2010–2019
Fakaulo atu Homou Māmá
ʻOkatopa 2017


Fakaulo Atu Homou Māmá

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ui mai e kau palōfitá kiate kitautolu. Te mou anga māʻoniʻoni nai? Te mou fakamahinoʻi nai hoʻomou tuí? Te mou fakaulo atu nai homou māmá?

Mahalo ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻeni, ka ko au mo Palesiteni Monisoní ko e ongo māhanga. ʻI he ʻaho pē ko ia ne fāʻeleʻi ai aú—ʻi he houa tatau—ʻi he fakatokelau ʻo Kalefōniá, naʻe hikinimaʻi ai e tangata taʻu 36 ko Tōmasi Monisoní, ko e ʻAposetolo foʻou taha ʻo e Siasí. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku fakafehokotaki fakataautaha makehe mo e palōfita ʻo e ʻOtuá ko Palesiteni Monisoni.

ʻOku lea ʻa e kau palōfitá fekauʻaki mo e kakai fefiné.1 Te mou ongona ʻi he fakatahá ni ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi leá. ʻI heʻeku leá, ʻoku ou toe foki ʻi ha taʻu ʻe meimei 40 ki ha kikite fakaofo naʻe tohi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. ʻI Sepitema 1979, ko e fakataha fakamāmani lahi fika ua pē ia ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ʻi heʻenau fakataha pē ʻanautolú. Naʻe teuteuʻi ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa ʻene leá, ka ʻi he hokosia e ʻaho ʻo e konifelenisí, naʻá ne tokoto ai ʻi falemahaki. Ko ia ai, naʻá ne kole ange ki hono uaifi ko Kamila ʻAealingi Kimipoló, ke ne ʻalu ʻo lau ʻene leá.2

ʻĪmisi
Ko e lea ʻa Sisitā Kamila Kimipolo ʻi he tuʻunga malangá

Naʻe lau ʻe Sisitā Kimipolo e ngaahi lea ʻa e palōfitá, ʻa ia naʻe fakamamafa ʻi he ivi tākiekina ʻo e kakai fefine Siasí ʻi he kakai fefine lelei ʻo e māmaní kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he fakaofi ke ʻosí, naʻe ʻi ai ha ongo fakafiefia moʻoni ʻi he kakai fefine ʻo e Siasí, ʻa ia kuo talanoaʻi talu mei ai.

Tuku muʻa ke u lau atu ha kiʻi konga ʻo e lea ʻa Palesiteni Kimipoló:

“Ko ʻeni, siʻoku tuofāfine ʻofeina, tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha meʻa kuo teʻeki lea ʻaki kimuʻa pe ʻi he foungá ni. Ko e konga lahi ʻo e tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko ia tupu mei he tokolahi e kakai fefine lelei ʻo e māmaní … te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki he hāsino mei he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e anga māʻoniʻoní mo ʻenau fakamahinoʻi ʻenau tuí te nau makehe—mei he kakai fefine ʻo e māmaní—ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakafiefia.

“ʻOku kau ʻi he kau moʻungaʻi fefine moʻoni ʻi he māmaní ʻe kau ki he Siasí, ha kakai fefine ʻoku tokanga lahi ange ki he anga māʻoniʻoní kae ʻikai ko e siokitá. ʻOku maʻu ʻe he kau moʻungaʻi fefine moʻoni ko ʻení e loto-fakatōkilalo moʻoní, ʻa ia ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ange ai e angatonú ʻi he anga fakamamatá. …

“… Ko e … kakai fefine faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e Siasí [te nau] hoko ko ha mālohi makehe ʻi he tokolahi mo e tupulaki fakalaumālie fakatouʻosi ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.”3

Ko ha lea fakaepalōfita fungani moʻoni ia. Ke fakamatalaʻi fakanounou pē:

  • ʻE fakatupu ʻe he vā fetuʻutaki lelei ʻo e kakai fefiné, ʻa e kau tokolahi mai ki he Siasí ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.

  • ʻE hoko e feohi fakakaungāmeʻa ʻa e kakai fefine ʻi he Fineʻofá, finemuí, mo e fānau fefine ʻi he Palaimelí, mo e kakai fefine loto fakamātoato, faivelenga, mo faka-ʻOtua ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé, ko ha mālohi makehe ʻi he founga ʻoku tupulaki ai e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Naʻe ui ʻe Palesiteni Kimipolo e kau fefine ko ʻeni mei he ngaahi puipuituʻa kehé ko e kau “moʻungaʻi fefine” te nau tokanga lahi ange ki he angamāʻoniʻoní ʻi he siokitá, ʻa ia te nau fakahaaʻi mai ʻoku mahuʻinga ange e angatonú ʻi he fai fakamamatá.

Kuó u fetaulaki mo ha tokolahi ʻo e kakai fefine leleí ni ʻi heʻeku ngāue he funga ʻo e māmaní. ʻOku mahuʻinga kiate au honau vā fakakaungāmeʻá. ʻOku mou ʻiloʻi foki kinautolu ʻi homou ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. Mahalo ʻoku nau hoko pe teʻeki hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí he taimí ni, ka ʻoku tau fehokotakiʻ i ha feohi fakakaungāmeʻa ʻoku matuʻaki mahuʻinga. Sai, ʻoku tau fakahoko fēfē hotau tafaʻakí?Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí? ʻOku fakamatala ʻa Palesiteni Kimipolo ki ha ngaahi meʻa ʻe nima:

Ko e ʻuluakí ke anga māʻoniʻoni. ʻOku ʻikai ʻuhinga e anga māʻoniʻoní ia ke haohaoa pe ʻikai teitei fai ha fehalaaki. ʻOku ʻuhinga ia ki hono fakatupulaki ha fehokotaki mālohi mo e ʻOtuá, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá mo e fehalākí, pea tokoni tauʻatāina ki he niʻihi kehé.

ʻOku liliu ʻa e kahaʻú ʻe he kakai fefine kuo nau fakatomalá. ʻOku ʻi ai hoku kaungāmeʻa naʻe ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi heʻene kei siʻí, pea talu mei ai, mo e maʻunimā ia ʻe he foʻiʻakau fakanonga ki he langá. Naʻe vete-mali ʻene ongomātuʻá kimui ange ai. Naʻá ne feitama mei ha feohi taimi nounou, pea naʻe hokohoko atu hono maʻunimā iá. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne vakai ai ki he moveuveu ʻene moʻuí peá ne fakakaukau ai, “Kuo feʻunga.” Naʻá ne tautapa ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke tokoniʻi ia. Naʻá ne pehē naʻá ne ʻilo ai naʻe mālohi ange ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hono ngaahi tūkungá, pea ʻoku lava ke ne falala ki Hono mālohí ʻi heʻene fononga ʻi he hala ki he fakatomalá.

ʻI heʻene foki ki he ʻEikí mo Hono ngaahi halá, naʻá ne liliu ai hono kuohilí, pehē ki he kahaʻu ʻo hono kiʻi fohá pea mo hono husepāniti foʻoú. ʻOkú ne anga māʻoniʻoni; ʻokú ne maʻu ha loto ʻofa lahi ki he niʻihi kehe kuo nau fai ha fehalaaki pea loto ke liliú. Pea hangē pē ko kitautolú, ʻoku ʻikai ke ne haohaoa, ka ʻokú ne ʻiloʻi e founga ke fakatomala aí pea feinga taʻetūkuá.

Ko e uá ke fakamahinoʻi. ʻOku ʻuhinga e fakamahinoʻí ke fakahaaʻi mahino e anga hoʻo ongoʻi kau ki ha meʻa mo hono ʻuhinga. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní, naʻe ʻi ai ha post ʻi heʻeku Facebook, naʻe laukoviʻi ai e tui faka-Kalisitiané. Naʻá ku lau ia pea ne u kiʻi ʻita ka naʻá ku tukunoaʻi ia. Ka naʻe tali hake ʻe ha kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tatau, ʻi haʻane tali pē ʻaʻana. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Ko e fehangahangai tonu [ʻeni] ʻo e meʻa naʻe taukaveʻi ʻe Sīsuú—naʻá ne … mohu founga [ʻi] hono kuongá he naʻá ne … fakafenāpasi ʻa e māmaní. … Naʻá ne [folofola ki he] kau faiangahalá, [naʻá ne maʻu meʻatokoni] mo e [kau] tānaki tukuhaú … , fakakaungāmeʻa ki he kakai fefine vaivaí mo e fānaú … , [mo] ʻomi e talanoa ʻo e Samēlia Leleí. … Ko hono aofangatukú … ʻe fāifeinga e kau Kalisitiane moʻoní ke hoko ko e kakai angaʻofa TAHA ʻi he māmaní.” ʻI heʻeku lau iá, naʻá ku fakakaukau ai, “Ko e hā naʻe ʻikai te u tohi ai iá?”

ʻOku fie maʻu ke tau takitaha fakamahinoʻi lelei ange e ngaahi ʻuhinga ʻo ʻetau tuí. Ko e hā hoʻo ongoʻi kau kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻokú ke nofo ai ʻi he Siasí? Ko e hā ʻokú ke tui ai ko ha folofola e Tohi ʻa Molomoná? ʻOkú ke maʻu mei fē hoʻo melinó? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻi ai ha lea ʻa e palōfitá ʻi he 2017? ʻOkú ke ʻilo fēfē ko ha palōfita moʻoni ia? Ngāue ʻaki ho leʻó mo ho mālohí ke fakamahinoʻi e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi mo ongoʻí—ʻi he mītia fakasōsialé, ʻi he ngaahi fepōtalanoaʻaki angamalū mo ho kaungāmeʻá, pea mo hoʻomou ngaahi makapuná. Fakahā ange kiate kinautolu e ʻuhinga ʻokú ke tui aí, faʻahinga ongo ʻoku maʻu aí, kapau ne ke veiveiua, founga ne ke ikunaʻi iá, pea mo e ʻuhinga kiate koe ʻa Sīsū Kalaisí. Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe he ʻAposetolo ko Pitá, “ʻOua ʻe manavahē … ; kae fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí ko e ʻOtuá ʻi homou lotó: pea mou nofo [teuteu] pē talia ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.”4

Ko e tolú ke hoko ʻo makehe. Tuku ke u fai atu ha talanoa naʻe hoko ʻi Siulai ʻo e taʻu ní ʻi he Matātahi Panamā Sití ʻi Folōlitá.5 ʻI he hoʻatā efiafí, naʻe sio atu ai ʻa Lōpeta ʻĒsei ki hono ongo foha kei siʻí ʻokú na ui tokoni mei ha ʻiate ʻe 100 (mita ʻe 90) mei he moaná. Naʻe maʻu kinaua ʻi ha ʻau mālohi pea tafia ai ki he moaná. Naʻe feinga ha ongomātuʻa ne ofi atu ki ai ke fakahaofi e ongo tamaikí, ka ne toe maʻu foki kinaua ʻi he ʻaú. Ne puna fakavave atu e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻĒseí ke fakahaofi e kau kaukautahi faingataʻaʻiá, pea naʻe maʻu vave e kakai ʻe toko hivá ʻi he ʻaú.

Ne ʻikai ha maea. Naʻe ʻikai ha taha fakahaofi moʻui. Naʻe fetuʻutaki e kau polisí ki ha vaka fakahaofi moʻui, ka kuo fāinga e kakai ʻi tahí ʻi ha miniti ʻe 20 pea naʻa nau helaʻia mo kamata ke puli hifo honau ʻulú ʻi he vaí. Naʻe kau ʻa Sēsika Mei Simione ʻi he kau mamata ʻi he matātahí. Naʻe fakakaukau hono husepānití ke faʻu ʻe he kakaí ha sēini. Naʻá na kaila ki he kakai ʻi he matātahí ke nau tokoni ange, pea ne kamata pikinima leva e kakaí pea nau lue ki loto tahi. Naʻe tohi ʻe Sēsika ʻo pehē: “[Naʻe] matuʻaki fakaofo ke vakai ki he omi ʻa e kakai mei he matakali mo e tūkunga kehekehe ke tokoniʻi ha niʻihi ne ʻikai MOʻONI ke nau maheni!!”6 Naʻe aʻu ha sēini ko ha kakai ʻe toko 80 ki he niʻihi faingataʻaʻiá ni. Mou vakai ange ki he tā ko ʻeni ʻo e momeniti fakaofo ko iá.

ʻĪmisi
Ko hono faʻu ʻe he kakaí ha sēini

Naʻe fakakaukau pē e tokotaha kotoa ʻi he matātahí ki ha founga tokoni angamaheni pea nau ngata ai. Ka naʻe fakakaukau ha ongomātuʻa ki ha founga kehe ʻi ha lau sekoni pē. Ko e mohu fakakaukaú mo e mohu foungá, ko ha ongo meʻafoaki fakalaumālie ia. ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau kehe ai mei he niʻihi kehe ʻi hotau anga fakafonuá mo e sosaietí, ka ʻoku tau maʻu ai e ueʻi fakalaumālié koeʻuhí ke tau lava ʻo fakakaukau ki ha founga tokoni, founga fakahoko, mo ha founga fakaʻaongaʻi makehe. He ʻikai ke tau fenāpasi maʻu pē mo e māmaní, ka ʻi heʻetau makehe ʻi ha ngaahi founga leleí, ʻoku tau lava ai ʻo tokoni ki he niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e faá ke makehe ʻaupito. ʻOku ʻuhinga e makehe ʻaupitó ke mahino lelei e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Te u toe foki ki he talanoa kau kia Sēsika Mei Simione ʻi he matātahí. ʻI he taimi pē naʻe aʻu ai e sēini ko iá ki he kau faingataʻaʻia ʻi loto tahí, naʻá ne ʻiloʻi te ne lava ʻo tokoni. Naʻe pehē ʻe Sēsika Mei, “ʻOku ou lava ʻo mānava loloa pea kakau faingofua holo ʻi ha vai kakau he ʻOlimipikí! [Naʻá ku ʻilo e founga ke hao ai mei ha ʻau mālohi.] Naʻá ku ʻilo te u lava ʻo ʻomi e [tokotaha kakau takitaha] ki he sēiní.”7 Naʻá ne toʻo mo hono husepānití ha ngaahi papa kaukautahi, pea kakau hifo ʻi he sēiní kae ʻoua kuó na aʻu mo ha tokotaha fakahaofi moʻui ʻe taha ki he kau kaukautahí, pea fetuku tahataha hifo leva kinautolu ki he sēiní, ʻa ia ne nau tokoniʻi leva ke nau foki malu ki he matātahí. Naʻe maʻu ʻe Sēsika ha taukei makehe: naʻá ne ʻiloʻi e founga ke kakau ai ʻi ha ʻau mālohí.

ʻOku mahino lelei e tuʻunga ʻoku ʻi ai e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ka kuo pau ke makehe ʻaupito e founga ʻoku tau muimui ai ki aí. Hangē ko e ako kakau ʻa Sēsiká, ʻoku fie maʻu ke tau akoako ki hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí kimuʻa ʻi he fakatamakí, koeʻuhí, ke tau taʻemanavahē mo mālohi feʻunga ke tokoni ʻi he taimi ʻoku tafia ai e niʻihi kehé ʻi he ʻaú.

Pea fakaʻosí, ko e fika nimá ke fakahoko fiefia e fika ʻuluaki ki he fā. ʻOku ʻikai ʻuhinga e moʻui fiefiá ke malimali fakangalingali neongo pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó. Ka ʻoku ʻuhinga ia ki hono tauhi e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá mo hono langaki mo hiki hake e niʻihi kehé.8 ʻI he taimi ʻoku tau langaki hake mo hiki hake ai e mafasia ʻa e niʻihi kehé, ʻokú ne tāpuekina ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga he ʻikai mole ʻi heʻetau ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku ou fokotuʻu ha lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke u lava ʻo vakai ki ai he ʻaho kotoa pē.Naʻá ne pehē: “He ʻikai te ke … lavaʻi ha meʻa ʻaki e fakatuʻatamakí pe fakaangá. Mou vakai atu ʻi he fakatuʻamelie, ngāue ʻi he tui, pea ʻe hoko e ngaahi meʻa lahi.”9

Ko ha sīpinga ʻo e laumālie fakatuʻamelie fiefia ko iá, ko ha kiʻi taʻahine taʻu 13 ʻoku ou ʻiloʻi ko ʻĒlisa ʻa ia naʻe hiki hono fāmilí ki Peitoni Lasi, Luīsiana, naʻe maile ʻe 1,800 (km ʻe 2,900) mei hono ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku ʻikai faingofua e hiki ki ha feituʻu foʻou ʻi heʻete taʻu 13. Ne hā mahino e taʻepauʻia ʻa ʻĒlisa fekauʻaki mo e fehikitakí, ko ia naʻe tuku ange ai ʻe heʻene tamaí ha tāpuaki. ʻI he momeniti pē ko ia ʻo e tāpuakí, naʻe tatangi hake ai ha text ʻi he telefoni ʻene fineʻeikí. Naʻe ʻomi ʻe he kau finemui ʻi Luīsianá e tā ko ʻení mo e tohi “Kātaki ʻo hiki mai ki homau uōtí!”10

ʻĪmisi
Pukepuke ʻe he kau finemuí e papa fakaʻilonga talitalí

Naʻe fakatuʻamelie e kau finemuí ni te nau saiʻia ʻia ʻĒlisa neongo ʻoku teʻeki ke nau fetaulaki. Naʻe fakatupu ʻe heʻenau loto-vēkeveké ha fakatuʻamelie ʻia ʻĒlisa ki he fehikitaki ʻoku ʻamanaki fakahokó, mo tali ʻene lotu ko ia pe ʻe lelei e meʻa kotoa peé.

ʻOku ʻi ai ha ivi ʻoku maʻu mei he fiefiá mo e fakatuʻamelié ʻa ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono tāpuekina ai kitautolú—ʻokú ne langaki hake ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tau feohí. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha kiʻi meʻa siʻi pē ʻokú ke fai ke fiefia moʻoni ai e niʻihi kehé, ʻokú ke ʻosi fakaulo atu e maama naʻe tutu ʻe Palesiteni Kimipoló.

Naʻá ku taʻu 14 ʻi he taimi naʻe fai ai e lea ʻa Palesiteni Kimipoló. Ko kitautolu ko ia ʻoku taʻu 40 tupú, kuo tau fakahoko e fatongiá ni ne ʻomi meia Palesiteni Kimipoló talu mei he ʻaho ko iá. ʻOku ou vakai atu he taimí ni ki he niʻihi taʻu 8, ʻa e kau taʻu 14, kau taʻu 20, mo e kau taʻu 35, pea ʻoku ou vahe atu e fatongiá ni kiate kimoutolu. Ko kimoutolu ʻa e kau taki ʻo e Siasí ni ʻi he kahaʻú, pea ko kimoutolu ia te mou fataki atu e maama ko ʻení pea fakahoko e kikité ni. Ko kimautolu ko ia ʻoku taʻu 40 tupú ʻoku mau ala atu ki homou nimá pea ongoʻi homou mālohí mo e iví. ʻOku mau fie maʻu kimoutolu.

Fakafanongo ki he potufolofola ko ʻeni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 49:26–28. Mahalo naʻe tohi ia ʻi ha ngaahi tūkunga kehe, ka ʻoku ou fakaʻamu te mou fakakaukau ki ai he poó ni ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní, ko homou ui fakataautaha ia ki he ngāue toputapú ni.

“Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻalu atu ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate kimoutolú; fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahala kotoa pē; kole pea te mou maʻu; tukituki pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.

“Vakai, te u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu, pea hoko foki ko homou muiaki; pea te u ʻi homou lotolotongá, pea ʻe ʻikai ke veuveuki ʻa kimoutolu.

“Vakai, ko Sīsū Kalaisi au, pea te u haʻu vave.”11

ʻOku ou kōlenga kiate kimoutolu takitaha ke mou tuʻu ʻi ha tuʻunga te mou lava ai ʻo ongoʻi e ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolú. ʻOua muʻa te mou tuʻu ʻi ha tuʻunga ke faingataʻa ai homou lava ʻo ongoʻi e ʻofa ko iá. ʻI homou ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá, pea ʻi hoʻomou ʻofa ʻiate Iá, te mou fakatomala ai mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI hoʻomou tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te Ne lava ʻo ngāueʻaki kimoutolu ʻi Heʻene ngāué. Ko ʻEne ngāué mo e nāunaú ko e hakeakiʻi mo e moʻui taʻengata ʻa e fefiné mo e tangatá.

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ui mai e kau palōfitá kiate kitautolu. Te mou anga māʻoniʻoni nai? Te mou fakamahinoʻi nai hoʻomou tuí? Te mou lava nai ʻo makehe ʻaupito mo makehe? ʻE tohoakiʻi mai nai e niʻihi kehe ʻoku lelei mo fakaʻeiʻeiki mo fie maʻu homou fakakaungāmeʻá, ʻi homou fiefia neongo homou ngaahi faingataʻá? Te mou fakaulo atu nai homou māmá? ʻOku ou fakamoʻoni ʻe muʻomuʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻiate kitautolu pea ʻe ʻi hotau lotolotongá.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki e ngaahi lea ʻa hotau palōfita ʻofeiná, Tōmasi S. Monisoní: “Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ko homou kuongá mo homou taimí ʻeni.”12 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Palesiteni Pilikihami ʻIongi: “Tuku ke fokotuʻu ʻe he [houʻeiki fafine] ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻa e Kakai Fefiné ʻi he ngaahi uooti kotoa pē. ʻOku tau maʻu mo kitautolu ha kau fafine talēnitiʻia, pea ʻoku fie maʻu ʻenau tokoní he meʻá ni. ʻE pehē ʻe ha niʻihi ia ko e kiʻi meʻa laulaunoa pē ʻeni, ka ʻoku ʻikai; pea te mou ʻilo heni ko e kau fafiné ʻe fakafalala ki ai ʻa e kautahá ni” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá[2011], 47).

    Palesiteni Lōlenisō Sinou: “Kuo mou tuʻu maʻu pē ʻi he tafaʻaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻo mateuteu ke fakamālohia kinautolu mo fai homou fatongia ʻi hono ʻunuaki ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá; kuo mou kau ki hono fakahoko e ngāué ni, ko ia kuo pau ke mou ʻinasi foki ʻi he ikuna kāfakafa ʻe aʻusia ʻe he ngāué pea ʻi he hakeakiʻi mo e nāunau ʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene fānau faivelengá” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 8).

    Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he kautahá ni [ʻo e Fineʻofá] kuo teʻeki ai fakaʻaongaʻi kakato ke fakamālohia e ngaahi ʻapi ʻo Saioné mo langa hake ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—pea he ʻikai pē hoko ia kae ʻoua kuo fakatou mahino ki he houʻeiki fafiné mo e lakanga fakataulaʻeikí [houʻeiki tangatá] ʻa e vīsone ʻo e Fineʻofá” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 165).

    Palesiteni Hauati W. Hanitā: “ʻOku fie maʻu lahi ke fakatahatahaʻi mai e kakai fefine ʻo e Siasí ke nau tuʻu fakataha mo tokoniʻi ʻa e Kau Takí ʻi hono tuʻutuʻu hifo ʻo e kovi ʻoku huʻa mai ʻo takatakaiʻi kitautolú pea ʻi hono ʻunuakiʻi ki muʻa e ngāue ʻa [hotau] Fakamoʻuí. … Ko ia ʻoku mau kole atu ai ke mou tokoni ʻaki homou ivi tākiekina mālohi ki he leleí ki hono fakamālohia hotau ngaahi fāmilí, hotau siasí, pea mo hotau tukui koló” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 182).

    Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku mālohi mo ivi lahi ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí [ni]. ʻOku ʻi ai hanau tuʻunga fakatakimuʻa mo fai fakahinohino, ko ha laumālie pau ʻo e tauʻatāiná, ka ʻoku nau fiefia ʻi heʻenau hoko ko ha konga ʻo e puleʻanga ko ʻeni ʻo e ʻEikí, pea mo ʻenau [ngāue fakataha] mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono paotoloakí” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 165).

    Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻi hono lau e lea ʻa Pele Sāmita Sipāfooti, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá: “‘Kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha kakai fefine mo ha ivi tākiekina lahi ange ʻo hangē ko ia ʻi he kuonga ní. Kuo teʻeki ke fakaava lahi ange e matapā ʻo e faingamālié kiate kinautolu. Ko ha vahaʻataimi fakaafe, fakafiefia, faingataʻa, mo fie maʻu vivili ʻeni ki he kakai fefiné. Ko ha taimi ia ʻoku hulu ai e totongí ʻo kapau ʻoku tau tuʻu maʻu, ako e tuʻunga ʻulungaanga moʻoni ʻo e moʻuí, pea fakapapauʻi fakapotopoto e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá’ [A Woman’s Reach (1974), 21]. Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ko homou kuongá mo homou taimí ʻeni ” (“The Mighty Strength of the Relief Society,” Ensign, Nov. 1997, 95).

    Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ou kōlenga ai ki hoku tuofāfine ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke mou tuʻu mai! Tuʻu mai ki homou tuʻunga totonu mo mahuʻinga ʻi homou ʻapí, ʻi homou koló pea ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakakakato e kikite ʻa Palesiteni Kimipoló. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi hoʻomou fai iá, ʻe hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakalahi ho ivi tākiekiná ʻi ha founga taʻeʻamanekina!” (“Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Liahona, Nōvema 2015, 97).

  2. Mamata ʻi he vitiō ʻo hono lau ʻe Sisitā Kamila Kimipolo e lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló ʻi he lds.org/general-conference/1979/10/the-role-of-righteous-womenvakai foki, Spencer W. Kimball, “The Role of Righteous WomenEnsign,Nov. 1979, 102–4.

  3. Spencer W. Kimball, “The Role of Righteous Women,” 103–4; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  4. 1 Pita 3:14–15

  5. Vakai McKinley Corbley, “80 Beachgoers Form Human Chain to Save Family Being Dragged Out to Sea by Riptide,” July 12, 2017, goodnewsnetwork.org.

  6. Jessica Mae Simmons, in Corbley, “80 Beachgoers Form Human Chain.”

  7. Simmons, in Corbley, “80 Beachgoers Form Human Chain.”

  8. Vakai ʻAlamā 41:10; 34:28; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27; Luke 16:19–25.

  9. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī (2016), 71.

  10. Fakamatala mei he fāmili Virginia Pearce.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 49:26–28.

  12. Thomas S. Monson, “The Mighty Strength of the Relief SocietyEnsign, Nov. 1997.