakafoʻituitui mo fakakātoá.

Naʻe fakamatala mai ʻe haku kaungāmeʻa ha aʻusia naʻá ne foua lolotonga ʻene palesiteni fakamisioná. Naʻe fai hano tafa pea naʻe fie maʻu ke fakaakeake ʻi ha ngaahi uike siʻi. Lolotonga ʻene fakaakeaké, naʻá ne tuku ha taimi ke fekumi ai ʻi he folofolá. Lolotonga haʻane fakalaulauloto ʻi ha hoʻatā ʻe taha ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he vahe 27 ʻo e 3 Nīfaí, ne vale hifo hono matá ʻo mohe. Naʻá ne toki talanoa leva:

“Naʻá ku misi, ʻo fakahā mai ai kiate au ha ʻata mahino ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe fakahā mai kiate au ʻeku ngaahi angahalá, ʻeku ngaahi fili koví, ʻa e taimi … naʻe ʻikai ke u faʻa-kātakiʻi ai e kakaí, pea mo e liʻaki ʻo e ngaahi meʻa lelei naʻe totonu ke u leaʻaki pe fakahokó. … Naʻe fakahā mai kiate au hano [vakaiʻi] kānokato ʻo ʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē, ka naʻe hangē ia ha taimi lōloá.Naʻá ku ʻāhake, ʻohovale mo … tūʻulutui vave he veʻe mohengá ʻo kamata ke lotu, ʻo kole ha fakamolemole, pea lilingi atu hoku lotó ʻo ʻikai tatau mo ha toe taimi ki muʻa.

“Naʻe ʻikai ke u ʻilo kimuʻa heʻeku misí, naʻe fie maʻu lahi ke u fakatomala. Naʻe eʻa fakafokifā moʻoni mai kiate au ʻeku ngaahi fehālākí mo e ngaahi vaivaí pea [hangē] ai ko e vahaʻa ʻiate au mo e māʻoniʻoni pea mo e lelei ʻa e ʻOtuá, naʻe maile ia ʻe lauimilioná. Naʻá ku fakahaaʻi ʻi heʻeku lotu he hoʻatā efiafi ko iá, ʻa ʻeku houngaʻia lahi ki he Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí ʻaki hoku lotó kotoa, ʻi he meʻa kuó Na fai maʻakú pea mo e ngaahi fetuʻutaki mahuʻinga fau mo hoku uaifí mo e fānaú.Naʻá ku toe ongoʻi foki ʻi he lolotonga ʻo ʻeku tūʻulutuí, ʻa e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe hulufau, neongo ʻeku ongoʻi taʻetāú. …

“Te u lava ke pehē kuo ʻikai ke u toe tatau talu mei he ʻaho ko iá. Naʻe liliu hoku lotó. … Ko hono olá, naʻá ku fakatupulaki ha loto mahino ki he kakai kehé, mo ha ivi lahi ange ke ʻofa, kanoni ʻaki ha ongoʻi mālohi ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. …Naʻe lava ke mahino kiate au e ngaahi pōpoaki ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e meʻafoaki ʻo e fakatomalá ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo ʻikai tatau mo ha taimi ʻi muʻa.”20

ʻOku mahuʻinga ke tau fakatokangaʻi naʻe ʻikai hoko hono fakamahino ange ki he tangata leleí ni ʻa ʻene ngaahi angahalá mo e ngaahi tōnounoú, ko ha meʻa ke lotosiʻi pe lotofoʻi ia. ʻIo, naʻá ne ongoʻi ʻohovale mo loto mamahi. Naʻá ne ongoʻi mālohi e fie maʻu ke fakatomalá. Kuo fakavaivaiʻi ia, ka naʻá ne ongoʻi houngaʻia, nonga mo ʻamanaki lelei—ʻamanaki moʻoni—tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi, “ko e mā moʻui kuo ʻalu hifo mei he langí.”20

Naʻe fakamatala hoku kaumeʻá ki he vanu naʻe sio ki ai ʻi heʻene misí, ʻi he vahaʻa ʻo ʻene moʻuí mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e foʻi lea totonú ko emāʻoniʻoni. ʻOku ʻuhinga ʻa e kai ʻo e sino mo inu e taʻataʻa ʻo Kalaisí, ke tulifua ki he māʻoniʻoní. ʻOku fekau mai ʻe he ʻOtuá, “Mou māʻoniʻoni; he ʻoku ou māʻoniʻoni.”21

Naʻe faleʻi kitautolu ʻe ʻĪnoke, “Akoʻi ia ki hoʻo fānaú, kuo pau ke fakatomala ʻa e kakai kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē, pe ʻe ʻikai te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, he ʻoku ʻikai lava ke nofo ʻi ai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa, pe nofo ʻi hono ʻaó; he ʻoku hangē ko e lea ʻa ʻĀtamá, ko e Tangata ʻo e Māʻoniʻoní ʻa hono huafá, pea ko e huafa ʻo hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú ko e Foha ʻo e Tangatá, ʻio ko Sīsū Kalaisi.”22 Naʻá ku faʻa fifili ʻi heʻeku kei siʻí pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ne faʻa ui ai ʻa Sīsū ʻi he Fuakava Foʻoú (pea aʻu ʻo ne ui pehē pē Ia) ko e Foha ʻo e Tangatá, ka ko hono moʻoní, ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ka naʻe fakamahinoʻi ʻe he fakamatala ʻa ʻĪnoké, ko e ngaahi fakamatala ko ʻení, ko e talaki ia Hono fakalangí mo e māʻoniʻoní—Ko e Foha Ia ʻo e Tangata Māʻoniʻoní, ko e ʻOtua ko e Tamaí.

Kapau ʻoku tau fakaʻamu ke nofo ʻia Kalaisi mo tuku ke Ne nofo ʻiate kitautolu,23ta ko e māʻoniʻoní ʻoku tau kumi ki aí, ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi.24 ʻOku tau kumi ki ai ʻi he temipalé ʻa ia ʻoku tohitongi ai ʻa e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” ʻOku tau kumi ki ai ʻi heʻetau nofomalí, ngaahi fāmilí, mo hotau ʻapí. ʻOku tau kumi ki ai ʻi he uike kotoa ʻi heʻetau fiefia ʻi he ʻaho tapu ʻo e ʻEikí.25 ʻOku tau kumi ki ai ʻi he fanga kiʻi meʻa ikiiki ʻo e moʻui fakaʻahó: ʻi heʻetau leá, hotau valá, mo ʻetau fakakaukaú. Hangē ko hono fakamahinoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “Ko e ola kitautolu ʻo e meʻa kotoa ʻoku tau laú, ʻo e meʻa kotoa ʻoku tau mamata aí, meʻa kotoa ʻoku tau fanongo ki aí mo ia kotoa ʻoku tau fakakaukauʻí.”26 ʻOku tau kumi ʻa e māʻoniʻoní ʻi heʻetau fuesia fakaʻaho hotau kolosí.27

Kuo pehē ʻe Sisitā Kalo F. Makongikī: ʻOku tau ʻiloʻi e ngaahi sivi, ʻahiʻahi mo e faingataʻa lahi te ne lava ke tohoakiʻi kitautolu mei he meʻa kotoa ʻoku māʻoniʻoni, haohaoa mo ongoongo lelei ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.Ka ʻoku ʻomi ʻe heʻetau ngaahi aʻusia fakamatelié, ʻa e faingamālie ke tau fili ai ki he māʻoniʻoní. Ka ʻoku faʻa hanga ʻe he ngaahi feilaulau ʻoku tau fai ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻo fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu.”28 Pea ʻoku ou fie tānaki atu ki he “ngaahi feilaulau ʻoku tau faí,” ʻa e ngāue tokoni ʻoku tau fakahokó.

ʻOku tau ʻiloʻi “ʻo ka [tau] ka ʻi he tauhi ʻo [hotau] kāingá, ʻoku [tau] ʻi he tauhi pē ʻo [hotau] ʻOtuá.”29 Pea ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí ko e faʻahinga tokoni peheé ko e uho ia ʻo ʻEne moʻuí mo e ʻulungāngá: “He naʻe ʻikai ke haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá ke tauhia ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻuí ko e huhuʻi ʻo e tokolahi.”30 Naʻe fakamatalaʻi fakapotopoto ia ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī: “ʻOku ʻikai ko e tokoní ko ha meʻa ʻoku tau fai he māmaní ka tau lava ʻo maʻu ʻa e totonu ke moʻui ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko e tokoní ko e uho ia ʻoku faʻu ʻaki ha moʻui hākeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.”31

Naʻe kikiteʻi ʻe Sākalaia ko e ʻaho ʻe pule ai ʻa e ʻEikí ʻi he nofotuʻí, naʻa mo e ngaahi fafangu ʻo e fanga hōsí ʻe tuʻu ai ʻa e tohi, “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.”32 ʻI he laumālie tatau, ne fokotuʻu ʻe he Kāingalotu paionia ʻi he ngaahi teleʻa ko ʻení ʻa e fakamanatu, “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí,” ʻi he ngaahi meʻa noa mo muná pea pehē ki he ngaahi meʻa naʻe fekauʻaki tonu mo e tui fakalotú. Naʻe tohi ia ʻi he ngaahi ipu mo e peleti sākalamēnití pea paaki ʻi he ngaahi tohi fakamoʻoni fakanofo ʻo e Kau Fitungofulú pea ʻi ha fuka ʻa e Fineʻofá. Naʻe toe hā foki ʻa e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí” ʻi he ngaahi matapā sioʻata tuʻuaki ʻo e Zion’s Cooperative Mercantile Institution, ʻa e falekoloa ZCMI.Naʻe hā ia ʻi ha ʻuluʻi hāmala pea mo ha nafa. Naʻe tongi ʻa e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí” ʻi he ngaahi loka matapā ʻo e ʻapi ʻo Palesiteni Pilikihami ʻIongí.Mahalo ʻe ngali faikehe hono ngāueʻaki e māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi feituʻu ngali kehe mo taʻeʻamanekiná, ka ʻoku nau fokotuʻu mai ʻa e fie maʻu lahi mo taʻetūkua ke fakatefito ʻetau tokangá ʻi he māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Sacrament cup
ʻĪmisi
Sacrament plate
ʻĪmisi
ZCMI display window
ʻĪmisi
Hammer
ʻĪmisi
Drum
ʻĪmisi
Doorknob

ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻu ʻo e sino ʻo e Fakamoʻuí mo inu Hono taʻataʻá, ke tekeʻi ki tuʻa mei heʻetau moʻuí ha meʻa pē ʻoku ʻikai fenāpasi mo ha ʻulungāanga faka-Kalaisi pea ke tau fakafōtunga atu Hono ʻulungāngá. Ko e ʻuhinga māʻolunga ange ʻeni ʻo e fakatomalá, ʻo ʻikai ke tafoki pē mei he angahala ʻo e kuo hilí kae pehē foki ki he “liliu ʻa e lotó mo e fakakaukaú ki he ʻOtuá”33 {70}ʻo faai atu ai pē. ʻE fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi fehālākí mo e tōnounoú, hangē ko ia ne hoko ki hoku kaumeʻá ʻi heʻene misí, ka te ne toe tokoniʻi foki kitautolu ke tau liliu ʻa e vaivaí ko e mālohi.34 Kapau te tau fehuʻi fakamātoato, “Ko e hā ʻoku ou kei hala aí?”35 He ʻikai te Ne tuku ke tau fakamahamahalo, ka te Ne tali ʻi he ʻofa ke tau fiefia. Pea te Ne foaki mai ha ʻamanaki lelei.

Ko ha ngāue lahi fau ia, pea ʻe mātuʻaki fakatupu foʻi kapau ne tau tuēnoa ʻi heʻetau fāifeinga ki he māʻoniʻoní. Ko e foʻi moʻoni nāunauʻiá, ʻa e ʻikai ke tau tuēnoá. ʻOku tau maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí, ʻa e fakafiemālie mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e feohi mo e fakalotolahi ʻa e Kāinga Māʻoniʻoní ʻi he sino ʻo Kalaisí.ʻOua muʻa naʻa tau fakafiefiemālie ʻi hotau tuʻunga lolotongá, pea ʻoua foki naʻa tau lotofoʻi. Hangē ko e kole mai ha himi faingofua kae ongo mālohí:

Tuku ha taimi ke māʻoniʻoni ai, ʻoku fakatovave atu ʻa e māmaní;

tuku ha taimi tokotaha mo Sīsū ʻi he lilo.

ʻI hoʻo fekumi kia Sīsuú, te ke hoko pē ʻo hangē ko Iá;

ʻe vakai ho ngaahi kaungāmeʻá ki he ʻEikí ʻi hoʻo ngāué.36

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, “ko e mā ʻo e moʻui naʻe hāʻele hifo mei he langí,”37pea ko kinautolu “ʻoku kai [Hono] sinó, mo inu [Hono] taʻataʻá, ʻoku nau maʻu e moʻui taʻengatá,”38 ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.