2010–2019
ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí
ʻOkatopa 2017


ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí

ʻOku fie maʻu ki he tuʻunga fakatakimuʻa ʻa e ʻEikí ki Hono Siasí, ha tui mālohi mo taʻeueʻia mei he taha kotoa ʻoku ngāue Maʻana ʻi he māmaní.

ʻE hoku ngaahi tokoua ʻofeina ʻoku mou maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻoku ou fie lea atu he pooni ki hefounga fakaofo ʻoku tataki ai ʻe he ʻEikí Hono puleʻangá ʻi he māmaní. Kuó ke ʻosi ʻilo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻOku ou lotua ʻe fakapapauʻi atu ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻUluakí, ko Sīsū Kalaisi e ʻulu ʻo e Siasí ʻi he māmaní kotoa.

Uá, ʻokú Ne tataki Hono Siasí he ʻahó ni ʻaki haʻane folofola ki ha kau tangata ko ha kau palōfita ʻi he fakahā.

Tolú, naʻá Ne foaki e fakahā ki Heʻene kau palōfita he kuohilí, pea ʻoku kei fai pehē pē, pea ʻe hokohoko atu pē ʻene fai peheé.

Faá, ʻokú Ne foaki ha fakahā pau kiate kinautolu ʻoku nau ngāue he tuʻunga fakatakimuʻa ko ʻEne kau palōfitá.

ʻOku tau fakatokangaʻi mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá, ʻoku fie maʻu mei he tuʻunga fakatakimuʻa ʻa e ʻEiki ki Hono Siasí, ha tui lahi mo taʻeueʻia meiate kinautolu kotoa ʻoku ngāue Maʻana ʻi he māmaní.

Hangē ko ʻení, ʻoku fie maʻu e tuí ke ʻiloʻi ʻoku tokanga mai e ʻEiki toetuʻú, ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko fakaʻaho ʻi Hono puleʻangá. ʻOku fie maʻu e tuí ke ʻiloʻi ʻokú Ne uiuiʻi ha kakai ʻoku ʻikai ke haohaoa, ki ha ngaahi tuʻunga ʻoku falalaʻanga. ʻOku fie maʻu e tuí ke ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi lelei e kakai ʻokú Ne uí, meʻa te nau malava mo aʻusiá, pea ʻoku ʻikai ke hala ʻEne uiuiʻí.

Mahalo ʻe malimali pe kalokalo ha niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ni—ʻa kinautolu ne fakakaukau ne hala hono uiuiʻi kinautolú pea pehē kiate kinautolu ʻoku nau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tonu hono ui ʻo ha niʻihi ke ngāue he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ʻeku faleʻi ki he ongo kulupu ko ʻení ke fakatatafe atu e faʻahinga loto fakamaau pehení, kae ʻoua ke lelei hoʻo sió ʻo hangē ko e sio ʻa e ʻEikí. Ko e fakamaau ʻoku tonu ke ke faí, ko e ʻilo {1}ʻokú ke malava ke maʻu e fakahaá pea ngāue taʻe ilifia ai.

ʻOku fie maʻu e tuí ki he meʻá ni. ʻOku fie maʻu ha tui lahi ange ke ke falala ʻoku ui ʻe he ʻEikí ha kau tamaioʻeiki ʻoku ʻikai ke haohaoa, ke tataki koe. Ko ʻeku taumuʻa he pōní ke langaki hoʻo tui ʻoku tataki koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo ngāue kiate Iá. Kae mahuʻinga angé, ko ʻeku fakaʻamú ke langaki hoʻo tuí ʻoku tataki fakalaumālie ʻe he ʻEikí e kakai ʻikai haohaoa kuó Ne ui ko ho kau takí.

Mahalo te ke fakakaukau ʻoku ʻikai mahuʻinga e faʻahinga tui ko iá ki he lavameʻa e Siasi mo e puleʻanga ʻo e ʻEikí. Neongo ia, te ke lava ke ʻilo—ʻoku tatau ai pē ko e hā ho fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, mei he palōfita ʻa e ʻEikí ki he tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone foʻou tahá—ʻoku mahuʻinga e tui ko iá.

Tau kamata ʻaki e ʻuhinga ʻo e tuí, ki ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau akonakí pe tīkoní. ʻOku mahuʻinga ke ne maʻu e tui naʻe ui fakatāutaha ia ʻe he ʻEikí, mo ʻafioʻi e ngaahi vaivaiʻanga mo e mālohinga ʻo e akonakí. Kuo pau ke ne maʻu e tui ko e tangata naʻá ne fakahoko ange ʻa e uí, naʻá ne maʻu ha fakahā mei he Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ʻe hono ongo tokoní mo e kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú, ʻa e tui ke muimui kiate ia ʻi he loto falala moʻoni.

Ne u sio ki he falala ko iá ʻi ha tangutu ʻa ha tamasiʻi mo ʻene kau palesitenisī fakakōlomu ʻo e tīkoní ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha.Ko ia ʻenau sekelitali foʻou ne toki uí. Ne fealeaʻaki fakataha e kau palesitenisī kei talavou ko iá. Ne nau talanoa ki ha ngaahi founga ke fakahoko ai e kole ʻa e pīsopé ke fakafoki mai ha tamasiʻi ne māmālohi ki he lotú. Hili ha fepōtalanoaʻaki mo ha lotu, ne nau fili e sekelitalí ke ʻalu ki he ʻapi ʻo e tamasiʻi ne teʻeki ke haʻu ki he lotú, ʻo fakaafeʻi mai ia.

Ne ʻikai ke maheni e sekelitalí mo e tamasiʻí, ka naʻá ne ʻilo ʻoku māmālohi e taha he ongo mātuʻa ʻa e tamasiʻí pea teʻeki kau ki he siasí e tokotaha. Ne ongoʻi tailiili e sekelitalí kae ʻikai ilifia.Naʻá ne ʻilo ne kole ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke fakafoki mai e fanga sipi heé. Naʻá ne fanongo ki he lotu ʻene kau palesitenisií. Naʻá ne fanongo ki heʻenau loto taha ki he hingoa ʻo e tamasiʻi ke fakahaofí, kae pehē ki hono hingoa ʻoʻoná.

Ne u sio ki he lue atu ʻa e sekelitalí he hala ki he ʻapi ʻo e tamasiʻi māmālohí.Naʻá ne luelue māmālie ʻo hangē haʻane tokanga naʻa hoko ha fakatuʻutāmakí. Ka naʻá ne foki fofonga fiefia mai mo e tamasiʻí he halá, ʻi ha haafe houa mei ai. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻá ne ʻilo he taimi ko iá, ka naʻá ne ʻalu ʻi he lototui ʻokú ne fai e ngāue ʻa e ʻEikí. Ne nofoʻia ia ʻe he tui ko iá pea kuo tupulaki ia ʻo aʻu ki heʻene ngāue fakafaifekaú, hoko ko ha tamai, ko ha taki ʻo e kau talavoú, mo ha pīsope.

Tau talanoa ki he ʻuhinga ʻo e faʻahinga tui ko iá ki ha pīsopé. ʻOku faʻa ui ha pīsope ke ngāue ki ha kakai ʻoku nau ʻiloʻi lelei ia.ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e uōtí hono vaivaiʻanga fakaetangatá mo hono mālohinga fakalaumālié, mo nau ʻilo ʻoku ʻi ai ha niʻihi kehe he uōtí ne mai lava pē ʻo uiuiʻi—ko ha niʻihi ʻoku ako lelei ange, matuʻotuʻa ange, anga lelei ange, mo matamata lelei ange.

Kuo pau ke ʻilo ʻe he kau mēmipa ko ʻení ko e ui ke hoko ko ha pīsopé, ʻoku haʻu ia mei he ʻEikí ʻi ha fakahā. Kapau heʻikai ʻenau tuí, ʻe ʻilo ʻe he pīsope naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻa ange ke maʻu e fakahā ʻokú ne fie maʻu ke tokoniʻi ʻaki kinautolú. He ʻikai ke ne lavameʻa taʻe kau ai e tui ʻa e kāingalotú ke nau poupouʻi ia.

ʻE lavameʻa foki e kāingalotú ʻi he tui mo e poupou ʻa e pīsopé. Fakakaukau ki he tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ko e Tuʻi ko Penisimaní, naʻá ne tataki hono kakaí ke fakatomala. Ne fakamolū e loto ʻo e kakaí heʻenau tui ne ui ia ʻe he ʻOtuá, neongo hono vaivai fakaetangatá, pea ko e haʻu ʻene ngaahi leá mei he ʻOtuá. ʻOku mou manatuʻi e meʻa ne lea ʻaki ʻe he kakaí, “ʻIo, ʻoku mau tui ki he ngaahi folofola kotoa pē kuó ke folofola ʻaki kiate kimautolú; pea ʻoku mau ʻiloʻi foki ʻa hono paú mo hono moʻoní, koeʻuhí ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Māfimafí, ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2).

Ke lavameʻa ha taki ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, kuo pau ke lahi ange e falala ʻa e kakaí naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá, ʻo ne fetongi ʻenau sio ki heʻene ngaahi tōnounoú mo e ngaahi vaivai fakamatelié.ʻOkú ke manatuʻi hono fakamatalaʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa hono fatongia fakatakí:

“Kuo ʻikai te u fekau kiate kimoutolu ke mou haʻu ki hení koeʻuhi ke mou manavahē kiate au, pe ke mou pehē ʻoku ou lahi ange ʻi he tangata fakamatelié.

“Ka ʻoku ou hangē pē ko kimoutolú, ʻo moʻua ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e ngaahi vaivai ʻi he sino mo e ʻatamai; ka kuo fili au ʻe he kakaí ni, pea fakanofo au ʻe heʻeku tamaí, pea kuo tuku ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke u hoko ko e pule mo e tuʻi ki he kakaí ni; pea kuo tauhi mo maluʻi au ʻi hono māfimafi taʻe-hano-tataú, ke u tauhi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi, ʻatamai mo e ivi kotoa pē ʻa ia kuo tuku kiate au ʻe he ʻEikí” (Mōsaia 2:10–11).

Mahalo ʻe hā ngali vaivai pe kei tangata pē homou taki ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, pe te ne hā ngali mālohi mo tataki fakalaumālie. Ko hono moʻoní, ʻoku fio he taki kotoa pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko iá pea toe ope atu ai. ʻOku tokoni lahi ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ne ui ke tataki kitautolú, ʻetau vakai ko ia kiate kinautolu ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he ʻEikí he taimi naʻá Ne ui ai kinautolú.

ʻOku ʻafioʻi lelei ʻe he ʻEikí ʻene kau tamaioʻeikí. ʻOkú ne ʻafioʻi e meʻa te nau lavá mo honau kahaʻú. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei ʻe founga ʻe lava ke liliu ai honau natulá. ʻOkú Ne toe ʻafioʻi ʻa e founga te nau liliu ai tupu mei he meʻa te nau aʻusia mei he kakai te nau tatakí.

Mahalo kuó ke aʻusia hono fakamālohia koe ʻe he kakai naʻe ui ke ke ngāue ki aí. Ne ui au ʻi ha taimi ʻe taha ko ha pīsope ʻo e kau tāutaha kei talavoú. Ne ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e taumuʻa ʻa e ʻEikí ko e ngaahi liliu te u tokoni kiate Ia ke fai ʻiate kinautolú pe ko e ngaahi liliu naʻá Ne ʻafioʻi te nau fai maʻakú.

Ne aʻu ki ha tuʻunga ne ʻikai ke mahino kiate au, he ko e konga lahi e kakai kei talavou he uōtí ne hangē pē kiate kinautolu ia ne ui fakapatonu au ʻe he ʻOtuá maʻanautolu. Ne nau ʻiloʻi hoku ngaahi vaivaí ka naʻe ʻikai ke nau tokanga ki ai.

Ne u manatuʻi ha talavou ne kole faleʻi mai fekauʻaki mo ʻene ngaahi fili fakaakó. Ko hono fuofua taʻu ia ʻi ha ʻunivēsiti lelei ʻaupito. Hili ha uike mei heʻeku fai ange ha faleʻí, naʻá ne toe fie maʻu ha taimi ke ma talanoa.

Naʻá ne fakaʻohovaleʻi au heʻene hū mai ki hoku ʻōfisí ʻo pehē mai, “Pīsope, ʻe lava ke ta ʻuluaki lotu peá ta toki talanoa? ʻE lava ke ta tūʻulutui? ʻE lava ke u fai e lotú?”

Naʻe fakaʻohovale kiate au ʻene kolé. Ka naʻe toe fakaʻohovale ange ʻene lotú.Ne peheni ʻene lotú: “Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻafioʻi ne faleʻi au ʻe Pīsope ʻAealingi he uike kuo ʻosí, ka naʻe ʻikai ke ola lelei ia. Kātaki ʻo ueʻi ia ke ne ʻiloʻi e meʻa ke u fai he taimi ní.

Mahalo te ke mamali, ka naʻe ʻikai te u pehē au. Naʻá ne ʻosi ʻiloʻi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ne faí.Ka naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi e tuʻunga ko e pīsope ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí pea mahalo naʻá ne loto ke u maʻu ha loto falala lahi ange ke maʻu ha fakahā ʻi he uiuiʻi ko iá.

Ka naʻe ola lelei. ʻI heʻema tuʻu hake pē ki ʻolunga ʻo tangutú, ne hoko mai e fakahaá. Ne u talaange ki ai e meʻa ne u ongoʻi ne fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ne faí. Naʻá ne kei taʻu 18 pē, ka naʻá ne matuʻotuʻa fakalaumālie.

Naʻá ne ʻosi ʻiloʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ʻalu ki he pīsopé ʻi ha palopalema pehē. Ka naʻá ne ako ke poupouʻi e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí neongo hono ngaahi vaivai fakamatelié. Ne hoko kimui ko ha palesiteni fakasiteiki. Naʻá ne manatuʻi mo fakaʻaongaʻi e lēsoni ne ma ako fakatahá: kapau ʻokú ke tui ʻoku tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻi he fakahā ʻoku ʻoange ki he kau tamaioʻeiki taʻe haohaoa ʻokú Ne uí, ʻe fakaava ʻe he ʻEikí e ngaahi matapā ʻo e langí kiate kinautolu, pea te Ne ne fai ia kiate koe.

Ne u ako mei he aʻusia ko iá ʻoku faʻa hanga ʻe he tui lahi ʻa e kakai ʻoku tau ngāue mo iá, ʻo ʻomi e fakahā ki he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻo faʻa lahi ange ia heʻetau tuí he taimi ʻe niʻihi.

Ne toe ʻi ai mo ha lēsoni ʻe taha kiate au. Kapau naʻe fakamaauʻi au ʻe he tamasiʻi ko iá mei he ʻikai ke u tomuʻa ʻoange ha faleʻi leleí, ne ʻikai ke mei foki ange ia ʻo toe kole faleʻi. Ka ʻi heʻene fili ke ʻoua te ne fakamaauʻi aú, naʻá ne maʻu leva e tali naʻá ne fie maʻú.

Ne ʻi ai ha lēsoni ʻe taha mei he aʻusia ko iá kuo tokoni lelei ia kiate au. Ko e meʻa ne u ʻiló, ne teʻeki pē ke ne tala ʻe ia ki ha taha he uōtí ne ʻikai sai e ʻuluaki faleʻi ne u fai angé. Kapau naʻá ne fai ia, ne mei holoki ai e tui ʻa e niʻihi kehe ʻi he uōtí ke nau falala ki he tataki fakalaumālie ʻa e pīsopé.

ʻOku ou feinga ke ʻoua te u fakamaauʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí pe lea ʻaki honau ngaahi vaivaí ʻoku ʻasi maí. Pea ʻoku ou feinga ke akoʻi ʻeku fānaú, ʻaki ʻeku tā ange e sīpinga ko iá. Ne vahevahe ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku ou feinga ke fakahoko.ʻOku ou fokotuʻu atu ia kiate kimoutolu:

“ʻOku fie maʻu … ke tau tokoniʻi mo poupouʻi hotau kau taki fakalotofonuá, … he kuo ʻʻuiuiʻi mo fili’ kinautolu. ʻE lava ke maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ni ha faleʻi mei ha pīsope pe palesiteni fakakolo, palesiteni fakasiteiki pe fakamisiona, pea pehē ki he Palesiteni ʻo e Siasí mo hono kaungā ngāué. Naʻe ʻikai kole ʻe ha taha ia ʻo e kau takí ni hano uiuiʻi. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe haohaoa. Ka ʻoku nau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻi hono uiuiʻi kinautolu ʻo fakafou ʻi he niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ki ha tataki fakalaumālié. ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e niʻihi kuo uiuiʻi, hikinimaʻi mo vaheʻí, ke nau maʻu ʻetau poupoú.

“… Kuo lahi ha kakai kuo nau vaivai mo hōloa fakalaumālie ko e tupu mei heʻenau taʻetokaʻi pe taʻe fakaʻapaʻapaʻi e kau taki fakasiasí. ʻOku totonu ke ʻoua te tau siofi ha faʻahinga vaivai, tōnounou pe mele ʻi he kau tangata kuo uiuiʻi ke nau tokangaʻi kitautolú, ka tau poupouʻi ʻa e lakanga kuo ui kinautolu ki aí.” (“Called and Chosen Liahona, Nōvema 2005, 54–55).

ʻOku tāpuekina ʻe he faleʻi ko iá e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá he tūkunga kotoa pē.

ʻI he kamata mai ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí, naʻe kamata ke hanga ʻe he kau kau taki ko ia ne ofi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo fakaangaʻi ʻene ngaahi tōnounoú. Ne mafola vave e laumālie ʻo e fakaangá mo e meheká, neongo ʻenau sio mo ʻiloʻi hono tuʻunga mo e ʻEikí.Naʻe fokotuʻu ʻe ha taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá e tuʻunga totonu ʻo e tuí mo e mateaki kuo pau ke tau maʻu kapau te tau ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí.

Ko e lipōti ʻeni: “Ne ui ʻe ha kaumātuʻa tokolahi ha fakataha ʻi he temipalé maʻanautolu kotoa pē ʻoku nau lau ko ha Palōfita hinga ʻa Siosefa Sāmita. Naʻa nau loto ke fili ʻa Tēvita Uitemā ko ha taki foʻou ʻo e Siasí. … Hili ha fakafanongo ʻa Pilikihami [ʻIongi] ki he ngaahi tālanga fekauʻaki mo e Palōfitá, naʻá ne tuʻu hake ʻo fakamoʻoni ko ʻSiosefá ko ha Palōfita, pea naʻá ku ʻilo ia, pea ʻe lava ke nau lāunga mo lauʻikoviʻi ia ʻi he lahi taha te nau loto ki aí; ka he ʻikai te nau lava ʻo fakaʻauha ʻa hono fili ia ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá, te nau fakaʻauha pē honau mafaí, motuhi ʻenau fehokotakiʻanga ki he Palōfitá pea ki he ʻOtuá pea ʻohifo ai kinautolu ki heli”(Church History in the Fulness of Times Student Manual [Church Educational System manual, 2003], 2nd ed., 174; see also Teachings of Presidents of the Church: Brigham Young [1997], 79).

ʻOku ʻi ai ha afo ʻokú ne haʻi fakafehokotaki kitautolu ki he ʻEikí ʻi heʻetau ngāué. ʻOku fakafehokotaki ia mei ha tapa pē ʻoku tau ngāue ai he puleʻangá, kiate kinautolu ʻoku nau tokangaʻi kitautolu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, pea mei ai ki he palōfitá, ʻa ia ʻoku fakafehokotaki mo e ʻEikí. ʻOku fie maʻu ha tui mo e loto fakatōkilalo ke ngāue he feituʻu kuo ui kitautolu ki aí, ʻo falala naʻe ui kitautolu ʻe he ʻEikí mo kinautolu ke tokangaʻi kitautolú, pea ke tau poupouʻi kakato kinautolu ʻi he lototui.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi, ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi Ketilaní, te tau fie maʻu ai e tui mo e angatonu ʻa ha taha hangē ko Pilikihami ʻIongí, ke tuʻu he feituʻu ne ui kitautolu ki ai ʻe he ʻEikí, pea mateakiʻi ʻEne palōfitá mo e kau taki kuó Ne fokotuʻú.

ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoni molumalu mo fakafiefia, ʻoku ʻi he fohé ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne tataki Hono Siasí mo ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Tōmasi S. Monisoni pē ʻa e tangata ʻokú ne maʻu mo fakaʻaongaʻi kotoa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻi he māmaní he taimi ko ʻení. ʻOku ou lotua ha ngaahi tāpuaki maʻá e kau tamaioʻeiki anga fakatōkilalo kotoa pē ʻoku faifatongia lelei mo loto fiemālie ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ne toe fakafoki maí, ʻa ia ʻokú Ne tatakí. ʻOku ou fakamoʻoni ne mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi. Naʻá Na folofola kiate ia. Naʻe toe fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tāpuekina kotoa ʻaki e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Ko hotau misioná mo ʻetau falalá, ke tau ngāue ʻi hotau tuʻungá ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.