2010–2019
Hangē ko e Fakamolemole ʻe Kalaisi ʻa Kimoutolú, Ke Pehē Pē ʻa Kimoutolu
ʻEpeleli 2018


Hangē ko e Fakamolemole ʻe Kalaisi ʻa Kimoutolú, Ke Pehē pē ʻa Kimoutolu

Te tau lava kotoa ke maʻu ha nonga ʻoku taʻe-mafakamatalaʻi pea hoa-ngāue mo hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau ako ke fakamolemoleʻi kinautolu kuo nau faiangahala mai kiate kitautolú.

“Pea ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, ʻi he kei hengihengí, naʻa nau omi mo e niʻihi kehe ki he fonualotó, ʻo ʻomi ʻa e ngaahi ʻakau namu kakala kuo nau teuteu.

“Pea naʻa nau vakai kuo tekaʻi ʻa e maká mei he fonualotó.

“Pea naʻa nau hū atu, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻa e sino ʻo e ʻEiki ko Sīsuú.

“Pea lolotonga ʻenau puputuʻu lahi aí, vakai, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ʻa e ongo tangata naʻe huhulu hona kofú:

“Pea ʻi heʻenau manavahē, ʻo tulolo honau matá ki he kelekelé, naʻe pehē ʻe kinaua kiate kinautolu, Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté?

“ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake.”1

ʻI ʻapongipongi ko e Sāpate Toetuʻú, te tau manatua ai ʻi ha founga makehe ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sīsū maʻatautolú: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá, ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”2 ʻE iku pē ʻo tau toetuʻu ʻo hangē ko Iá, ke moʻui ʻo lauikuonga.

Te tau toe lava foki ʻi he mana ʻo e Fakalelei toputapu ʻa Sīsū Kalaisí, ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá mo e fehalākí, kapau te tau tali ʻa e faingamālie mo e fatongia ke fakatomalá. Pea ʻi heʻetau maʻu e ngaahi ouau ʻoku fie maʻú, tauhi e ngaahi fuakavá, mo talangofua ki he ngaahi fekaú, te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí.

Ko e ʻaho ní, ʻoku ou fie nofotaha ʻi he fakamolemolé, ko ha meʻaʻofa ʻaonga mo mahuʻinga kiate kitautolu mei he Fakamoʻui mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakaʻaaki au mo hoku uaifi ko Telí, ʻi ha pō ʻe taha ʻi Tīsema 1982, ʻe ha telefoni ki homa ʻapi ʻi Pokatelo, ʻAitahoó. Ko e meʻa pē naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku tali e telefoní ko ha tangi halotulotu. Fāifai, pea pehē mai e leʻo faingataʻaʻia ʻo hoku tuofefiné, “Kuo mālōlō ʻa Tomi.”

Naʻe ʻi ai ha taha fakaʻuli konā taʻu 20, ne lele ʻo laka hake he maile ʻe 85 (kilomita ʻe 135) he houa, ʻikai tuʻu he lanu kulokula ʻa e māmá he tuʻakolo ʻo Tenivā, Kololató.Naá ne tuiʻi e kā naʻe fakaʻuli ai hoku kiʻi tokoua siʻisiʻi taha ko Tomí, ʻo mālōlō ai pē mo siʻono uaifi ko Sōaná. Ko ʻena foki mai ʻeni ki ʻapi ki heʻena taʻahine kei siʻí, hili ha fakafiefia ʻo e Kilisimasí.

Naʻá ku puna leva mo hoku uaifí ki Tenivā ki he falematé. Ne mau fakatahataha mo ʻeku ongomātuʻá mo e fānaú ʻo tēngihia siʻomau ʻofaʻanga ko Tomi mo Sōaná. Ne na mole meiate kimautolu ʻi ha fai-hia taʻeʻuhinga.Naʻe mamahi homau lotó, pea kamata ke ake ʻi hoku lotó ha ʻita ki he talavou faihiá.

Naʻe hoko ʻa Tomi ko ha loea ʻi he Potungāue Fakamaauʻanga ʻa e ʻIunaiteti Siteití pea naʻe lolotonga hoko ko e taukapo mālohi ke maluʻi e kelekele ʻo e Kau ʻInitia Kulá pea mo e ngaahi koloa fakaenatulá he ngaahi taʻu ka hoko maí.

Hili ha vahaʻataimi mei ai, kuo fakahoko ha hopo tautea ʻo e talavou naʻe tukuakiʻi naʻá ne fakahoko e tāmate tangata ʻaki e meʻalelé. Naʻe ō ʻeku ongomātuʻá mo hoku tuofefine lahi taha ko Keití ki he hopó, ʻi he taʻetūkua ʻenau mamahí. Naʻe ʻi ai foki mo e ongomātuʻa ʻa e fakaʻuli konaá, pea ʻi he ʻosi ʻa e hopó, naʻá na tangutu ʻi ha sea ʻo tangi. Naʻe tangutu ofi atu pē ʻeku ongomātuʻá mo hoku tuofefiné mo feinga ke mapuleʻi honau lotó. Hili ha kiʻi momeniti, ne tuʻu leva ʻeku ongomātuʻá mo hoku tuofefiné ʻo lue atu ki he ongomātuʻa ʻa e taha fakaʻulí ʻo fakahoko ha ngaahi lea fakanonga mo fakamolemole. Naʻe lulululu ʻa e ongo tangatá; pikinima ʻa e kau fafiné; naʻe mamahi lahi mo loʻimataʻia ʻa e taha kotoa mo na fakatou ʻiloʻi ʻoku faingataʻaʻia lahi fau e ongo fāmilí.Naʻe taki ʻe he fineʻeikí, tangataʻeikí, mo Keiti ʻa e halá ʻaki honau ivi fakalongolongo mo lototoʻá, ʻo fakahaaʻi ki homau fāmilí ʻa e īmisi ʻo e fakamolemolé.

Naʻe fakatupu ʻe he fōtunga ʻo e fakamolemole ʻi he ngaahi momeniti ko iá ke molū hoku lotó mo fakaava ha founga ke fakamoʻui ai. Naʻá ku ako ʻi he fakalau atu ʻa e taimí e founga ke maʻu ai ha loto faʻa fakamolemolé. Ko e tokoni pē ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó naʻá ne toki hiki ʻeku kavenga mafasiá.ʻE ʻofa maʻu pē hoku lotó kia Tomi mo Sōana, ka kuo hanga ʻe he fakamolemolé he taimí ni ʻo ʻai ke u lava ʻo manatuʻi kinaua ʻi ha fiefia taʻe-hano-tatau. Pea ʻoku ou ʻiloʻi te mau toe fakataha ko ha fāmili.

ʻOku ʻikai ko haʻaku fokotuʻu atu ke tau fakaoleoleʻi ʻa e maumau laó. ʻOku tau ʻiloʻi lelei kuo pau ke haʻisia ʻa e fakafoʻituituí ki heʻenau ngaahi faihiá mo e ngaahi fehalaaki fakasivilé. Ka neongo ia, ʻoku tau toe ʻiloʻi foki, ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau muimui he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fie maʻu ke tau faʻa fakamolemole, neongo ka hangē ʻoku ʻikai taau ʻa e niʻihi kehé mo ʻetau fakamolemolé.

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí:

“He kapau te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí:

“Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamaí hoʻomou angahalá.”3

Te tau lava kotoa ke maʻu ha nonga ʻoku taʻe-mafakamatalaʻi pea hoa-ngāue mo hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau ako ke fakamolemoleʻi kinautolu kuo nau faiangahala mai kiate kitautolú. ʻOku ʻomi ʻe he hoa-ngāue ko ʻení e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí ʻi ha founga mahino mo fakangalongataʻa.

Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá:

“Mou ʻai ʻo taau mo e kakai fili ʻa e ʻOtuá, … ʻa e manavaʻofá, mo e angaleleí, mo e loto angavaivaí, mo e angamaluú, mo e kātaki fuoloá;

“ʻO fetoutou fekātakiʻaki, mo fefakamolemoleʻaki … : ʻo hangē ko e fakamolemole ʻe Kalaisi ʻa kimoutolú, ke pehē ʻa kimoutolu.4

Kuo folofola ʻa e ʻEikí tonu ʻo pehē:

“Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi ange.

Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”5.

ʻOku mahino e ngaahi akonaki ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí; kuo pau ke loto ʻa e taha faiangahalá ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé kapau ʻoku ʻamanaki ke ne maʻu ha fakamolemole.6

Kāinga, ʻoku ʻi ai ʻapē ha kakai ʻi heʻetau moʻuí kuo nau fakamamahiʻi kitautolu? ʻOku tau kukuta nai e meʻa ʻoku hangē ʻoku fakatonuhiaʻi kakato ai kitautolu ke tāufehiʻa mo ʻitá?ʻOku tau tuku ʻapē ʻa e hīkisiá ke ne taʻofi kitautolu mei hono fakamolemoleʻi pea tukuangé? ʻOku ou fakaafeʻi kotoa kitautolu ke tau fakamolemoleʻi kakato pea tuku ke fai mei loto ʻa e fakamoʻuí. Pea tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai hoko ʻa e fakamolemolé he ʻahó ni, ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau fakaʻamua ai ia mo ngāueʻí, ʻe hoko—ʻo hangē pē ko ʻene faifai pea hoko kiate au ʻi he hili e mālōlō siʻoku tokouá.

Kātaki ʻo manatuʻi ko ha konga mahuʻinga ʻo e fakamolemolé ʻoku kau ai haʻatau fakamolemoleʻi kitautolu.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.”7

ʻOku ou kōlenga kiate kitautolu kātoa he ʻahó ni ke tau manatuʻi mo muimui he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá Ne tautapa ʻaki e ngaahi lea ko ʻení, ʻi he kolosi ʻi Kolokotá, ʻi Heʻene mamahí: “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”8

ʻI heʻetau maʻu ha loto faʻa fakamolemole mo fakahoko ia, ʻo tatau mo ʻeku ongomātuʻá mo hoku tuofefine lahi tahá, te tau lava leva ʻo fakatokangaʻi e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu: ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”13

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hoko mai ʻa e melino ko ʻení ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí mo muimui Heʻene sīpingá ʻaki hono fakamolemoleʻi ʻa e niʻhi kehé. ʻOku ou palōmesi atu ko e taimi te tau faʻa fakamolemole aí, ʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí o fakaivia kitautolu, pea ʻe tafe Hono mālohí mo e fiefiá ki heʻetau moʻuí.

ʻOku ʻikai ha taha ʻi he fonualotó. ʻOku moʻui ʻa Kalaisi ʻOku ou ʻiloʻi Ia. ʻOku ou ʻofa kiate Ia. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi Heʻene ʻaloʻofá, ʻa ia ko e mālohi fakaivia ʻoku feʻunga ke ne fakamoʻui ʻa e meʻa kotoa pē. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.