2010–2019
Ko e Leʻo ʻo e ʻEikí
ʻOkatopa 2017


Ko e Leʻo ʻo e ʻEikí

ʻOku ou fakamoʻoni kuo tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he konifelenisí ni. ʻOku siviʻi kitautolu he anga ʻetau fakafeaangaí.

ʻUluakí, ko ha lea angaʻofa maʻá e fānau īkí. ʻIo, ko e fakataha fakaʻosí ʻeni, pea ʻoku ou fai atu ʻa e lea tukú.

ʻI heʻeku toki ʻaʻahi kimuí ni ki he Temipale Provo City Center, ne u fakaʻofoʻofaʻia ai ʻi ha fakatātā ne fakahingoa Ko e Vakai mei he Mamaʻó ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fakatātaá e maama mo e mālohi mei he langí ʻi he ʻaʻahi ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he talavou ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Ko e Vakai mei he Mamaʻó ki he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí

Neongo heʻikai ke fai ha fakatatau ki he meʻa toputapu ne kamata ai Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ka ʻoku ou fakakaukau ki ha fakatātā tatau ʻe hoʻata mai ai e maama mo e mālohi fakalaumālie ʻo e ʻOtuá ne maʻu ʻi he konifelenisi lahi ko ʻení, pea ʻe ngaʻunu atu e mālohi ko iá ki he māmaní.

ʻĪmisi
Light and spiritual power descending upon general conference
ʻĪmisi
Power and light moving across the world

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻokú Ne tataki ʻa e ngāue toputapu ko ʻení, pea ko e konifelenisi lahí ko e taha ia ʻo e ngaahi taimi mahuʻinga ʻaupito kuó Ne ʻomi ai e fakahinohino ki Hono Siasí pea mo kitautolu fakataautaha.

Ke Akoʻi mei ʻOlunga

ʻI he ʻaho ne fokotuʻu ai e Siasí, ne fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita, tangata kikite, mo ha ʻaposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí1, peá Ne folofola ki he Siasí:

“Ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.

“Koeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; … ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí.”2

Ne hikinimaʻi mo fakanofo kimui ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā.3

ʻI heʻetau fakataha mai he tataki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻoku tau vēkeveke ke tau fanongoa “e finangalo ʻo e ʻEikí, … ko e fakakaukau ʻa e ʻEikí, … ko e leʻo ʻo e ʻEikí, pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.”4 ʻOku tau falala ki Heʻene talaʻofá: “Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”5

ʻOku mahuʻinga ki heʻetau tupulaki fakalaumālié mo e kātakí ke tau falala mo tui ki he ngaahi lea ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he taimi ʻo e moveuveu mo puputuʻu ʻo hotau māmani fakaeonopōní.6

Kuo tau fakataha mai ki he konifelenisi fakaʻofoʻofá ni. ʻOku kau mai ki he ngaahi fakatahaʻangá mo lau e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisí ʻe ha Kāingalotu ʻe laui miliona, kae pehē ki he ngaahi tui fakalotu kehé, ʻi ha fonua ʻe 200 tupu, ʻoku nau leaʻaki ha ngaahi lea fakafonua lahi ange he 93.

ʻOku tau omi hili ha lotu mo ha teuteu. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻoku tau hohaʻa ki ai pea ʻi ai haʻatau ngaahi fehuʻi vivili. ʻOku tau loto kotoa ke fakafoʻou ʻetau tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo fakamālohia ʻetau malava ke matuʻuaki e ʻahiʻahí pea fakaʻehiʻehi mei hano tohoakiʻi ʻetau tokangá. ʻOku tau haʻú ke akonekina kitautolu mei ʻolunga.

Ko e Fakakaukau mo e Finangalo ʻo e ʻEikí

Ko ha kavenga hohoko mo ha falala toputapu ʻa e fatongia lahi ko hono teuteuʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Ua ʻa ʻenau ngaahi pōpoakí, he ʻoku nau lea he konifelenisi kotoa pē.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, kimuʻa peá u hoko ko ha Taki Māʻolungá, ne u ʻeke kia ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi pe ʻokú ne teuteu ha lea kehekehe ki he konifelenisi fakasiteiki takitaha. Naʻá ne talamai ʻoku ʻikai, peá ne toe pehē mai, “Ka ʻoku kehe ʻeku ngaahi lea ki he konifelenisi lahí ʻaʻaku ia. ʻOku meimei ke u tohi ha fakaangaanga ʻe 12 ki he 15 ʻeku leá ke fakapapauʻi ko e meʻa ʻoku ou lea ʻakí ko e meʻa ia ʻoku finangalo e ʻEikí ke u lea ʻakí.”7

Ko e fē leva e taimi mo e founga ʻoku maʻu ai e ueʻi fakalaumālie ki he lea ʻo e konifelenisi lahí?

ʻOku ʻikai vahe ngaahi tefito ia, ka ʻoku tau mātā hono fakafekauʻaki ʻe langi e ngaahi taumuʻá mo e kaveinga ʻo e moʻoni taʻengata takitaha ʻi he konifelenisi kotoa pē.

Ne talamai ʻe ha taha hoku Ngaahi Tokouá naʻá ne maʻu pē ʻe ia ʻene kaveinga ki he konifelenisi ko ʻení hili ʻene lea ʻi ʻEpelelí. Ne pehē ʻe ha tokotaha ʻi he uike ʻe tolu kuo ʻosí, naʻá ne kei lotua mo tatali ki he ʻEikí. ʻI hono ʻeke pe ko e hā hono fuoloa hano teuteu ha lea ongo moʻoni, ne talamai ʻe ha tokotaha, “Taʻu ʻe uofulu mā nima.”

ʻOku ʻi ai e taimi ʻe maʻu vave ai e tefitoʻi fakakaukaú, ka ʻoku kei fie maʻu pē ha ngāue fakalaumālie lahi ki he fakaikiikí mo hono uhó. Ko e lotú mo e ʻaukaí, akó mo e tuí, ko ha konga pau ia ʻo e founga ngāué. ʻOku ʻikai ke fie maʻu ʻe he ʻEikí ha fakangalingali te ne holoki ai Hono leʻo ki Hono Kāingalotú.

ʻOku faʻa ʻomi e fakahinohino ki he lea ʻi ha konifelenisi lahí he poʻulí pe hengihengí, he taimi ʻoku taumamaʻo ai e leá mei he fakakaukau ʻa e ʻatamaí. ʻOku fakafokifā pē e hū mai ha fakakaukau taʻeʻamanekina, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku hū mai ha ngaahi foʻi lea mo ha kupuʻi lea pau ʻo hangē ha fakahā haohaoá.8

ʻI hoʻomou fanongó, mahalo ʻe fuʻu fakalūkufua e ngaahi pōpoaki ʻoku mou maʻú, pe kuo ʻai pē ia ke feʻunga tonu mo koe.

ʻI haʻaku lea he ngaahi taʻu kuohilí ʻi ha konifelenisi lahi, ne u fakamatalaʻi ai ha kupuʻi lea ne hū ki hoku ʻatamaí ʻi heʻeku fifili pe ne u mateuteu nai ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e kupuʻi leá ʻeni: “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē ʻa hoʻo ʻiló!”9 Ne talamai ʻe ha finemui ne ʻi he konifelenisi lahí he ʻaho ko iá, naʻá ne lotua ha tali ki ha kole mali, mo ne fifili pe ʻokú ne ʻiloʻi lelei nai e talavoú. ʻI he taimi ne u lea ai ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē ʻa hoʻo ʻiló,” naʻe fakapapau ange leva ʻe he Laumālié kiate ia naʻefeʻunga pē ʻene ʻilo ki he talavoú. Kuo taʻu lahi ʻena nofo mali fiefia.

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo teuteuʻi ho laumālié, pea haʻu fakatuʻamelié, te ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí, pea ʻe hū atu ha fakakaukau mo ha ongo ki ho ʻatamaí kuo fakafeʻungaʻi pē ia ke feʻunga mo koe. Kuó ke ʻosi ongoʻi ia ʻi he konifelenisí ni, pe te ke maʻu ia ʻi hoʻo ako e ngaahi pōpoakí he ngaahi uike ka hoko maí.

Ki he Taimí Ni mo e Ngaahi Māhina ka Hokó

Kuo pehē ʻe Palesiteni Monisoni:

“Tuku ha kiʻi taimi ke lau ai e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisí.”10

“Fakalaulauloto kiate [kinautolu]. … Kuó u fakatokangaʻi … ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku ou ako mei he ngaahi malanga fakalaumālie ko ʻení he taimi ʻoku ou ako fakamātoato ange ai kinautolú.”11

Ko e ngaahi akonaki ʻo e konifelenisi lahí, ko e ngaahi fakakaukau ia ʻoku tuku mai ʻe he ʻEikí maʻatautolu he taimí ni pea ʻi he ngaahi māhina ka hokó.

ʻOku “ʻalu muʻomuʻa [ʻa e tauhisipí] ʻi [heʻene fanga sipí], pea ʻoku muimui ʻa e sipí ʻiate ia: he ʻoku nau ʻilo hono leʻó.”12

ʻOku faʻa hanga ʻe Hono leʻó ʻo fakahinohinoʻi kitautolu ke liliu ha meʻa ʻi heʻetau moʻuí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau fakatomala. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau “muimui ʻiate Ia.”

Fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻeni mei he konifelenisi ko ʻení;

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi he pongipongí ni: “ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo finangalo ke ke haʻu kiate Ia. Ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe, ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe, pea ʻokú Ne tokangaekina koe.”13

Mei ʻaneafi, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa: “ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau fakahoko pe hokohoko atu ai ʻetau fononga fakaofo ko ia ki he ʻOtuá, ʻe toe lelei ange ai ʻetau moʻuí … pea ʻe fakaʻaongaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi founga fakaofo ke faitāpuekina e niʻihi ʻoku tau feohí mo fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻa taʻengatá.”14

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni he hoʻatā ʻaneafí: ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakaʻutumauku fakaʻaho he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maluʻi koe mei he ngaahi kovi ʻo e kuongá, kau ai e haʻahaʻa fakalilifu ʻo e ponokalafí mo e ngaahi maʻunimā ʻokú ne holoki e tuʻunga fakalaumālié.”15

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻaneafi: “ʻOku ou fakamoʻoni ko e fanongonongo fekauʻaki mo e fāmilí, ko ha fakamatalaʻi ia ʻo ha moʻoni taʻengata, ko e finangalo ʻo e ʻEikí ki Heʻene fānau ʻoku fekumi ki he moʻui taʻengatá.16

Naʻe toki pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati he ngaahi miniti siʻi kuohilí: “ʻOku fie maʻu ke tau talitali lelei ʻi he manavaʻofa e fānau ʻa e ʻOtuá, pea siʻaki ʻa e loto fakamāú, laulanú, filifilimānakó mo e fakavahavahaʻá.”17

Koeʻuhí ʻoku kei toe ʻetau taimí, ʻoku ou fie tānaki atu ha kiʻi manatu nounou fekauʻaki mo ʻEletā Lōpeti T. Heili. Naʻe fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí kia ʻEletā Heili, te ne lava ʻo fai ha kiʻi pōpoaki nounou ʻi he fakatahaʻanga ʻo e pongipongi Sāpaté, kapau ʻe siʻi ongoʻi sai ki ai. Ka naʻe ʻikai siʻi sai ki ai, neongo naʻá ne teuteu ha pōpoaki ʻo ne fakaʻosi ia he uike kuo ʻosí, peá ne vahevahe mo au. Koeʻuhí ne toki siʻi mālōlō he houa ʻe tolu kuohilí, te u vahevahe atu pē ha kupuʻi lea nounou mei heʻene leá.

Ko e meʻa ʻeni ne tohi ʻe ʻEletā Heilí: “ʻI heʻetau fili ke maʻu ʻa e tuí, ʻoku tau mateuteu ai ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. … Hili hono tutuki ʻo e Fakamoʻuí, naʻá Ne hā pē kiate kinautolu naʻa nau ʻfaivelenga ʻi heʻenau fakamoʻoni [kiate Iá], lolotonga ʻenau ʻi he moʻui fakamatelié.’ T&F 138:12 Ko kinautolu ne ‘fakafisingaʻi e ngaahi fakamoʻoni … ʻa e kau … palōfitá, [heʻikai lava] ke nau ʻi he ʻao [ʻo e Fakamoʻuí], pe mamata ki hono fofongá.’ [T&F 138:21.] … ʻOku teuteuʻi kitautolu heʻetau tuí ke tau ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.”

Ne angaʻofa moʻoni ʻa e ʻEikí ʻo ueʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni he fakaʻosinga ʻo e fakataha ʻaneuhú, ke ne mavahe fakatovave mei falé ni, ʻikai ke ne maʻumeʻatokoni hoʻatā, ka ne fakatovave ki he tafaʻaki ʻo ʻEletā Heilí, ke ne ʻi ai tonu, ko e palesiteni ia ʻo e kōlomú, fakataha mo Mele Heili, ʻi he mavahe atu ʻa ʻEletā Heili mei he moʻui fakamatelié.

Ko e Tali ki he Leʻo ʻo e ʻEikí

ʻOku ou fakamoʻoni kuo tau fanongo mo ongoʻi e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he konifelenisí ni.

ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ʻi he taimi ʻoku fakafehokotaki ai ʻe he ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻo e ʻEikí ʻa e fakakaukau ʻo e māmaní, pea pehē ki heʻetau fakakaukau pē ʻatautolú. Kuo pehē maʻu ai pē ia. ʻOku ou tūʻulutui mo hoku Ngaahi Tokouá ʻi he temipalé. ʻOku ou fakamoʻoni ki he laumālie lelei ʻoku nau maʻú. Ko ʻenau holi lahi tahá ke fakahōifua ki he ʻEikí mo tokoni ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau toe foki hake ki Hono ʻaó.

Kuo tānaki mai ʻe he Kau Fitungofulú, Kau Pīsopelikí, Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, Kau Finemuí, Palaimelí, mo e kau taki kehe fakahoualotú, ha ʻilo fakalaumālie lahi ki he konifelenisí ni, pea pehē ki he hiva mo e ngaahi lotu fakaʻofoʻofá.

ʻOku ʻi ai ha fakahinohino fakalangi lahi fau ʻoku fakatatali mai ke mou maʻu mei he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí. ʻOku siviʻi kitautolu mei he anga ʻetau fakafeaangai ki he ngaahi meʻa ʻoku tau fanongoa, lautohi mo ongoʻí.

Tuku ke u vahevahe atu ha aʻusia fekauʻaki mo hono tali e ngaahi pōpoaki fakaepalōfitá, mei he moʻui ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

ʻI he 1979, ko ha taʻu ia ʻe nima kimuʻa pea ui ʻa Misa Nalesoni ko ha Taki Māʻolungá, naʻá ne kau atu ki ha fakataha kimuʻa he konifelenisi lahí. “Ne hanga ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo fakatukupaaʻi e taha kotoa he fakatahá, ke nau toe fai ha ngāue lahi ange ki hono ʻave e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa. Ko e taha e ngaahi fonua ne lea ki ai ʻa Palesiteni Kimipoló ko Siaina, ʻo ne pehē, ʻʻOku totonu ke tau tokoni ki he kau Siainá. ʻOku totonu ke tau ako ʻenau lea fakafonuá. ʻOku totonu ke tau lotua mo tokoniʻi kinautolu.”18

ʻĪmisi
President RussellM. Nelson as a surgeon

Ne ongoʻi ʻe Misa Nalesoni ʻi hono taʻu 54, pea ʻi he lolotonga e fakatahá, ʻoku totonu ke ne ako e lea faka-Meniteliní. Neongo ko ha toketā faitafa mafu femoʻuekina ia, ka naʻá ne kumi ha faiako ke tokoni ange.

Ne ʻikai fuoloa mei heʻene akó, ne ʻalu ʻa Toketā Nalesoni ki ha fakataha lahi, pea naʻefakaʻohovale ʻene tangutu fakataha mo ha toketā faitafa Siaina ʻiloa ko Dr. Wu Yingkai. … Koeʻuhi naʻe ako ʻe [Misa Nalesoni] e lea faka-Meniteliní, naʻe kamata leva ke na fepōtalanoaʻaki mo [Dr. Wu].”19

ʻĪmisi
Dr. Russell M. Nelson with Dr. Wu Yingkai

ʻI he loto ʻa Toketā Nalesoni ke talangofua ki he palōfitá, ko hono olá ko e ʻaʻahi mai ai ʻa Dr Wu ki Soleki Siti pea folau ʻa Toketā Nalesoni ki Siaina ʻo fai ai ha ngaahi lea mo fakahoko ha ngaahi ngāue tafa.

Ne tupulaki ʻene ʻofa he kakai ʻo Siainá, pea pehē foki ki heʻenau ʻofa mo e fakaʻapaʻapa kiate iá.

ʻI Fēpueli 1985, hili ha māhina ʻe hongofulu mei hono ui ia ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ne fakaʻohovale hano fai mai ha telefoni kia ʻEletā Nalesoni ke folau ki Peisingi ʻo fai ha tafa mafu ʻo e tokotaha hiva opera tuʻukimuʻa taha ʻa Siainá.ʻI ha fakalotolahi meia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ne toe foki ʻa ʻEletā Nalesoni ki Siaina. Ko e tafa fakaʻosi pē ia naʻá ne faí, naʻe fakahoko ia he Lepupelika ʻo e Kakai ʻo Siainá.

ʻĪmisi
President RussellM. Nelson being honored

ʻI he taʻu ʻe ua kuohilí, ʻi ʻOkatopa 2015, ne fakalangilangiʻi fakapuleʻanga ai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni pea fakahingoa fakaʻofisiale ia ko e “kaungāmeʻa fuoloa ʻo Siainá.”

Ne tau fanongo ʻaneafi ki he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni taʻu 93, ʻo kau ki he kole ʻa Palesiteni Thomas S. Monson kiate kitautolu [ʻi he konifelenisi ʻi ʻEpelelí] ke tau “ako mo fakalaulauloto fakaʻaho ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotu.”

Hangē pē ko e meʻa naʻe fai ʻe Paelsiteni Nalesoni heʻene hoko ko ha toketā faitafa femoʻuekiná, ʻi he taimi ne kamata fakangāueʻi ai ha faiako lea faka-Meniteliní, naʻá ne moʻuiʻaki leva e faleʻi ʻa Palesiteni Monisoní. Naʻe ʻikai ko haʻane laukonga pē, ka naʻá ne “ʻai ha lisi ʻo e ngaahi meʻaʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, meʻa ʻokú ne fakapapauʻí, meʻa ʻokú ne fakahalakí, meʻa ʻokú ne fakakakató, meʻa ʻokú ne fakamaʻalaʻalá, pea mo e meʻa ʻokú ne fakahaaʻí.20

Pea ko e meʻa ne mālié, naʻe toe lea foki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻi he pongipongí ni ʻo kau ki heʻene tali ki he faleʻi ʻa Palesiteni Monisoní. ʻOku mou manatuʻi e ngaahi leá ni? “Pea hangē ko e tokolahi ʻo kimoutolu, ne u fanongo ki he lea ʻa e palōfitá, ko e leʻo ia ʻo e ʻEikí kiate au. Pea hangē pē ko kimoutolú, ne u loto ke u talangofua ki he ngaahi lea ko iá.”21

Fakatauange te tau sio ki he ngaahi sīpinga ko ʻení, maʻa ʻetau moʻuí.

Ko ha Talaʻofa mo ha Tāpuaki

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí kiate koe ʻi he ngaahi akonaki mei he konifelenisi lahi ko ʻení, mo ke ngāue leva ki he ngaahi ueʻi ko iá, te ke ongoʻi e ala mai ʻa e langí kiate koe, mo hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa kinautolu ʻoku mou feohí pea ʻe tāpuekina koe.22

ʻOku tau fakakaukau ki hotau palōfita ʻofeiná ʻi he konifelenisí ni. ʻOku mau ʻofa atu Palesiteni Monisoni. ʻOku ou fakaʻosi ʻeku leá, ʻaki ha ngaahi lea naʻe fai mei he tuʻunga malangá ni. ʻOku ou tui ko ha tāpuaki ia te ne fie foaki maʻatautolu kotoa he ʻahó ni, kapau naʻá ne ʻi heni. Naʻá ne pehē: “ʻI heʻetau mātuku atu mei he konifelenisí ni, ʻoku ou kolea e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ke ne nofoʻia kimoutolu. … ʻOku ou lotua ke tāpuakiʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní pea mo ho fāmilí. ʻOfa ke hāsino e ngaahi pōpoaki mo e laumālie ʻo e konifelenisí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou fai—ʻi homou ʻapí, ʻi hoʻomou ngāué, ʻi hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá pea ʻi hoʻomou ngaahi meʻa kotoa pē.”

Naʻá ne fakaʻosi ʻaki: “ʻOku ou ʻofa atu. ʻOku ou lotua kimoutolu. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOfa ke ʻiate kimoutolu ʻEne melino ne talaʻofa maí, ʻi he taimí ni pea maʻu ai pē.”23

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5–6

  3. Naʻe lekooti ʻe Siosefa Sāmita e meʻa ko ʻení ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní he ʻaho 27 ʻo Māʻasi 1836:

    “Naʻá ku toki fakahoko leva ha lea nounou, ʻo kole ki he ngaahi kōlomú, mo e haʻofanga kotoa ʻo e Kāingalotú, ke nau tali ʻa e Kau Palesitenisī [ʻUluakí], ko e kau Palōfita mo e Kau Tangata Kikite, pea poupouʻi kinautolu ʻaki ʻenau ngaahi lotú. Naʻa nau fuakava kotoa ke fai ia, ʻaki haʻanau tuʻu ki ʻolunga.

    “Naʻá ku toki lea leva ki he ngaahi kōlomú mo e fakatahaʻanga ʻo e Kāingalotú ke nau tali ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua naʻe ʻi aí, ko e kau Palōfita, kau Tangata Kikite, mo e kau Tangata Maʻu Fakahā, pea mo ha kau fakamoʻoni makehe ki he puleʻanga kotoa pē ʻi māmani, he ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ke fakaava ia, pe ʻai ke hoko ia ʻi honau lotolotongá, pea poupouʻi kinautolu ʻaki ʻenau ngaahi lotú, ʻa ia naʻa nau tali ia ʻaki ʻenau tuʻu ki ʻolunga” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 205).

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38.

  6. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi:

    “Ka ko e fili ke ʻoua ʻe fakaʻaongaʻi e akonaki fakapalōfitá, ʻokú ne liliu e fakavaʻe ʻoku tau langa aí. ʻOku fakatuʻutāmaki ange ia. ʻOku holoki hotau mālohi ke tali ʻa efaleʻi fakalaumālie ʻi he kahaʻú, ʻi he ʻikai ke tau tokanga ki he enginaki fakapalōfitá. Ko e taimi lelei taha ke fai ai e fili ke tokoni kia Noa ʻi hono langa ʻo e ʻaʻaké ʻa e fuofua taimi ne fai atu ai e kolé. Ko e taimi kotoa pē naʻá ne kole ai hili e meʻa ko iá, pea ʻikai ke talí, naʻe holoki ai ʻa e malava ke ongoʻi e Laumālié Ko e taimi kotoa pē ne hangē ia ha kole ʻoku ngalivalé, kae ʻoua ke tō mai e ʻuhá. Pea fuʻu tōmui leva.

    “Ko e taimi kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku fili ai ke fakatoloi hano muimuiʻi ha akonaki fakalaumālie pe te u fakakaukau ʻoku ʻikai ʻuhinga mai ia kiate au, ne u ʻilo ai kuó u ʻi he hala ʻo e faingataʻá.Ko e taimi kotoa pē kuó u fakafanongo ai ki he falei ʻa e kau palōfitá, ongoʻi hono fakapapauʻi mai ia ʻi he lotu, pea toki muimuiʻi ia, ne u ʻilo kuó u laka atu ki he malú” (Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 25).

  7. Vakai, Neil L. Andersen, “Teaching Our Children to Love the Prophets,” Ensign, Apr. 1996, 47.

  8. Naʻe pehē ʻe Boyd K. Packer:

    “Naʻe tuʻo lahi ʻeku fanongo ki hono kamataʻaki ʻe Palesiteni Harold B. Lee ha fakamatala fekauʻaki mo e fakahaá, ʻo ne faʻa pehē: ʻʻI he ngaahi houa pongopongí, lolotonga ʻeku fakalaulauloto ki he meʻa ko iá …’ Naʻá ne angamaheni ʻaki e ngāue ʻi he pongipongia ʻaupitó ʻi he ngaahi palopalema naʻe fie maʻu ki ai e maʻu fakahaá.

    Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ha meʻa ʻi Heʻene pehē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Tuku ʻa e mohe ʻo fuoloa ange ʻi he taimi ʻoku ʻaongá; mou ʻalu ʻo mohe ʻi he teʻeki ai ke fuoloa ʻa e poʻulí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou helaʻia; ʻā hengihengi hake koeʻuhí ke longomoʻui ʻa homou sinó mo e ʻatamaí.” T&F 88:124

    “Kuó u ʻiloʻi e mālohi ʻo e lea ʻoku pehē, ʻmohe efiafi, tuʻu pongipongi hake.’ ʻI he taimi ʻoku ou loto hohaʻa ai, he ʻikai te mou vakai mai ʻoku ou tutu ʻeku māmá he poʻulí. ʻOku lelei ange kiate au ke u mohe efiafi pea tuʻu pongipongia hake, ʻi he taimi ʻoku malava ke u vāofi ai mo Ia ʻokú Ne tataki e ngāué ni” (Teach Ye Diligently [2005], 244-45).

  9. Neil L. Andersen, “Oku Feʻunga Hoʻo ʻIló,” Liahona, Nōvema 2008.

  10. Thomas S. Monson, “Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Mē 2014.

  11. Thomas S. Monson, “Ke ʻIate Kimoutolu ʻa e ʻOtuá Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Nōvema 2012, 110.

  12. Sione 10:4

  13. Henry B. Eyring, “Oua ʻe Ilifia ke Failelei,” Liahona, Nōvema 2017, 103.

  14. Dieter F. Uchtdorf, “Ko ha Fakaʻānaua ki ʻApi,” Liahona, Nōvema 2017, 22, 24.

  15. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia? Liahona, Nōvema 2017, 63.

  16. Dallin H. Oaks, “Ko e Palaní mo e Fanongonongó,” Liahona, Nōvema 2017, 30.

  17. M . Russell Ballard, “Hoko Atu e Fonongá!” Liahona, Nōvema 2017, 106).

  18. Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 215.

  19. Spencer J. Condie, Russell M. Nelson, 215.

  20. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?” 61.

  21. Henry B. Eyring, “Oua ʻe Manavahē ke Failelei,” 100.

  22. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

    ʻE hoko mai ʻa e siví ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki kuo faí. Kapau ʻe hili ʻení, ʻoku tau kiʻi angaʻofa ange, kiʻi anga fakakaungāmeʻa ange, kiʻi ʻunuʻunu ofi ange ki he Fakamoʻuí, mo ha fakapapau ke muimui ki Heʻene akonakí mo ʻEne sīpingá, ta ʻoku fakaʻofoʻofa leva e konifelenisí ni. Kapau, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai ha fakalakalaka ʻi heʻetau moʻuí, ta kuo tōnounou lahi ʻa kinautolu kuo leá.

    “Mahalo he ʻikai ʻilonga e ngaahi liliu ko iá ʻi ha ʻaho pe ko ha uike pe māhina. ʻOku fakahoko vave e ngaahi tukupaá pea toe vave ke fakangaloʻi. Ka ʻi ha taʻu ʻe taha mei heni, kapau ʻoku tau lelei ange ʻi he kuohilí, pea naʻe ʻikai leva ke mole noa e ngaahi feinga ʻo e ʻaho ní” (“An Humble and a Contrite Heart,” Ensign, Nov. 2000, 88).

  23. Thomas S. Monson, “Lea Tukú,” Liahona, Mē 2010, 113.