2010–2019
Kuo Toe Tuʻu he ʻAhó ni ʻa e ʻEiki ko Kalaisí
ʻEpeleli 2018


Kuo Toe Tuʻu he ʻAhó ni ʻa e ʻEiki ko Kalaisí

Ko e Sāpate Toetuʻú ʻeni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto mālūʻia ki he Kalaisi moʻuí—naʻe “pekia, telio pea toe tuʻu he ʻaho hono ho tolú.”

ʻE kāinga ʻofeina, ʻi he kei siʻi homa ngaahi fohá, ne u fai ange ha fanga kiʻi talanoa fakamohemohe ʻo kau ki he fanga kiʻi papí mo ngūnguuʻi ha fanga kiʻi himi fakamohemohe, ʻo kau ai e “Kuo Toetuʻu he ʻAhó ʻa Kalaisi ko e ʻEikí!”1 Ne u faʻa liliu e fakaleá ʻo peheni: “Kuo taimi ke tau mohe, haleluiā.” ʻOku faʻa mohe vave homa ngaahi fohá; he ne nau ʻiloʻi ko ʻenau mohé pē ko ʻene tuku ia e hivá.

ʻOku ʻikai ha lea feʻunga—te u maʻu—ke fakahaaʻi ʻaki e ngaahi ongo kuo lōmekina au tali mei he puke atu ʻe Palesiteni Russell M. Nelson hoku ongo nimá, kae tangutu hoku uaifi ʻofaʻanga ko Sūsaná ʻi hoku tafaʻakí, ʻo ne fakahoko mai e ui toputapú ni mei he ʻEikí, naʻe ofo ai hoku lotó ʻo lahi ʻeku tangi he ngaahi ʻaho siʻi kuo toki maliu atú.

ʻOku ou hiva fiefia he Sāpate Toetuʻu ko ʻení, “Haleluiā.” ʻOku hanga ʻe he hiva ʻo e ʻofa huhuʻi hotau Fakamoʻuí2 ʻo fakamanatua e maʻumaʻuluta ʻo e ngaahi fuakava (ʻoku nau fakafehokotaki kitautolú), pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (ʻo tokoni ke tau siʻaki e tangata mo e fefine fakakakanó ka tau fakavaivai ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní3).

ʻOku fetaiaki ai ʻetau ngaahi fuakavá mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakaʻatā mo fakalāngilangiʻi. ʻOku nau kau fakataha ke tokoni ke tau piki ke maʻu mo tukuange. ʻOku nau kau fakataha ke fakamelieʻi, fakatolonga, fakamāʻoniʻoniʻi mo huhuʻi.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻE hangē nai ki ha niʻihi ko ha tokāteline ngali fefeka ʻaupito ʻoku tau lau ki aí—ko ha mālohi ʻoku lekooti pe nonoʻo ʻi he māmaní pea nonoʻo ʻi he langí. Ka neongo iá, ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ʻo e māmaní, ko e taimi kotoa pē ʻoku foaki mai ai ʻe he ʻEikí ha kuonga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki ha tangata ʻi he fakahā moʻoni, pe ki ha kau tangata, kuo foaki maʻu ai pē mo e mālohi ko ʻení.”4

ʻOku pehē ia he ʻahó ni. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fuakava mo e ouau toputapu ʻoku ʻikai toe maʻu ia ha feituʻu kehe, ka ʻoku maʻu ia ʻi he fale māʻoniʻoni ʻe 159 ʻo e ʻEikí ʻi ha fonua ʻe 143. ʻOku hoko mai e ngaahi tāpuaki ne talaʻofá ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakafoki maí, tokāteliné mo e mafaí, ʻi hono fakahaaʻi ʻetau tuí, talangofuá mo e ngaahi talaʻofa ʻa Hono Laumālie Māʻoniʻoní, kiate kitautolu ʻi hotau ngaahi toʻu tangatá, ʻi he moʻuí ni mo e taʻengatá.

Siʻi kāinga ʻofeina ʻi he puleʻanga faʻahinga mo e lea kotoa pē, ʻoku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou tui longomoʻuí, ʻamanaki leleí mo e manavaʻofa ʻi he foʻi laka kotoa pē. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou hoko ko ha fakamoʻoni mo e ʻausia ki hono toe fakafoki kakato mai ʻo e ongoongoleleí.

ʻE kāinga ʻofeina, ʻoku tau taha pē. ʻE lava ke lalanga fakataha kitautolu ʻi he “uouangataha mo e ʻofa,”5 ʻi he meʻa kotoa pē mo e feituʻu kotoa pē te tau ʻi ai.6 Hangē ko hono fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, neongo ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai mo hotau tūkugá, kātaki ka mou “haʻu ʻo mamata.”7

ʻOku ou tukupā loto fakatōkilalo he ʻahó ni ke foaki e kotoa hoku iví mo hoku laumālié,8 ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga ʻe aʻu ki aí, ki hoku Fakamoʻuí, ki hoku ʻofaʻanga ko Sūsaná mo homa fāmilí, pea ki hoku Ngaahi Tokouá, pea kiate kimoutolu kotoa ʻe hoku kāinga ʻofeina.

Ko e meʻa lelei mo taʻengata kotoa pē, ʻoku fakatefito ia ʻi he moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne Fakaleleí, kae pehē ki he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.9 Ko e Sāpate Toetuʻú ʻeni. ʻOku ou mātā tonu mo fakamoʻoni ʻi he loto mālūʻia ʻo kau ki he Kalaisi moʻuí—naʻe “pekia, telio pea toe tuʻu he ʻaho hono ho tolú pea hāʻele hake ki he langí.”10 Ko Ia ʻa e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká,11 naʻa tau ʻi ai mo Ia he kamataʻangá ʻo aʻu ai pē ki he ngataʻangá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻo kau ki he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, mei hotau Palōfita ʻofeina ko Siosefa Sāmitá ʻo aʻu kia Palesiteni Russell M. Nelson, ʻa ia ʻoku tau hikinimaʻi fiefiá. Hangē ko hono hivaʻi ʻe heʻetau fānau Palaimelí, “Muimui ʻi he palōfitá; ʻilo ʻe ia e halá.”12 Pea hangē ko hono kikiteʻi ʻi he folofola māʻoniʻoní ʻo kau ai e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi, ʻoku ou fakamoʻoni kuo “toe fokotuʻu he māmaní e puleʻanga ʻo e ʻEikí, ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Mīsaiá.”13 ʻI he huafa māʻoniʻoni mo toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.