2010–2019
Tautehina ʻe Toko Tolú
ʻOkatopa 2017


Tautehina ʻe Toko Tolú

ʻOku tau fatongiaʻaki pē hotau tuʻunga fakaākongá pea ʻoku ʻikai kaunga ki ai e tōʻonga ia ʻoku fai mai ʻe he niʻihi kehé.

Siʻi tuofāfine mo e kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa moʻoni ke kamata e konifelenisi lahí, ʻaki e fakataha fakaemāmani lahi ʻa e kakai fefiné. Fakakaukauloto ki ai: fakataha mai e kau fafine ʻo e taʻu motuʻa, puipuituʻa, matakali mo e ngaahi lea fakafonua kotoa pē ʻi he tui mo e ʻofa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻemau fakataha kimuí ni mo hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, naʻá ne fakahaaʻi mai ʻene ʻofa lahi ki he ʻEikí. Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku houngaʻia ʻa Palesiteni Monsonʻi hoʻomou ʻofá, ngaahi lotú mo e tauhi mateaki ki he ʻEikí.

Tokua ne ʻi ai ha fonua ne nofo ai ha fāmili ko e kau tautehina fefine ʻe toko tolu.

Ko e taʻahine lahí ko loto mamahi. Naʻe ʻikai pē ha meʻa ia ʻe sai kiate ia, mei hono ihú, kumukumú, kilí ki hono vaʻé. Taimi naʻe lea aí, naʻe ongo faikehe pea kataʻi ia ʻe he kakaí. Taimi naʻe fakaangaʻi ai ia ʻe he kakaí pe “ngalo” ke fakaafeʻi ia ki ha meʻa, te ne ʻita, tafoki ʻo ʻalu pe kumi ha kiʻi feituʻu fakapulipuli ʻo fakahaaʻi ai hono mamahí mo fifili pe ko e hā kuo taʻeoli mo fakamamahi pehē ai e moʻuí.

Ko e taʻahine fika uá ko lotoʻita. Naʻá ne pehē ʻokú ne poto, ka naʻe maaka māʻolunga ange maʻu pē ha taha ia he sivi he akó ʻiate ia. Naʻá ne pehē ʻokú ne fakaoli, talavou, poto he teuteú mo fakaʻofoʻofa. Ka naʻe hangē ne ʻi ai maʻu pē ha taha ia ne fakaoli ange, talavou mo poto ange he teuteú pea fakaʻofoʻofa ange.

Naʻe ʻikai pē ke tuʻukimuʻa ia ha meʻa, pea ʻikai ke ne faʻa makātakiʻi ia. Naʻe ʻikai totonu ke peheni ʻa e moʻuí!

Naʻá ne faʻa lau ki he niʻihi kehé pea hangē naʻá ne meimei ʻita maʻu pē ʻi ha meʻa pe ki ha taha kehe.

Ko e moʻoni naʻe ʻikai loko saiʻia pe manakoa ia ʻe ha taha. Taimi ʻe niʻihi te ne ʻūʻūnifo mo kukuʻi hono tuké mo fakakaukau pē, “Meʻa taʻeoli moʻoni ko e moʻuí ia!”

Ka naʻe toe ʻa e taʻahine fika tolú. Ne ʻikai tatau ia mo hono ongo tokoua ko loto mamahi mo lotoʻitá—he ko loto fiefia ia.Naʻe ʻikai koeʻuhí he naʻe poto ange ia pe fakaʻofoʻofa ange pe lahi ange meʻa te ne lavá. ʻIkai, naʻe faʻa fakaʻehiʻehi mo tukunoaʻi ia ʻe he kakaí. Ne nau faʻa fakaoli ʻaki hono teungá pe ko ʻene leá. Ne nau faʻa talanoa taʻeʻofa kiate ia. Ka naʻe ʻikai ke ne tuku ke uesia ia ʻe he ngaahi meʻá ni.

Naʻe manako e fefiné ni ke hiva. Naʻe ʻikai leʻo lelei, pea naʻe faʻa kataʻi ia ʻe he kakaí, ka naʻe ʻikai tuka ai. Naʻá ne faʻa pehē, “He ʻikai ke u tuku ke taʻofi au ʻe he kakai kehé mo ʻenau fakakaukaú, mei heʻeku hivá!”

Naʻe hanga ʻe he hokohoko atu ʻene hivá ʻo ʻai ke loto mamahi hono tokoua lahí mo ʻiteʻita hono tokoua fika uá.

Ne ʻosi atu ha taʻu lahi, pea faifai pē ʻo mālōlō kotoa e kau tautehiná ni.

Naʻe mate loto mamahi e tokoua lahí, ʻa ē naʻá ne toutou aʻusia e mamahí ʻi heʻene moʻuí.

Naʻe mālōlō lotoʻita ʻa e fika uá, ʻa ē naʻe ʻiteʻita he ʻaho kotoa.

Pea ne siʻi mālōlō loto fiefia e fefine fika tolú, ʻa ē ne fakamoleki ʻene moʻuí he hivá ʻaki e kotoa hono iví mo e fofonga malimalí.

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai pē ha taimi ʻe faingofua ai e moʻuí, pea ʻoku ʻikai fakapalataha pē ʻa e kakaí ʻo hangē ko e kau tautehina ʻe toko tolu ʻi he talanoá. Ka ʻoku hanga ʻe he ngaahi sīpinga fefeka ko ʻení ʻo akoʻi mai ha meʻa fekauʻaki mo kitautolu. Kapau ʻoku mou hangē ko ha konga lahi ʻo kimautolu, mahalo te mou fakatokangaʻi ʻoku mou maʻu ha konga ʻo e fika ʻuluakí, uá pea mahalo kātoa pē ʻo e kau tautehiná ni. Tau toe kiʻi vakai ofi angé kiate kinautolu takitaha.

Ko e Fakaʻofaʻiá

Naʻe lau pē ʻe he taʻahine ʻuluakí ko ia ʻoku fakaʻofá—ko ha taha ke fai ki ai e ngāué.1 Hangē ne toutou hoko taufetongi kiate ia ha meʻa ke ne loto mamahi ai. Naʻe tupu mei heʻene vakai peheni ki he moʻuí, ke puleʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ongo naʻá ne maʻú mo ʻene tōʻongá. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku puleʻi leva kitautolu ʻe he fakakaukau ʻa e kakaí—pea ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e mītia fakasōsialé, ʻoku ongo vevela ʻaupito e ngaahi fakakaukau ko iá.

Siʻi tuofāfine, ko e hā ʻoku tau tukulolo ai ʻetau fiefiá ki ha taha pe falukunga kakai ʻoku ʻikai ke nau momoʻi tokaʻi kitautolu mo ʻetau fiefiá?

Kapau ʻokú ke hohaʻa ki he lau ʻa e kakaí ʻo kau kiate koé, tuku muʻa ke u ʻoatu e faitoʻo ko ʻení: manatuʻi ko hai koe. Manatuʻi ʻokú ke kau ki ha fale fakatuʻi ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo ha Ongomātuʻa Fakalangi, ʻokú Na puleʻi ʻa e ʻunivēsí.

ʻOku mou maʻu e DNA fakalaumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku mou maʻu ha ngaahi meʻafoaki mahuʻinga ko e tukuʻau mai mei homou fakatupu fakalaumālié lolotonga hoʻomou ʻi he maama fakalaumālié. Ko e fānau kimoutolu ʻo ʻetau Tamai Hēvani mohu ʻaloʻofa mo taʻengatá, ko e ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Tau, ko e Tokotaha naʻe fakatupu ʻa e ʻunivēsí, ʻo ne fofola e ngaahi fetuʻú he ʻataá mo fokotuʻu e ngaahi palanité ʻi honau viloʻangá.

ʻOku mou ʻi Hono toʻukupú.

Ongo toʻukupu funganí.

Ongo toʻukupu ʻofá.

Ongo toʻukupu tokangá.

Pea he ʻikai teitei hanga ʻe ha lau ʻa ha taha kau kiate koe ʻo liliu e meʻa ko iá. Ko e muna pē ʻenau ngaahi leá ʻi hono fakahoa atu ki he folofola ʻa e ʻOtuá kau kiate koé.

Ko ʻEne fānau pelepelengesi koe.

ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe.

Neongo hoʻo humú, neongo hoʻo tafoki meiate Iá, ka ʻoku ʻofa pē ʻOtuá ʻiate koe. Kapau ʻokú ke ongoʻi hē, liʻekina pe tuēnoa—ʻoua ʻe ilifia. ʻE kumi koe ʻe he Tauhisipi Leleí. Te Ne hiki hake koe ki Hono umá. Pea te Ne fua mai koe ki ʻapi.2

Siʻoku tuofāfine, tuku ke ongo ʻa e ngaahi moʻoni fakalangí ni ki ho lotó. Pea te ke ʻiloʻi ai ʻoku lahi fau ha ngaahi ʻuhinga ke ʻoua naʻá ke loto mamahi ai, he ko ho ikuʻanga taʻengatá ʻena ʻoku toe ke ke aʻu ki ai.

Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻui ʻofeina ʻo e māmaní ʻEne moʻuí, ke ke lava ʻo fili ke aʻu ki he ikuʻanga ko iá. Kuo pau ke ke toʻo kiate koe Hono huafá; ko ʻEne kau ākonga kimoutolu. Pea tuʻunga ʻiate Ia hoʻo fakateunga koe ʻaki e nāunau taʻengatá.

Ko e Tāufehiʻá

Naʻe ʻiteʻita e tehina hono uá ki he māmaní. Hangē ko hono tokoua loto mamahí, naʻá ne ongoʻi naʻe fakatupu ʻe ha taha kehe ʻa e palopalema kotoa heʻene moʻuí. Naʻá ne tukuakiʻi hono fāmilí, kaungāmeʻá, ʻene pule ngāué mo e kaungā-ngāué, kau polisí, kaungāʻapí, kau taki ʻo e Siasí, ākenga vala lolotongá, pehē ki he fuʻu vevela ʻa e laʻaá mo e ʻikai pē ha monūʻiá. Pea naʻá ne ʻiteʻita kiate kinautolu kotoa.

Naʻe ʻikai ke ne tala ʻokú ne angakovi. Ka naʻá ne ongoʻi naʻá ne taukapoʻi pē ʻene totonú. Naʻá ne tui naʻe siokita, taʻetokaʻi mo tāufehiʻa ange e taha kotoa. Ka naʻe fai loto lelei pē ʻene tōʻongá ʻaʻana—ʻi he fakamaau totonu, angatonu mo e ʻofa.

Meʻapango he ʻoku tau tofuhia he faʻahinga fakakaukau ʻa e fefine loto ʻitá. Ne ʻasi ʻeni ʻi ha savea ne toki fai ki ha fepakipaki ha ngaahi kulupu ne feʻauʻauhi. Ne kau he saveá ni, hono fakaʻekeʻeke ʻe he kau fakatotoló ʻa e kau Palesitaine mo e kau ʻIsileli he Hahake Lotolotó, kae pehē ki he kau Republicans mo e kau Temokalati he ʻIunaiteti Siteití. Ne nau ʻiloʻi ai naʻe “ongoʻi ʻe he faʻahi takitaha ne lahi ange ʻenau ʻofá kae ʻikai tāufehiʻa, ka ko e taimi ne ʻeke ange ai ko e hā ne kau ai e kulupu kehé ʻi he fepakí, ne nau tuhuʻi mai leva koeʻuhí ko e lahi e tāufehiʻa e kulupu ko iá.”3

Ko hono fakalea ʻe tahá, ne fakakaukau e kulupu takitaha ko kinautolu pē ʻa e “kau tama leleí”—ʻo angatotonu, angaʻofa mo lea moʻoni. Ne nau lau leva ko e “kau koví” e faʻahi ʻe tahá—taʻeʻilo, taʻefaitotonu mo kovi.

ʻI he taʻu ne fāʻeleʻi ai aú, naʻe lolotonga tofanga e māmaní ʻi ha tau fakalilifu ne fakatupu fakamamahi fau ki he māmaní. Naʻe fakatupu e taú ni ʻe homau puleʻangá—ko ha kakai ne nau tala naʻe kovi ha ngaahi kulupu kehe pea nau poupouʻi e tāufehiʻá.

Ne nau tātāpuniʻi e niʻihi ne nau fehiʻa aí. Ne nau fakangalivaleʻi mo fakailifiaʻi kinautolu. Ne nau lau ko ha kakai fulikivanu—ʻo maʻulalo ange he tangatá. Ko hoʻo tukuhifo pē ha falukunga kakai, ko hoʻo fakatonuhiaʻi ia hoʻo lea mo e tōʻonga taufehiʻa kiate kinautolú.

ʻOku ou tuʻutuʻukina heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa ne hoko ʻi Siamane he senituli 20.

Ko e taimi ʻoku fakafepaki pe ʻikai tui tatau ai ha taha mo kitautolu, ʻoku tau faʻa pehē leva ʻoku ʻi ai ha fehalaaki ʻiate kinautolu. Pea taimi siʻi pē mei ai kuo nau fakatonuhiaʻi ʻenau ngaahi leá mo e tōʻonga fulikivanu ʻe faí.

Ko e moʻoni kuo pau ke tau taukaveʻi maʻu pē ʻa e totonú, pea ʻoku ʻi ai e taimi kuo pau ke tau lea ʻo taukapoʻi e totonú. Ka ko e taimi ʻoku tau fai ia ʻi he ʻita pe loto tāufehiʻá—ʻo tau lau ki he niʻihi kehé ke fakalotomamahiʻi, fakangalivaleʻi pe tātāpuniʻi kinautolú—ʻoku ʻikai ke tau fai ia ʻi he anga-māʻoniʻoni.

Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí?

“Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú;

“Koeʻuhí ke mou taau mo e fānau ʻa hoʻomou Tamaí ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”4

Ko e founga ʻeni ʻa e Fakamoʻuí. Ko e fuofua sitepu ia ki hono holoki e ʻā-vahevahe ʻokú ne fakatupu ʻa e lotolilí, tāufehiʻá, fakamavahevahé mo e fekainaki ʻi he māmaní.

Mahalo te ke pehē, “ʻIo, te u ʻofa hoku ngaahi filí—kapau pē te nau fie fai mai e meʻa tatau.”

Ka ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia, ʻikai ko ia? ʻOku tau fatongiaʻaki pē hotau tuʻunga fakaākongá pea ʻoku ʻikai kaunga ki ai e tōʻonga ia ʻoku fai mai ʻe he niʻihi kehé. ʻOku tau ʻamanaki pē te nau maʻu ha loto mahino pea angaʻofa mai, ka ko ʻetau ʻofa kiate kinautolú, ʻoku makatuʻunga ia he ongo ʻoku nau nau maʻu kiate kitautolú.

Mahalo ʻe hanga ʻe heʻetau feinga ke ʻofa ʻi hotau ngaahi filí, ʻo fakavaivaiʻi honau lotó mo tākiekina kinautolu ke fai lelei. Mahalo he ʻikai. Ka ʻoku ʻikai liliu ai ʻetau tukupā ʻatautolu ke muimui kia Sīsū Kalaisí.

Ko ia, ʻi heʻetau hoko ko ha kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, te tau ʻofa hotau ngaahi filí.

Te tau ikunaʻi e lotoʻitá pe tāufehiʻá.

Te tau fakafonu hotau lotó ʻaki ʻa e ʻofa ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

Te tau tokoni ke faitāpuekina e niʻihi kehé—kau ai kinautolu te nau ala “faikovi mo fakatangaʻi [kitautolú].”5

Ko e Ākonga Moʻoní

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fefine hono tolú, e ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne fai ha meʻa ne fuʻu faingataʻa ke fai—naʻá ne falala ki he ʻOtuá neongo hono fakaangaʻi iá mo ʻene faingataʻaʻiá. Ka naʻá ne lava ʻo pukepuke ʻene tuí mo e ʻamanaki leleí, neongo hono ʻākilotoa ia ʻe he lauʻikoviá mo e fakaangá. Naʻá ne moʻui fiefia, pea naʻe fakafiefia hono tūkungá ko {39}ʻene moʻui fiefiá.

ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe fononga taʻe fakafepakiʻi he moʻuí. ʻI he lahi fau e ngaahi mālohi ʻoku nau tohoakiʻi kitautolú, te tau kei pukepuke fēfē ʻetau tokangá ʻi he fiefia nāunauʻia kuo talaʻofa maʻá e kau faivelengá?

ʻOku ou tui ʻe lava ke maʻu e talí ʻi ha misi ʻa ha palōfita he taʻu ʻe lauafe kuohilí. Ko e palōfitá ko Līhai, pea ʻoku lekooti ʻene misí ʻi he tohi mahuʻinga mo fakaofo ko e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe mamata ʻa Līhai heʻene misí ki ha loto ʻataʻatā naʻe tuʻu ai ha fuʻu ʻakau fakaofo, naʻe ʻikai lava fakamatalaʻi hono fakaʻofoʻofá. Naʻá ne mamata foki ki ha kakai tokolahi ne nau fononga atu ki he fuʻu ʻakaú. Naʻa nau fie kai ʻi hono fua nāunauʻiá. Ne nau ongoʻi mo falala te nau maʻu ai ha fiefia lahi mo ha nonga ʻoku tuʻuloá.

Naʻe ʻi ai ha hala fāsiʻi ne fakatau ki he fuʻu ʻakaú naʻe ʻi he veʻe halá ha vaʻa ukamea ne tokoni ke nau nofo maʻu ai he halá. Ka naʻe ʻi ai foki mo ha konga ʻao fakapoʻuli naʻá ne fakapuliki ʻenau sió mo honau hala ki he fuʻu ʻakaú. Mahalo ko e fakatuʻutāmaki tahá ʻa e kata longoaʻa mo e manuki naʻe fai mei he fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā he tafaʻakí. Fakaʻohovale moʻoni ko e hanga ʻe he kau manukí ʻo fakalotoa ha kakai kuo aʻu ki he fuʻu ʻakaú ʻo kai hono fua fakaofó, ke nau kamata ongoʻi fakamāʻia ai mo hē atu.6

Mahalo ne nau kamata veiveiua ne ʻikai fakaʻofoʻofa moʻoni e fuʻu ʻakaú ia ʻo hangē ko ʻenau fakakaukaú. Mahalo ne kamata ke nau fehuʻia e moʻoni ʻo e meʻa ne nau aʻusiá.

Mahalo ne nau pehē kapau te nau tafoki mei he fuʻu ʻakaú, ʻe toe faingofua ange ʻa e moʻuí. Mahalo he ʻikai toe manukia pe kataʻi kinautolu ai.

He ko e kakai ne nau kata angé, ne hangē ia ha kakai ne fiefia mo fakalata ʻenau moʻuí. Ko ia mahalo kapau te nau liʻaki e fuʻu ʻakaú, ʻe talitali lelei kinautolu ʻe he kakai he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá pea fakahikihikiʻi kinautolu heʻenau fakaʻutoʻuta leleí, ʻatamai potó mo e moʻui māʻolungá.

Nofo Maʻu ʻi he Halá

Siʻi tuofāfine mo e kaungāmeʻa ʻofeina, kapau ʻoku faingataʻa ke ke piki ki he vaʻa ukameá mo ʻaʻeva taʻeueʻia ke fakamoʻui koe; kapau ʻoku tupu hoʻo vaivaí mei hono kataʻi mo lauʻi koe ʻe he niʻihi kehé; kapau ʻokú ke puputuʻu ʻi ha ngaahi fehuʻi pe tokāteline ʻoku taʻemahino; kapau ʻokú ke loto mamahi koeʻuhi ko ha fehalaaki, ʻoku ou tapou atu ke ke manatuʻi e misi ʻa Līhaí.

Nofo maʻu ʻi he halá

ʻOua ʻaupito naʻá ke tukuange e vaʻa ukameá—ʻa e folofola e ʻOtuá!

Pea ka feinga ha taha ke fakangalivaleʻi koe ko hoʻo ʻinasi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoua te ke tokanga koe ki ai.

ʻOua ʻaupito naʻa ngalo koe fānau koe ʻa e ʻOtuá; ʻoku teuaki mai ha ngaahi tāpuaki fungani; kapau te ke ako ke fai Hono finangaló, te ke toe nofo mo Ia ha ʻaho!7

ʻOku taʻepau, taʻemoʻoni pea taʻefakafiemālie e ngaahi palōmesi mai ʻe fakahikihikiʻi mo tali lelei kita ʻe he māmaní. ʻOku pau, moʻoni mo fakafiefia e ngaahi talaʻofa ia ʻa e ʻEikí-he taimí ni pea taʻengata.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he tui fakalotú mo e tuí, ʻi ha tafaʻaki māʻolunga angé. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe maʻu he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, te ne fakatataua e fua ko hono moʻuiʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e moʻoni, “ʻoku teʻeki ai mamata ʻe ha mata pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki ha loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”8

Kuó u ʻiloʻi tonu ko e hala ki he fiefiá, ʻa e hala ʻo e moʻui fakaākongá ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e hala ia ki he malú mo e nongá. Ko e hala ia ki he fiemālié.

ʻOku ou fakamooni, te ke lava ʻo ʻiloʻi tonu ʻeni ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ka ʻi he taimi ní, kapau ʻoku faingataʻa e halá kiate koe, ʻoku ou fakatauange te ke maʻu ha ungaʻanga mo ha ivi ʻi heʻetau ngaahi houalotu lelei ʻo e Siasí—ʻa e Palaimelí, Kau Finemuí mo e Fineʻofá. ʻOku nau hangē ha faifakahinohino ʻi he halá te ke lava ʻo fakafoʻou ai hoʻo lotolahi mo e tuí ki he fononga ʻoku hanganaki maí. Ko ha ʻapi malu ia, te ke lava ʻo ongoʻi ʻoku talitali lelei ai koe peá ke maʻu ai ha fakalotolahi mei ho ngaahi tokouá mo e kaungā-ākongá.

ʻOku hanga ʻe he meʻa ʻokú ke ako he Palaimelí ʻo teuteuʻi koe ki ha ngaahi moʻoni lahi ange ʻi hoʻo aʻu ki he kau finemuí. Ko e hala ʻo e moʻui fakaākonga te ke foua ʻi he ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí, te ke iku ai ki he feohi fakatokoua ʻi he Fineʻofá. ʻOku ʻoatu kiate koe ʻi he foʻi laka kotoa pē he halá, ha ngaahi faingamālie lahi ange ke ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻo e tuí, ʻofá, ʻofa faka-Kalaisí, angamaʻá, manavaʻofá mo e tokoní.

ʻE hanga ʻe hoʻo fili ki he hala ko ʻeni ʻo e moʻui fakaākongá ʻo taki koe ki ha fiefia taʻe-hano-tatau pea mo fakakakato ho natula fakaʻotuá.

He ʻikai ke faingofua. ʻE fie maʻu ki ai ho lelei tahá—kotoa ho ʻatamai potó, mohu foungá, tuí, angatonú, iví, vilitakí mo hoʻo ʻofá. Ka te ke sio mai ha ʻaho ki hoʻo ngaahi feingá pea te ke houngaʻia moʻoni naʻá ke kei mālohi pē mo lototui, pea naʻe ʻikai ke ke mavahe mei he halá.

Vilitaki Atu

Mahalo ʻe lahi ha ngaahi meʻa he moʻuí he ʻikai ke ke pule ki ai. Ko hono aofangatukú, ʻokú ke maʻu ʻa e mālohi ke fili ho ikuʻangá mo ha konga lahi e ngaahi meʻa te ke aʻusia he halá. ʻOku ʻikai kaunga lahi ki ai e meʻa te ke malavá, ka ko hoʻo ngaahi filí te ne tala e faikehekehe ʻi he moʻuí.9

ʻOua naʻá ke tuku ke hanga ho tūkungá ʻo ʻai koe ke ke loto mamahi.

ʻOua te ke ʻita ai.

Te ke lava ʻo fiefia koe ʻofefine koe ʻo e ʻOtuá. Te ke lava ʻo fiefia mo nēkeneka ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

Te ke lava ʻo fiefia.

ʻOku ou tapou atu ke ke loto houngaʻia ʻi he ngaahi lelei mahutafea mo taʻefakangatangata ʻa e ʻOtuá. Siʻoku tuofāfine ʻofeina, te mou lava ʻo fai ʻeni! ʻOku ou lotua ʻaki ʻeku moʻuí kotoa ke mou fili ke vilitaki atu ki he ʻakau ʻo e moʻuí. ʻOku ou lotua te mou fili ke hiki hake homou leʻó pea ʻai ke hoko hoʻo moʻuí ko ha hiva fiefia ʻo e fakafetaʻí, ʻo ke fiefia ʻi he meʻa ʻoku lava ke ʻomi ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ngaahi meʻa fakaofo ʻo Hono Siasí mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Mahalo pē ʻe ongo fakapiko pe fuʻu hohaʻa e moʻui fakaākonga moʻoní ki ha niʻihi. Kuo pehē pē ia talu mei he kamataʻangá.

Ka ki heʻetau Tamai Hēvaní mo e niʻihi ʻoku ʻofa mo fakalangilangiʻi Iá, ko ha ongo pelepelengesi mo fakaʻofoʻofa moʻoni ia—ʻa e hiva fakaʻeiʻeiki mo māʻoniʻoni ʻo e ʻofa huhuʻi mo e tokoni ki he ʻOtuá mo hotau kāingá.10

ʻOku ou tuku atu ʻeku tāpuaki ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ke mou maʻu ha ivi mo e lototoʻa ketupulaki ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá, lolotonga hoʻo ʻaʻeva fiefia he ʻaho kotoa pē ʻi he hala nāunauʻia ʻo e moʻui fakaākongá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”