2010–2019
Oktakļo̧k n̄an Irooj
Oktoba 2017


Oktakļo̧k n̄an Irooj

Jejjab maron̄ kōjbwebweik aolep men ko rej waļo̧k n̄an kōj, bōtaab ekanooj wōr ad maron̄ kōjbwebweik ekōjkan ad uwaake oktak ko ilo mour ko ad.

Ilo jibūriin̄ in 1998 eo, Kom̧ro Carol kar kobaik juon tūreep in kakkije an baam̧le eo im bōk ajri ro nejim emān, kōrā eo jinen lio pāleō emej pāleen, n̄an Hawaii ium̧win jet raan ko.

Bon̄ōn eo m̧okta jān flight eo am n̄an Hawaii, ļaddik eo nejim emen an allōn̄, Jonathon, eaar nan̄inmej kōn an jorrāān lo̧joln̄in, im kar jiron̄ kōm bwe kōj jāmin ekkāke kōpōtata in jilu n̄an emān raan ko. Kālet eo eaar kōm̧m̧an bwe Carol en pād wōt m̧weo ippān Jonathon, ilo aō kar kōm̧m̧ane tūreep eo ippān ro jet uwaan baam̧le eo.

Ļōmņak eo aō m̧oktata bwe menin eaar jab tūreep eo iaar tōņake kar waļo̧k ālkin wōt am itaakļo̧k. Etetal ium̧win meram in allōn̄ ilo juon iaļ elōn̄ nii ko itōrerein, kōn an lojet pād im̧aam, Iaar oktaklik n̄an kōnono kōn aiboojoj eo an āne eo, im ilo tōre eo em̧m̧an, ijello̧kin lo Carol, iaar lo eō make kalimjōk mejān kōrā eo jinen lio pāleō—me, imaron̄ kobaik, ij kanooj iakwe. Eaar jab ta eo iaar kōtmene. Ak Carol kar kōtmene n̄an joļo̧k iien kakkije eo an ilo m̧weo make ippān nin̄nin̄ eo nejim enan̄inmej.

Enaaj wōr iien ilo mour ko ad n̄e jej lo kōj make ilo juon iaļ jab kōtmene kake, jujelm̧ae jekjek ko ekanooj ļapļo̧k aer nana jān juon iien kakkije eo eaar jorrāān. Ekōjkan ad uwaaki n̄e iien ko, emakijkij an ļap jān ad kōjbwebweik, ukōt mour eo jaar karōke ak kōjatdikdik kake?

Pija
Hyrum Smith Shumway

Ilo Juun 6, 1944 eo, Hyrum Shumway, lieutenant eo kein karuo edik ilo United State Army eo, eaar poļo̧k ilo Bok in Omaha ejja m̧ōttan wōt D-day jodik eo. Eaar aenōm̧m̧an an poļo̧k, bōtaab ilo Juļae 27 eo, ejja m̧ōttan wōt Allied advance eo, eaar kanooj in jorrāān jān juon kein kabbokļo̧k. Ilo iien eo wōt, mour eo an im jerbal in taktō eo an ilju jekļaj kar kanooj in jelete. Ālkin elōn̄ iien m̧wim̧wij ko, eo eaar jipan̄ e kamomo jān elōn̄ wōt iaan jorrāān ko an reļļap, Būratōr Shumway ekar jab bar loļo̧kjeņ. Ekōjkan an naaj uwaak?

Ālkin jilu iiō ko ilo rehab hospital eo, eaar jepļaak n̄an kapijuknen eo an ilo Lovell, Wyoming. Eaar jeļā bwe ettōņak eo an n̄an erom juon taktō eaar jab naaj kar kūrm̧ool, bōtaab eaar kije n̄an wōnm̧aanļo̧k wōt, m̧are, im rie juon baam̧le.

Āliktata eaar lo juon jerbal ilo Baltimore, Maryland, āinwōt juon rehab ko̧o̧njōļōr im employment specialist n̄an ripilo. Ilo iien rehab eo an make, eaar katak bwe ripilo ro rekanooj in maron̄ ron̄ eļapļo̧k jān an kar kile, im ilo iiō ko ralitok ilo jerbal in, eaar door eļōn̄ļo̧k ripilo ro ilo jerbal jān ko̧o̧njōļōr ro jet ilo laļ kein.

Pija
Baam̧le eo an Shumway

Kiiō lōke ilo maron̄ eo an n̄an kake n̄an juon baam̧le, Hyrum eaar kajjitōk ippān leddik eo jera jitōn bōro ilo an jiron̄ e, “Eļan̄n̄e kwonaaj riiti meeļ, kōjōno̧lo̧k takin ko, im kattōre juon car, imaron̄ kōm̧m̧an aolep men ko jet.” Eaar jab to raar liāp ilo Salt Lake Temple im āliktata kar jeraam̧m̧an kōn ralitōk ajri ro.

Ilo 1954 eo Shumway ro raar ro̧o̧lļo̧k n̄an Wyoming, ijo Būratōr Shumway eaar jerbal ium̧win 32 iiō ko āinwōt State Director of Education n̄an Deaf and Blind. Ilo tōre eo, eaar jerbal ium̧win jiljilimjuon iiō ko āinwōt juon bisop an Cheyenne First Ward, im tok ālik, 17 iiō ko āinwōt stake patriak. Ālkin an m̧ōj an jerbal, Brother im Sister Shumway raar barāinwōt jerbal āinwōt ripālele ro rūtto ilo London England South Mission.

Hyrum Shumway eaar mej ilo M̧aaj 2011 eo, door juon bwebwenato in tōmak im lōke ilo Irooj, men̄e ilo iien idajon̄jon̄ ko, n̄an eo ineen ajri ro nejin, jibūn, im jibūn-jibūn eļap.1

Mour eo an Hyrum Shumway emaron̄ in kar oktak jān pata eo, bōtaab eaar jab pere paotok kwojarjar eo an im kōjatdikdik indeeo eo. Āinwōt e, jej ļaddik im leddik in jetōb ro nejin Anij, im jej “bōk karōk eo An me [jān] bōk juōn ānbwinin kaniōk im mour ioon laļ n̄an aer eddōkļok n̄an aer wāppen im kile jemļo̧k eo aer ekwojarjar āinwōt rijolete mour indeeo.”2 Ejjeļo̧k jon̄an oktak, mālijjon̄, ak jum̧ae emaron̄ ukōt iaļ eo n̄an indeeo—kālet ko wōt ad, ilo ad kōjerbal anemkwoj in kālet eo ad.

Oktak ko, im tōprak in idajon̄jon̄ ko, me jej iooni ilo mour in rej itok ilo elōn̄ jekjek ko im jon̄ak ko im rejelet kōj kajjojo ilo wāween ko ejej uwaaer. Āinwōt kom̧, iaar kam̧ool e ro m̧ōtta im baam̧le aer jelm̧ae idajon̄jon̄ ko kar waļo̧k jān:

  • Mej an juon eo ejitōn bōro.

  • Juon jepel enana.

  • Jan̄in kar wōr iien em̧m̧an n̄an m̧are.

  • Nan̄inmej ak jorrāān ko reļļap.

  • Im em̧ool jorrāān ko, āinwōt ej kab m̧ōj ad kam̧oole ipeļaakin laļ in.

Im laajrak eo ej etal wōt. Men̄e kajjojo “oktak” maron̄ in jej uwaan n̄an jekjek ko ad make, ewōr juo men ainwōt juon ilo tōprak in mālijjon̄ ak idajon̄jon̄ eo—kōjatdikdik im aenōm̧m̧an rej iien otemjej pād ilo aolepān en̄taan in pinmuur eo an Jisōs Kraist. Pinmuur eo an Jisōs Kraist ej letok kajjim̧we eo eļaptata im jekjek in kōmour ko n̄an aolep ānbwin ikinejnej, jetōb ko rejorrāān, im bōro erup.

E ejeļā, ilo juon wāween me ejjeļo̧k juon emaron̄ meļeļe, ta eo ej bwe jej aikuji, kajjojo armej, n̄an maron̄ bun̄m̧aanļo̧k ilo ioļapļap in oktak eo. Ejjab āinwōt m̧ōttad im ro jitōn bōro, Rilo̧mo̧o̧r eo ejjab wōt būrom̧ōj wōt ippād, ak E emaron̄ meļeļe ilo weppen kōnke em̧ōj An pād ijoko jej pād ie. Ilo kakobaba n̄an kōļļāik wōņaan im en̄taan kōn jerawiwi ko ad, Jisōs Kraist eaar barāinwōt etetal ilo aolep ial, ņa mejļan aolep idajon̄jon̄, jelm̧ae aolep metak—ānbwin, en̄jake ak jetōb—bwe jenaaj kar jelm̧ae ilo mour in.

Būreejtōn Boyd K. Packer eaar katakin: “Meanwōd im jouj an Jisōs Kraist rej jab n̄an ro me rej jero̧wiwi … , bōtaab ej jepoole kallim̧ur in aenōm̧m̧an eo ejjeļo̧k jem̧o̧kin n̄an aolep ro renaaj bōk im ļoor E. … An meanwōd ej riuno eo ekajoor, em̧ool armej eo me ekinejnej ak ejjeļo̧k ruōn.”3

Ilo jeļā in ad ilo mour in, jejjab kōjbwebweik aolep men ko rej waļo̧k n̄an kōj, bōtaab ekanooj wōr ad maron̄ ioon ekōjkan ad uwaak n̄an oktak ko ilo mour ko ad. Menin ejjab elmakote bwe idajon̄jon̄ ko im mālijjon̄ ko jej jelm̧ai ejjab ejjeļo̧k aorōkier im pidodo kōjbwebweik ak jerbali. Ejjab elmakote bwe jenaaj deeor jān metak ak būrom̧ōj. Bōtaab ej meļeļe in bwe ewōr un n̄an kōjatdikdik im bwe kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist, jemaron̄ bun̄ m̧aanļo̧k im lo raan ko rem̧m̧anļo̧k—em̧ool raan ko robrak kōn lan̄lōn̄, meram, im m̧ōņōņō.

Ilo Mosaia jej riiti bwebwenato eo an Alma, juon pris an kar Kiin̄ Noa, im armej ro an, ro, “kōnke kar kakkōl e jān Irooj … [,] ilo̧k ilo āne jem̧aden im̧aan jarin tariņae ko an kiin̄ Noa.” Ālkin ruwalitōk raan ko, “raar itok n̄an … āneo eaiboojoj im em̧m̧an” ijo “raar kajutak im̧ōn kōppād ko aer, im kar jino ekkal em̧; aaet, im raar kanooj ewaan, im raar kanooj jerbal.”4

Jekjek eo aer eaar āinwōt ejeraam̧m̧an. Raar bōk gospel eo an Jisōs Kraist. Ekar m̧ōj aer peptaij āinwōt juon bujen bwe ren kar jerbal n̄an Irooj im kōjparok kien ko An. Im “raar wōrļo̧k im jeraam̧m̧an otem jeraam̧m̧an ilo āneen.”5

Mekarta, jekjek ko aer rekar m̧ōkaj aer oktak. “Juon jarin tariņae in riLeman ro eaar pād ilo tōrerein ko an āneo.”6 Alma im armej ro an ekar m̧ōkaj aer pād ilo kōm̧akoko, im “kein jon̄an an ļap en̄taan ko aer raar jino kanooj kajoor kūr n̄an Anij.” Ilo kakobaba, kar em̧ool jiron̄ er jān ro raar jibwe er n̄an bōjrak in jar, n̄e jab, “jabdewōt eo lo e an kūr n̄an Anij en leļo̧k n̄an mej.”7 Alma im armej ro an raar jab kōm̧m̧an jabdewōt n̄an bōk jekjek in aer ekāāl. Ekōjkan aer kar uwaak?

Ijello̧kin jekpen ņa Anij, raar oktakļo̧k n̄an E im “raar lutōkleplep burueer n̄an e.” Ilo uwaake tōmak eo aer im jar ko ilo ejjeļo̧k ainikien, Irooj eaar uwaak: “Kom̧in ineem̧m̧an. … Inaaj … kameraik eddo ko kar likūt ioon aerami, bwe em̧ool kom̧ make kom̧in jab en̄jaki ioon ālikimi.” Ejjab to ālikin wōt, “Irooj Eaar kōkajoorļo̧k er bwe ren maron̄ kotak eddo ko aer ilo ejjeļo̧k pen, im raar ajeļo̧k er ilo itok-limo im kōn ineem̧m̧an n̄an aolep ankilaan Irooj.”8 Men̄e raar jan̄in de kar diwōjļo̧k jān kōm̧akoko, jān oktakļo̧k n̄an Irooj, im jab jānIrooj, raar jeram̧m̧an ekkar n̄an aikuj ko aer im ekkar n̄an māletleteo an Irooj.

Elder Dallin H. Oaks eaar katakin: “Kōjeram̧m̧an ko an kemour rej itok ilo elōn̄ wāween ko, kajjojo ekkar n̄an aikuj ko ad kajjojo make, āinwōt jeļā kake n̄an E eo em̧m̧an tata an iakwe kōj. Jet iien ‘kemour’ ej kemour nan̄inmej eo ad ak ļōn̄aj eddo eo ad. Bōtaab jet iien jej ‘kemour’ jān letok kajoor ak meļeļe ak kijenmej n̄an ineek eddo ko likūt iood.”9

Ilo jem̧ļo̧kin, “jon̄an an ļap aer tōmak im aer ineem̧m̧an ” bwe Alma im armej ro an kar kōtļo̧k er jān Irooj, āinwōt ad naaj “im rej leļo̧k kam̧m̧oolol,” “bwe raar pād ilo kōm̧akoko, im ejjeļo̧k en eaar kōtļo̧k er ijello̧kun wōt n̄e eaar Irooj aer Anij.10

Men eo ekabūrom̧ōjm̧ōj ej bwe, ekanooj emakijkij, ro eļaptata rej pād ilo aikuj rej oktakļo̧k jān unjen jipan̄ eweppān tata aer—ad Rilo̧mo̧o̧r, Jisōs Kraist. Juon bwebwenato ilo jeje ko rekwojarjar ainļo̧k wōt kōn jedpānit bronze eo ej katakin kōj bwe ewōr ad kālet n̄e jej jelm̧ae idajon̄jon̄ ko. Ālkin elōn̄ wōt iaan ro nejin Israel kar kūj er jān “jedpānit kijeek kāke,”11 “juon kakōļļe kar kotak … bwe jabdewōt ej reilo̧k n̄an e … maron̄ mour. [Bōtaab eaar juon kālet.] Im elōn̄ raar reilo̧k im mour.

“… A elōn̄ ro jon̄an pen in burueer raar jab reilo̧k, kōn menin raar jako.”12

Āinwōt Riisrael ro etto, jej barāinwōt karuwaineneik im kōketak n̄an reilo̧k n̄an Rilo̧mo̧or eo im mour—bwe An ine epidodo im An eddo emera, em̧ool n̄e eddo ko ad remaron̄ in eddo.

Alma eo Edik kar katakin m̧ool in ekwojarjar ke eaar ba, “Ijeļā bwe jabdewōt eo enaaj likūt aer lōke ilo Anij naaj rejetake er ilo mālejjon̄ ko aer, im inepata ko aer, im en̄taan ko aer, im naaj kōjerkak er ilo raan eo āliktata.”13

Ilo raan kein āliktata, Irooj eaar letok n̄an kōj elōn̄ kein jipan̄ ko, “jedpānit bronze” ko ad aolep rej eeiki n̄an jipan̄ kōj reilo̧k n̄an Kraist im likūt ad lōke ilo E. Jerbali idajon̄jon̄ ko an mour ejjab kōn kowaan m̧ool eo ijello̧kin ia eo jej kālete n̄an kalimjōke im pedped eo jej kālet n̄an kalōke.

Kein jipan̄ kein ekoba, bōtaab ejjab lōn̄ jon̄aer n̄an:

  • Ekkatak iien otemjeļo̧k kōn jeje ko rekwojarjar im katak ko an rikanaan ro remour.

  • Kōmakijkij, m̧ool in jar im jitlo̧k.

  • Erreo n̄an bōk m̧ōttan kwojkwoj eo.

  • Iien otemjeļo̧k etal n̄an tampeļ.

  • Kōjeraam̧m̧an ko an Priesthood.

  • Kapilōk elo̧ļe jān ro retijem̧ļo̧k kar kaminene.

  • Im em̧ool uno ko, n̄e ejejjet litok im kōjerbali āinwōt kar kōmālim.

Jekdo̧o̧n ta oktak eo ilo jekjek ko an mour remaron̄ itok ilo iaļ eo ad, im jekdo̧o̧n ta iaļ eo jab kōtmene kake me jemaron̄ etetal ie ļo̧k, ekōjkan ad uwaake ej juon kālet. Oktakļo̧k n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo im jibwe pā eo Pein ej eļļo̧ke iien otemjej ej ļōmņak eo ad em̧m̧an tata.

Elder Richard G. Scott eaar katakin m̧ool in indeeo: “M̧ool niknik ilo m̧ōņōņō kōn kajoor eo ej itok ippān, peran, im ekeke n̄an anjo̧ ioon enan̄in idajon̄jon̄ ko reppan rej itok juon mour eo ej pedped ilo Jisōs Kraist. … Ejjeļo̧k uwaak ko rej kajju waļo̧k kiiō wōt, bōtaab ewōr lukkuun m̧ool eo bwe, ilo iien eo an Irooj tōprak ko renaaj itok, aenōm̧m̧an enaaj anjo̧, im ko ejjeļo̧k kobbaer naaj obrak.”14

N̄an m̧ool kein ij kwaļo̧k aō kam̧ool. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.