2010–2019
O Le Siufofoga o le Alii
Oketopa 2017


O Le Siufofoga o le Alii

Ou te molimau atu i lenei konafesi ua tatou faalogo ai i le siufofoga o le Alii.O le suega mo tatou taitoatasi o le auala tatou te tali atu ai.

Muamua lava, o se upu agalelei mo le fanau iti.Ioe, o le sauniga mulimuli lenei, ma o a’u o le failauga faaiu.

Talu ai nei, a o ou asiasi atu i le Malumalu o Provo City Center, sa ou faamemelo lava i se atavali ua faaigoaina First Vision from Afar. Ua faaalia i le atavali le malamalama ma le mana mai le lagi a o asiasi ifo le Tama ma le Alo i le Taulealea o Iosefa Samita.

Ata
First Vision from Afar

E ui e le o faia se faatusatusaga i le mea paia na tupu lea na amata ai le Toefuataiga, ae e mafai ona ou mafaufau i se vaaiga faapena lea o le a atagia ai le malamalama ma le mana faaleagaga o le Atua o alu ifo i luga o lenei konafesi aoao ma, i se taunuuga, e sosolo atu ai lena mana ma le malamalama i le lalolagi atoa.

Ata
Malamalama ma le mana faaleagaga o alu ifo i luga o le konafesi aoao
Ata
Mana ma le malamalama i le lalolagi atoa.

Ou te tuu atu la’u tautinoga o Iesu o le Keriso, o loo Ia taitaia mataupu o lenei galuega paia, ma o le konafesi aoao o se tasi lea o taimi taua tele Na te tuu mai ai faatonuga i Lana Ekalesia ma ia i tatou taitoatasi.

O Le Aoaoina mai Luga

I le aso na faatulaga ai le Ekalesia, sa tofia ai e le Alii Iosefa Samita e avea ma perofeta, tagatavaai, ma aposetolo a le Alii o Iesu Keriso1 ma fetalai atu i le Ekalesia:

“Ona o lana upu ia outou talia, e pei lava ua mai i loʼu lava gutu, i le onosai ma le faatuatua atoa.

“Ona o le faia o nei mea o le a lē manumalo ai faitotoa o seoli ia te outou; … ma o le a faamataa ese ai e le Alii le Atua mana o le pouliuli mai i o outou luma, ma faia ia luluina le lagi mo lo outou lelei.”2

Mulimuli ane, o uso uma o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua sa lagolagoina foi ma faauuina o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.3

O lenei la, a o tatou feiloai ai i lalo o le taitaiga a Peresitene Thomas S. Monson, tatou te tulimatai atu e faalogo i le “finagalo o le Alii, … o le mafaufau o le Alii, … o le siufofoga o le Alii, ma o le mana lea a le Atua mo le Olataga.”4 Tatou te faalagolago i Lana folafolaga: “Pe i lou lava leo po o i le leo o a’u auauna, ua tutusa lava.”5

I le vāvāō ma le fenumiai o lo tatou lalolagi i nei aso, o le faatuatuaina ma le talitonuina o upu a le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua e taua tele i lo tatou tuputupua’e faaleagaga ma le tumau.6

Ua tatou o mai faatasi mo lenei konafesi matagofie.E faitau miliona le Au Paia o Aso e Gata Ai ma isi o faatuatuaga i le silia ma le 200 atunuu, e tautatala i le silia ma le 93 gagana, o loo auai i nei sauniga pe faitau foi i savali o le konafesi.

Ua tatou o mai ma tatalo ma saunia. Mo le toatele o i tatou, o loo i ai ni popolega e manaomia vave ni tali, ma ni fesili aupito faamaoni. Tatou te mananao ia faafou lo tatou faatuatua i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, ma ia faamalosia lo tatou tomai e tetee atu ai i faaosoosoga ma aloese ai mai mea faalavefau.Ua tatou o mai ina ia aoaoina mai lugā.

O Le Mafaufau ma le Finagalo o le Alii

Mo le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua, o e e masani ona saunoa i konafesi taitasi, o le tiutetauave tele o le sauniaina o a latou savali o se avega fai soo ma se faatuatuaga paia.

I ni tausaga ua mavae, a o lei auauna atu o se Pulega Aoao, sa ou fesili atu ai ia Elder Dallin H. Oaks pe eseese ni ana lauga e saunia mo konafesi taitasi a siteki. Sa ia tali mai e leai ae sa ia faaopoopo mai, “Ae o a’u lauga o le konafesi aoao e ese la.E ono oo atu tusiga faataitai i le 15 i le 20 ia mautinoa ou te ta’u atu mea e finagalo le Alii ou te ta’u atua.”7

O le a le taimi ma pe faapefea ona oo mai musumusuga mo se lauga o le konafesi aoao?

Faatasi ai ma ni autu e lei atofaina, matou te vaaia le tuufaatasiga matagofie faalelagi o mataupu ma autu o upumoni e faavavau i konafesi taitasi uma.

Sa ta’u mai e se tasi o le Usoga ia te a’u o lana mataupu mo lenei konafesi sa tuu atu ia te ia i le taimi lava na maea ai lana lauga ia Aperila talu ai.Sa ta’ua e le isi uso i le tolu vaiaso talu ai, sa ia tatalo pea ma faatalitali i le Alii. O le isi ina ua fesiligia, po o le a le umi e tusia ai se lauga e faapitoa le maaleale, sa tali mai, “Luasefulu-lima tausaga.”

E i ai taimi e oo vave mai ai se manatu autu, ae o le anotusi ma auiliiliga e manaomia ai pea se tauiviga tele faaleagaga. O le anapogi ma le tatalo, suesue ma le faatuatua, o vaega lava ia o le faagasologa.E le finagalo le Alii i ni manatu faafoliga e faaitiitia ai Lona siufofoga i Lana Au Paia.

E tele ina oo mai le taitaiga mo se lauga o le konafesi aoao i le po po o le vaveao, a o mamao ese le lauga mai manatu o le mafaufau.E faafuasei lava, ona tafe mai i nisi taimi ia malamalamaaga sa lei faamoemoeina, o upu ma fuaitau patino, o se faaaliga paia.8

A o e faalogologo, atonu e matua saolele lava savali e te mauaina, pe ono faapatinoina foi mo na o oe lava.

I le lauga ai i le tele o tausaga ua tuanai i se konafesi aoao, sa ou faamatalaina ai se fasifuaitau na oo mai i lo’u mafaufau a o ou tuufesili pe sa ou saunia e auauna atu i se misiona.O le fasifuaitau “E te le iloa mea uma, ae ua lava mea ua e iloa!”9 Sa i ai se tamaitai talavou sa nofo ai i le konafesi aoao i lena aso sa fai mai ia te a’u sa ia tatalo mo se talosaga a se alii e fia faaipoipo ia te ia, sa ia tuufesili ai po o le a le lelei o lona iloaina o lea alii talavou.Ina ua ou tautala i upu “E te le iloa mea uma, ae ua lava mea ua e iloa,” sa faamautu atu e le Agaga ia te ia ua lava lona iloaina lelei [o le alii lea]. Ua la faaipoipo ma le fiafia mo le tele o tausaga.

Ou te folafola atu a e saunia lou agaga, ma e sau ma tulimatai atu o le a e faalogo i le siufofoga o le Alii, o le a oo atu manatu ma lagona i lou mafaufau ua faapatinoina faapitoa lava mo oe. Ua uma lava ona e lagonaina i lenei konafesi, pe o le a e lagonaina foi, pe a e suesueina savali i ni vaiaso o lumanai nei.

Mo le Taimi Nei ma Masina o i Luma Atu

Na saunoa mai Peresitene Monson:

“Faaalu se taimi e faitau ai savali o le konafesi.”10

“Mafaufau loloto [i ai]. … Ua ou iloa … e tele atu isi mea ou te mauaina mai nei lauga musuia pe a ou suesue i ai i se tulaga e loloto atu.”11

O aoaoga o le konafesi aoao o mea ia ua finagalo le Alii tatou te mafaufau loloto i ai i masina o i luma.

O le leoleo mamoe “e muamua atu [i ana mamoe], ona mulimuli atu ai lea o mamoe ia te ia: aua ua latou iloa lona leo.”12

E tele lava ina taitai atu e Lona siufofoga i tatou e sui se mea i o tatou olaga.Ua Ia valaaulia i tatou ia salamo.Ua Ia valaaulia i tatou ia mulimuli atu ia te Ia.

Mafaufau i saunoaga nei mai lenei konafesi:

O Peresitene Henry B. Eyring mai lenei taeao: “Ou te tuu atu la’u molimau o loo soifua le Atua le Tama ma e finagalo ia tou toe foi atu i le aiga ia te Ia.O le Ekalesia moni lenei a le Alii o Iesu Keriso.Na te silafia oe; e alofa o Ia ia te oe; ma o loo leoleo o Ia ia te oe.”13

O Peresitene Uchtdorf mai ananafi: “Ou te molimau atu a tatou amatalia pe faaauau foi i lenei malaga maoae lea e tau atu i le Atua, o le a lelei atili o tatou olaga … ma o le a faaaogaina i tatou e le Alii i ni auala ofoofogia e faamanuiaina i latou o siomiaina i tatou, ma faataunuu Ona faamoemoega e faavavau.”14

O Peresitene Nelson mai ananafi i le afiafi: “Ou te folafola atu a e faatofuina oe lava ia i le Tusi a Mamona i aso taitasi, e mafai ona puipuia oe mai mea leaga o le aso, e aofia ai le mala faataumaoi o ponokalafi ma isi vaisu ua punitia ai le mafaufau i mea faaleagaga.”15

O Elder Oaks mai ananafi: “Ou te molimau atu o le folafolaga i le aiga o se malelega o upumoni e faavavau, o le finagalo lea o le Alii mo Ana fanau o loo sailia le ola e faavavau.”16

Ma Elder Ballard mai i ni nai minute ua tea: “E tatau ona tatou taliaina ma le agaalofa fanau a le Atua ma tafiesea soo se faaituau, e aofia ai le faailogalanu, faailoga tagata, ma le manatu faapito.”17

Ona o loo i ai sa tatou minute faaopoopo, ou te fia faaopoopo atu se manatu puupuu e uiga ia Elder Robert D. Hales. Sa tau atu e le Au Peresitene Sili ia Elder Hales e mafai ona ia tuuina atu se savali puupuu i le sauniga o le taeao o le Aso Sa pe a faatagaina e lona soifua maloloina. E ui sa le faatagaina e lona soifua maloloina, sa ia saunia se savali, lea sa ia faamaeaina i le vaiaso ua tea ma faasoa maia ia te au. I le tauina mai o lona maliu pe tusa ma le tolu itula ua mavae, ou te faasoa atua na o le tolu laina mai i lana saunoaga.

I le siiina mai ia Elder Hales: “A tatou filifili e maua le faatuatua, ua saunia i tatou e tutu i le afioaga o le Atua. … I le mavae ai o le Faasatauroga o le Faaola, e na o i latou ‘na faamaoni i le molimau ia [te Ia] a’o i soifua i latou i la le tino’ sa Ia faaali mai i ai. MF&F 138:12.] O i latou ‘na teena molimau … a … perofeta [sa le mafai] na vaai [i le] mamalu [o le Faaola], pe na vaai i ona fofoga.’ [MF&F 138:21.] … O lo tatou faatuatua e saunia ai i tatou ina ia i ai i le afioaga o le Alii.”

E maeu le agalelei o le Alii e uunaia Peresitene Russell M. Nelson i le faaiuga o le sauniga o lenei taeao e malaga ese faatopetope mai le fale, faamisi lana taumafataga o le aouli, ma nanati atu i talaane o le moega a Elder Hales, e mafai ai ona ia tauunuu atu ma i ai iina, o lona peresitene o le korama, faatasi ai ma Mary Hales lalelei a o faauu ai Elder Hales mai le olaga faaletino.

Tali atu i le Siufofoga o le Alii

Ou te molimau atu, i lenei konafesi ua tatou faalogo ai i le siufofoga o le Alii.

E le tatau ona tatou atuatuvale pe a feteenai upu a auauna a le Alii ma manatu o le lalolagi, ma o nisi foi taimi, e feteenai ma o tatou lava manatu.O le auala lava lenei e i ai i taimi uma.Matou te tootutuli i totonu o le malumalu faatasi ma le matou Usoga.Ou te faamaonia le lelei o o latou agaga.O lo latou manao silisili o le faafiafiaina lea o le Alii ma fesoasoani i fanau a le Atua ia toefoi atu i Lona afioaga.

O Fitugafulu, o Au Epikopo, o le Aualofa, Tamaitai Talavou, Peraimeri, ma isi taitai o ausilali ua faaopoopoina musumusuga maoae i lenei konafesi, ma ua faapena foi i musika matagofie ma tatalo musuia.

O loo i ai se oa natia o le taitaiga faalelagi o loo faatalitali mo lou mauaina i savali o le konafesi aoao.O le suega la mo i tatou taitoatasi o le auala tatou te tali atu ai i mea tatou te faalogo i ai, o mea tatou te faitau i ai, ma mea tatou te lagonaina.

Se’i o’u faasoa atua se aafiaga e uiga i le tali atu i upu faaperofeta mai le soifuaga o Peresitene Russell M. Nelson:

I le 1979, lima tausaga a o lei valaauina o se Pulega Aoao, sa auai ai Uso Nelson i se fonotaga a o lumanai ai le konafesi aoao.“Sa lu’iina ai e [Peresitene Spencer W. Kimball] tagata uma na auai ia faauumi a latou laa i le avatuga o le talalelei i le lalolagi atoa.Faatasi ma isi atunuu na ta’ua faapitoa e Peresitene Kimball o Saina, ma tautino mai, ‘E tatau ona tatou auauna atu i tagata Saina.E tatau ona tatou aoaoina le latou gagana.E tatau ona tatou tatalo mo i latou ma fesoasoani ia i latou.’”18

Ata
Peresident RussellM. Nelson o se fomai tipitipi

I le 54 tausaga, sa maua ai e Uso Nelson se lagona i le taimi o le sauniga e tatau ona ia suesueina le gagana Meneterini.E ui o se fomai tipitipi pisi mo le fatu, ae sa vave ona ia maua le auaunaga a se faiaoga.

E lei leva talu ona amata ana suesuega, ae auai atu Dr. Nelson i se fonotaga tele ma sa nofo ai ma e lei faamoemoeina i talaane o “se fomai tipitipi iloga a Saina, Dr. Wu Yingkai. … … Ona sa suesueina e [Uso Nelson] le Meneterini, o lea sa amata ai [se] talanoaga [ma Dr. Wu]. ”19

Ata
Dr. Russell M. Nelson faatasi ai ma Dr. Wu Yingkai

O le manao o Dr. Nelson e mulimuli i le perofeta na taitai atu ai i le asiasiga a Dr. Wu i le Aai o Sate Leki ma le malaga atu o Dr. Nelson i Saina e fai ni aoaoga ma faatino ni taotoga.

O lona alofa mo tagata Saina, ma lo latou alolofa ma le faaaloalo mo ia, sa faatupulaia.

Ia Fepuari 1985, sefulu masina talu ona valaauina o ia i le Korama a le Toasefululua, sa maua ai e Elder Nelson se telefoni faateia mai Saina o loo aioi mai ia Dr. Nelson e alu atu i Beijing e fai se taotoga mo le fatu ua faaletonu o le tagata pese opera sili ona lauiloa i Saina.Faatasi ai ma le faamalosiauga a Peresitene Hinckley, sa toefoi atu ai Elder Nelson i Saina.O le taotoga mulimuli lava na ia faia o totonu i le atunuu o Saina.

Ata
Ua faamamaluina Peresitene RussellM. Nelson

Na o le lua tausaga talu ai, ia Oketopa 2015, sa toe faamamaluina ai foi Peresitene Russell M. Nelson i se malelega aloaia, na faaigoaina ai o ia o se “uo ua leva a Saina.”

Ae o ananafi, sa tatou faalogo ai ia Peresitene Russell M. Nelson ua 93 nei tausaga le matua na saunoa e uiga i le augani a Peresitene Thomas S. Monson ia i “tatou taitoatasi [i le konafesi ia Aperila talu ai] ia suesue ma le agaga tatalo ma mafaufau loloto i le Tusi a Mamona i aso taitasi.”

E pei lava ona sa ia faia a o avea ma se fomai tipitipi pisi, ina ua ia totogiina se faiaoga Meneterini, sa vave ave foi e Peresitene Nelson le fautuaga a Peresitene Monson, ma faaaoga i lona lava olaga.E sili atu nai lo le tau na ona faitau, sa ia saunoa ai sa ia “faia ni lisi o mea e uiga i le Tusi a Mamona, o mea e na te faamautuina, o mea na te faamaoniaina, o mea na tefaataunuuina, o mea na tefaamaninoina, ma mea na te faaalia mai.20

O le mea e mata’ina ai, i le avea ma se molimau lona lua, sa saunoa ai foi Peresitene Henry B. Eyring i lenei taeao e tusa ma lona tali atu i le apoapoaiga a Peresitene Monson. Tou te manatua upu nei? “E pei foi o le toatele o outou sa ou faalogo i upu a le perofeta o le siufofoga lava lea o le Alii ia te a’u. Ma e pei foi o le toatele o outou, sa ou filifili ai e usitai i na upu.”21

Tau ina ia tatou vaai atu i nei mea o ni faataitaiga mo o tatou lava olaga.

O Se Folafolaga ma se Faamanuiaga

Ou te folafola atu ia te oe a o e faafofoga i le siufofoga o le Alii ia te oe i aoaoga o lenei konafesi aoao, ona faatino lea o na uunaiga, o le a e lagonaina le aao o le lagi i ou luga, ma o le a faamanuiaina ai lou olaga ma olaga o isi o loo siomiaina oe.22

I lenei konafesi, ua tatou mafaufau ai lava i lo tatou perofeta pele.Matou te alolofa ia te oe, Peresitene Monson. Ou te faamaea atu i ana lava upu na tuuina atu mai lenei pulelaa. Ou te talitonu o se faamanuiaga e finagalo o ia e tuuina mai ia i tatou taitoatasi i le aso, pe ana mafai ona ia faatasi ma i tatou. Ua ia saunoa mai: “A o tatou tuua ai lenei konafesi, ou te talosagaina faamanuiaga o le lagi i o outou luga taitoatasi. … Ou te tatalo ia faamanuiaina outou ma o outou aiga e lo tatou Tama Faalelagi.Ia avea savali ma le agaga o lenei konafesi ma foliga vaaia o mea uma tou te faia—i o outou aiga, i tou galuega, i tou fonotaga, ma i a outou feoaiga uma.”

Sa ia faaiuina: “Ou te alofa ia te outou Ou te tatalo mo outou. Ia faamanuia le Atua ia te outou. Ia i ai Lona filemu folafolaina faatasi ma outou i le asō ma aso uma.”23

I le suafa, o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:1.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:5–6.

  3. Sa tusia e Iosefa Samita o le mea lenei na tupu i le faapaiaga o le Malumalu o Katelani i le aso 27 o Mati, 1836:

    “Ona ou faia lea o sina tautalaga puupuu, ma valaau atu i nai korama, ma le faapotopotoga atoa o le Au Paia, ia faamamaluina le Au Peresitene [Sili] o ni Perofeta ma Tagatavaai, ma lagolagoina i latou i a latou tatalo.Sa latou osifeagaiga uma ia faia faapena, e ala i le tutula’i ae.

    “Ona ou valaau atu lea i korama ma le faapotopotoga a le Au Paia ia faamamaluina Aposetolo e Toasefululua, sa i ai iina, o ni Perofeta, Tagatavaai, ma Talifaaaliga, ma o ni molimau faapitoa i malo uma o le lalolagi, o loo umiaina ki o le malo, ina ia tatalaina, ma faia ia faataunuuina, ia i latou, ma lagolagoina i latou e ala i a latou tatalo, lea na latou ioe i ai e ala i le tutulai” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 199).

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:4.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38.

  6. Na saunoa Peresitene Henry B. Eyring i se tasi taimi:

    “O le filifiliga e aua nei taliaina fautuaga faaperofeta e suia ai le faavae o loo tatou tutu ai i luga.O le a matuai sili lava ona matautia.O le le mafai ona taliaina fautuaga faaperofeta e faaitiitia ai lo tatou malosiaga e taliaina ai fautuaga musuia i le lumanai.O le taimi sili lava na faia ai le faaiuga e fesoasoani ia Noa e fau le vaa o le taimi muamua lava sa ia fesili ai.O taimi uma sa ia fesili ai i le mavae ai o lena taimi muamua, o toilalo taitasi e tali atu semanu e faaitiitia ai le nofouta i le Agaga. Ma o taimi uma la sa foliga mai o lana talosaga sa sili atu ona faavalevalea, seia oo ina timu mai. Ae sa fai lava si tuai.

    “O taimi uma i lo’u olaga pe a ou filifili ai e faatuatuai ona mulimuli i se fautuaga musuia pe filifili faapea e le aofia ai au, sa oo ina ou iloa ai sa ou tuuina au lava i se ala e pagatia ai. O taimi uma lava na ou faalogo ai i fautuaga a perofeta, ma lagonaina le faamautuina i se tatalo, ona mulimuli lea i ai, na ou iloa ai lou agai atu i le saogalemu” (“Mauaina o le Saogalemu i Fautuaga,” Ensign, May 1997, 25).

  7. Tagai Neil L. Andersen, “Teaching Our Children to Love the Prophets,” Ensign, Apr. 1996, 47.

  8. Sa saunoa mai Boyd K. Packer i se tasi taimi:

    “Sa ou faalogo e amata e Peresitene Harold B. Lee le tele o faamatalaga e uiga i mataupu e aofia ai faaaliga ma se faailoa atu o se mea e faapenei: ‘I vaveao, a o ou mafaufau loloto e uiga i lena mataupu …’ Sa ia avea o se faiga le galue ai i itula fou ma mataala o le taeao po i faafitauli lea na manaomia ai le faaaliga.

    “Sa silafia e le Alii se mea ina ua ia faatonuina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ‘Tuu le faapaiē; tuu le lē mamā, tuu le fai pona o le tasi i le isi; tuu le moe umi atu nai lo le mea e tatau ai; vave momoe, ina ia outou lē vaivai; alapo aʼe, ina ia olaola o outou tino ma o outou mafaufau.” (MF&F 88:124.) …

    “Sa ou aoaoina le mana o le manatu, ‘Vave ona moe, vave ona ala.’ Pe a ou lagona le mamafatu, e te le maua au o faamumuina le suauu i le vaeluapo. E sili atu ia te au le vave ona moe ma vave ona ala i le vaveao, lea e mafai ona ou latalata ai ia te Ia o loo taialaina lenei galuega” (Teach Ye Diligently [2005], 244–45).

  9. Neil L. Andersen, “Ua Lava Mea Ua E Iloa,” Liahona, Nov. 2008, 13.

  10. Thomas S. Monson, “Seia Tatou Toe Feiloai,” Liahona, Me 2014, 115.

  11. Thomas S. Monson, “Seia Tatou Toe Feiloai,”Liahona, Nov. 2012, 110.

  12. Ioane 10:4.

  13. Henry B. Eyring, “Fear Not to Do Good,” Liahona, Nov. 2017, 103.

  14. Dieter F. Uchtdorf, “A Yearning for Home,” Liahona, Nov. 2017, 22, 24.

  15. Russell M. Nelson, “The Book of Mormon: What Would Your Life Be Like without It?Liahona, Nov. 2017, 63.

  16. Dallin H. Oaks, “The Plan and the Proclamation,” Liahona, Nov. 2017, 30.

  17. M. Russell Ballard, “The Trek Continues!Liahona, Nov. 2017, 106.

  18. Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 215.

  19. Spencer J. Condie, Russell M. Nelson, 215.

  20. Russell M. Nelson, “The Book of Mormon: What Would Your Life Be Like without It?” 61.

  21. Henry B. Eyring, “Fear Not to Do Good,” 100.

  22. Sa saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley i se tasi o aso:

    “O le a oo mai le tofotofoina i le faaaogaina o aoaoga ua tuuina mai. Afai, e amata atu i lenei taimi, ona tatou agalelei teisi atu, afai tatou te faauo teisi atu, afai ua tatou latalata teisi atu i le Faaola, faatasi ai ma se tautinoga malosi atu e mulimuli i Ana aoaoga ma Lana faataitaiga, o le a avea lenei konafesi o se mea aoga matagofie. Ae afai, i se isi itu, e leai se alualu i luma i o tatou olaga, ona faapea lea ona toilalo le toatele o i latou na saunoa atu.

    “Atonu e le mafuatia na suiga i se aso po o se vaiaso po o se masina. O tautinoga e vave lava ona fai ma e vave foi ona galo. Ae peitai, i se tausaga mai i le aso, afai tatou te faia ai ni mea lelei atu nai lo o mea na tatou faia i le taimi ua tuanai, o le a le maimaua ia taumafaiga o aso nei” (“An Humble and a Contrite Heart,” Ensign, Nov. 2000, 88).

  23. Thomas S. Monson, “A Word at Closing,” Liahona, May 2010, 113.