2010–2019
“Ia Faatasi ma Faamalosi i Latou”
Aperila 2018


“Ia Faatasi ma Faamalosi i Latou”

O la matou tatalo i le asō ia tuua e alii ma tamaitai uma lenei konafesi aoao ua faalolotoina atili le tuuto atu i le tausiga faamaoni mo le tasi ma le isi.

Ina ia toe faaupu le saunoaga a Ralph Waldo Emerson, o taimi sili ona lemafaagaloina i le olaga o taimi ia tatou te lagona ai le faananati mai o faaaliga.1 Peresitene Nelson, ou te le iloa pe fia ni “mea faananati” e mafai ona matou taulimaina i lenei faaiuga o le vaiaso. O nisi o i matou e vaivai fatu. Ae a ou manatu i ai, e mafai foi ona e taulimaina lena mea. E maeu lenei perofeta!

I le agaga o tautinoga ma molimau ofoofogia a Peresitene Nelson anapo ma lenei taeao, ou te tuu atu ai la’u lava ia molimau e faapea, o nei fetuunaiga o ni faataitaiga o faaaliga na taialaina ai lava lenei Ekalesia mai lava i lona amataga. O nisi ia o faamaoniga o loo faanatinatiina e le Alii Lana galuega i lona taimi.2

Mo i latou uma o loo naunau e aoao i auiliiliga o nei mataupu, faamolemole ia iloa o le taimi lava e maea ai lenei sauniga o le konafesi, o le a amatalia ai se faatulagaga e aofia ai, ae le faapea o le faasologa lenei, le auina atu o se tusi mai le Au Peresitene Sili i tagata uma o le Ekalesia o loo ia i matou a latou imeli. O se tusi e fitu itulau o fesili ma tali o le a faapipii atu mo taitai uma o le perisitua ma ausilali. Ma le mea mulimuli, o na anomea ua uma ona tuuina i luga o le ministering.LDS.org. “Ole atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili, ona outou maua ai lea.”3

Ia i le tofiga matagofie ua tuuina mai e Peresitene Russell M. Nelson ia te a’u ma Sister Bingham. Uso e ma tuafafine, a o matua ai faalefaalapotopotoga le galuega a korama ma ausilali, o lona uiga, e faapena foi ona tatau ia i tatou ona matutua faaletagata lava ia—ma taitoatasi ma aloese mai amioga masani faisoo e aunoa ma ni lagona po o le mafaufau i le avea ma soo faamaoni lea na faaali mai e le Faaola i le faaiuga o Lana galuega i le lalolagi. A o Ia sauni e tuua Lana vaega toalaiti o soo sa ta’umamaina pea ma fai si fenumiai, Na te lei lisiina i ai ni laasaga faalepulega se tele sa ao ona latou faia pe tuu i ai se tele o lipoti e faatumu ia ta’i tolu kopi. Leai, sa Ia aoteleina a latou galuega i le poloaiga autu e tasi: “Ia outou fealofani, pei ona ou alofa atu ia te outou. … O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o o’u soo outou, pe afai ua outou fealofani.”4

I se taumafaiga ina ia tatou faalatalata atili i lena mamanu o le talalelei, o lenei mataupu faaleauaunaga fou faatoa faasilasila atu a le au perisitua ma le Aualofa o le a aofia ai elemene nei, faatasi ma isi mea, o nisi o ia mea ua maea ona faatulaga e le Aualofa faatasi ma se tulaga faamanuiaina ofoofogia.5

  • O le a tatou le toe faaaogaina le gagana o faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi. O se vaega o lena mea ona o le tele o a tatou taumafaiga faaleauaunaga o le a i ai i tulaga e ese mai le fale ma o se isi vaega ona o a tatou fesootaiga o le a le faauigaina i le aoao atu o se lesona na sauniaina, e ui e mautinoa lava e mafai ona faasoa atu se lesona pe afai o i ai se manaoga mo sea lesona. O le faamoemoega autu lava i lenei manatu faaleauaunaga o le, e pei ona faamatalaina ai tagata i aso o Alema, ia “leoleo i luga o lo latou nuu, ma … fafaga i latou i mea tau i le amiotonu.”6

  • O le a faaauau pea ona tatou asiasi atu i aiga pe a mafai ai, ae o tulaga faalelotoifale e pei o le toatele o le faitauaofai, mamao, saogalemu o le tagata, ma isi tulaga lu’itauina e mafai ona taofia ai i tatou mai le asiasi atu i aiga uma i masina uma. E pei ona fautua mai le Au Peresitene Sili i tausaga ua mavae, fai le mea sili e te mafaia.7 E faaopoopo atu i soo se faatulagaga ua outou faavaeina mo asiasiga moni, o lena kalena e mafai ona faaoaina i valaau i telefoni, o tusi tusitusia, tesi, imeli, talanoaga faavitio, talanoaga i sauniga Lotu, galuega faatino fai faatasi, gaoioiga faaagafesootai, ma le anoanoai o mea e mafai ona fai i le lalolagi ua faulai ai ala o faasalalauga faaagafesootai. Peitai, e tatau ona ou faamamafa atu e faapea o lenei vaaiga fou lautele e le aofia ai la le uiga maasiasi na ou vaai ai talu ai nei i se pepa faapipii i tua o se taavale. E faitauina, “A ou faaee atua le pu, ua uma foi la’u ia asiasiga faaleaiga ia te oe.” Faamolemole, faamolemole, uso e, (o le a le ta’usalaina lava tuafafine i lena mea—ou te talanoa atu i uso o le Ekalesia), faatasi ai ma nei fetuunaiga matou te mananao ai ia tele atu le tausiga ma popolega, ae le itiiti.

  • Faatasi ai ma lenei mataupu faaleauaunaga fou atu, ma sili ona faavae i le talalelei, ou te lagona ua amata ona outou popolevale po o a la mea e faitaulia i luga o lipoti. Ia, malolo lelei, ona e leai se lipoti—o le mea sili e le o le 31 o le masina e “faatoa vevesi ai lava e fai se asiasiga i le aso mulimuli” mo le lipoti. O i foi lea tatou te taumafai e faaleleia. E na o le pau le lipoti o le a faia o le aofai o faatalanoaga sa faia e taitai ma soa faaleauaunaga i le uarota i lena kuata. E faigofie tele e pei ona faalogo i ai, a’u uo, o na faatalanoaga e matuai taua tele. A aunoa ma lena faamatalaga o le a leai se auala e maua ai e le epikopo le faamatalaga na te manaomiaina e faatatau i tulaga faaleagaga ma faaletino o lona nuu. Manatua: o uso o auaunaga latou te fai ma sui o le au epikopo ma le au peresitene o le korama a toeaina; latou te le suitulaga ia i latou. O ki a se epikopo ma se peresitene o se korama e sili atu nai lo lenei manatu faaleauaunaga.

  • Ona o lenei lipoti e ese mai soo se lipoti na outou auina atua i le tuanai, se’i o’u faamamafa atua e faapea, o i matou i le laumua o le Ekalesia e le manaomia ona iloa pe faapefea po o fea ae po o anafea foi na e faia ai se fesootaiga ma ou tagata; e na o le pau le mea matou te manaomia ona iloa ma popole i ai ia outou faia ma ia outou faamanuia ai i latou i soo se auala tou te mafaia ai.

Uso e ma tuafafine, ua ia i tatou se avanoa mai le lagi o se Ekalesia atoa e faailoa ai le “amio atua e lelei ma faamaoni i luma o le Atua”8—”e tauave avega a le tasi ma le isi ina ia māmā” ma ia “faamafanafana ia i latou e manaomia ona faamafanafanaina,”9 ia auauna atu i fafine ua oti a latou tane, ma ē matuaoti, o e faaipoipo ma nofotoatasi, o e malolosi ma pagatia, o e mafatia ma soifua maloloina, o e fiafia ma e faanoanoa—i se faapuupuuga, o i tatou uma, tatou uma taitoatasi, ona tatou te manaomia uma le fia lagonaina o le aao mafanafana o le faauooga ma le fia faalogo atu i se tautinoga mausali o le faatuatua. Peitai, ou te lapatai atu ia te outou, o se igoa fou, fetuutuunaiga fou, ma ni nai lipoti o le a le faia ai lava sina aunese o le eseesega i la tatou auaunaga vagana ua tatou vaai i lenei mea o se valaaulia e tausi le tasi ma le isi i se auala lototoa fou ma paia atu, e pei ona faatoa saunoa mai ai Peresitene Nelson. Pe a tatou siitia atu o tatou mata faaleagaga e taulai atu ina ia ola atili i le tulafono o le alofa i se tulaga lautele, o le a tatou faamamaluina tupulaga o e na auauna atu i lena auala mo le tele o tausaga. Se’i o’u faamatala atua se faataitaiga talu ai nei o sea tuuto ma le faamoemoe o le a anoanoai tagata e malamalama i le poloaiga a le Alii “ia faatasi ma faamalosi”10 o tatou uso ma tuafafine.

I le aso 14 o Ianuari talu ai, o se Aso Sa, faatoa te’a laitiiti lava le 5 i le afiafi, sa talatalanoa ai a’u uo talavou o Brett ma Kristin Hamblin i lo la fale i Tempe, Arisona, i le mavae ai o se aso o auaunaga a Brett i le au epikopo ma le tausiga pisi a Kristin mo le la fanau e toalima.

O Kristin o sē na sao ma le manuia mai le kanesa o le susu i le tausaga na mavae atu, sa faafuasei lava ona matapogia. Sa valaau i le 911 ma o mai ai se vaega o faalavelavae faafuasei ma taumafai ai ma le faananau e toe faaola mai o ia. A o tatalo atu ma le faatauanau Brett, sa vave ona ia faia nisi valaau se lua i le telefoni: o le tasi i lona tina na talosagaina lana fesoasoani i le fanau, o le isi ia Edwin Potter, o lana faiaoga o aiga. O le talanoaga atoa mulimuli ane e faapenei:

I le matauina ai o le ID i le telefoni, sa fai mai ai Edwin, “Sole, Brett, o a mai?”

O le tali toetoe lava a faataio atu a Brett “Ua ou manaomiaina oe i i—i le taimi nei lava!”

I ni nai minute sa lei mafai e Brett ona faitauina, sa tu ai lana paaga faaleperisitua i ona autafa, sa fesoasoani i le fanau ma ave atu Uso Hamblin i le falemai i tua atu o le taavale a le falemai o loo avatu ai si ona toalua. O iina, i le itiiti ifo ma le 40 minute i le maea ai o lana moeiini muamua lava, sa faasilasila mai ai e le fomai ua maliu Kristin.

A o tagitu’i ai Brett, sa opo o ia e Edwin i ona lima ma fetagisi faatasi ma ia—mo se taimi umi lava. Ona tuua ai lea o Brett e faanoanoa faatasi ma isi tagata o le aiga na faatasi atu, ae alu atu Edwin i le maota o le epikopo e ta’u atu ia te ia le mea lea faatoa tupu. Sa faavave atu le epikopo ofoofogia i le falemai ae alu atu Edwin i le fale o le au Hamblin. O iina sa la i ai ma lona toalua o Charlotte, lea foi sa faataalise atu, sa taaalo ai ma le fanau toalima a le au Hamblin, e 12 e oo i le 3 tausaga le matutua, lea ua leai nei se tina. Sa fafaga i latou i se meaai o le afiafi, faia se faaaliga musika sa lei fuafuaina, ma fesoasoani e saunia i latou e momoe.

Sa fai mai Brett ia te a’u mulimuli ane, “O le vaega ofoofogia o lenei tala e le o le sau o Edwin ina ua ou valaau i ai. I se faalavelave faafuasei, e i ai lava tagata i taimi uma e loto e fesoasoani. Leai, o le vaega ofoofogia o lenei tala, o ia le tagata sa ou mafaufau i ai. Sa i ai foi isi tagata na i ai. Sa i ai se tuagane ma se uso o Kristin e itiiti ifo ma le tolu maila le mamao. E i ai se matou epikopo lelei tele, silisili le lelei. Ae o le mafutaga i le ma va ma Edwin o se mafutaga sa vave ona ou lagonaina e valaau ia te ia ina ua ou manaomiaina le fesoasoani. Ua saunia e le Ekalesia mo i tatou se auala faatulagaina e ola lelei atili ai i le poloaiga lona lua—ia alofa, auauna, ma atiae sootaga ma o tatou uso ma tuafafine e fesoasoani ai ia i tatou e faalatalata atili atu ai i le Atua.”11

Sa saunoa Edwin e uiga i lea aafiaga, “Elder Holland, o le mea malie i lenei sootaga atoa sa umi atu o avea Brett ma o matou faiaoga o aiga nai lo le taimi na ou avea ai ma o latou faiaoga o aiga. I lena taimi, sa ia asia i matou e sili atu e pei o se uo nai lo se tofiga. Na avea o ia ma se faataitaiga sili, o se faataitaiga maoae e tatau ai ma sē umia le perisitua e toaga ma faaaofia o ia. O lo’u toalua, o ma atalii—matou te le vaai ia te ia o se tasi e noatia e aumai se savali ia i matou i le faaiuga o masina taitasi; matou te manatu ia te ia o se uo e nofo i lalo atu i le aualatele i le pi’oga, o le na te faia soo se mea i lenei lalolagi e faamanuia ai i matou. Ua ou fiafia lava na mafai ona ou toe totogi atu sina mea itiiti o le aitalafu o loo ou nofoaitalafu ai ia te ia.”12

Uso e ma tuafafine, ou te auai faatasi ma outou i le faamamaluina o faiaoga uma o le pitonuu ma faiaoga o le uarota ma faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi o e na alolofa ma auauna atu i lenei auala i la tatou talafaasolopito atoa. O la matou tatalo i le asō ia tuua e alii ma tamaitai uma—ma o tatou alii ma tamaitai talavou matutua—lenei konafesi aoao ua faalolotoina atili le tuuto atu i le tausiga faamaoni mo le tasi ma le isi, ua na o le alofa le pona lava o Keriso o loo uunaia i latou e faia faapena. E ui i mea tatou te lagonaina uma o o tatou tapulaa ma ni le atoatoa—ma e tofu uma i tatou ma luitau—ae ui i lea, tau ina ia tatou galulue faatasi ma le Alii o le tovine,13 ma tuu atu i le Atua ma le Tama o i tatou uma se lima fesoasoani i Lana galuega taua o le taliina o tatalo, tuuina atu o le faamafanafanaga, soloia o loimata, ma le faamalosia o tulivae vaivai.14 Afai o le a tatou faia lena mea, o le a avea atili i tatou ma soo moni o Keriso e pei ona tatau ona avea ai i tatou. I lenei Aso Sa o le Eseta, tau ina ia tatou alolofa i le tasi ma le isi e pei ona Ia alofa mai ia i tatou,15 ou te tatalo ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.