2010–2019
Toe Pē ʻAho ʻe Taha
ʻEpeleli 2018


Toe Pē ʻAho ʻe Taha

ʻOku ʻi ai hotau “ʻaho” kotoa ke moʻui ai, pea ko e kī ke lavameʻa ai hotau ʻahó, ko e loto fiemālie ke fai ha feilaulaú.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe ʻi ai ha pēpē fakaʻofoʻofa hoku kaungāmeá ko Pilikihami. Hili hono fāʻeleʻi ʻo Pilikihamí, naʻe ʻilo ʻokú ne siʻi puke he fokoutua hāhāmolofia ko e Hunter syndrome, ʻa ia naʻe ʻuhinga ia he ʻikai moʻui fuoloa ʻa Pilikihami. ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga e ʻaʻahi ʻa Pilikihami mo hono fāmilí ki he kelekele ʻo e temipalé, naʻe lea ʻaki tuʻo ua ʻe Pilikihami e kupuʻi leá ni, “Toe pē ʻaho ʻe taha.” Naʻe mālōlō ʻa Pilikihami he ʻaho hokó.

ʻĪmisi
Pilikihami
ʻĪmisi
Fāmili ʻo Pilikihamí
ʻĪmisi
Faʻitoka ʻo Pilikihamí

Kuo tuʻo lahi ʻeku ʻaʻahi ki he faʻitoka ʻo Pilikihamí, pea ko ʻeku ʻalu kotoa pē ki ai, ʻoku ou fakakaukauloto ki he kupuʻi lea, “toe pē ʻaho ʻe taha.” ʻOku ou fifili pe ko e hā nai hono ʻuhingá, ko e hā ʻene uesia ʻe fai ki heʻeku moʻuí kapau te u ʻilo ʻoku toe pē ʻaho ʻe taha ke u moʻui ai. Ko e hā e anga te u fai ki hoku uaifí, ʻeku fānaú mo e niʻihi kehé? Te u kei kātaki mo anga fakaʻapaʻapa ai pē? Te u tokangaʻi fēfē hoku sinó? Ko e hā e tuʻunga fakamātoato te u lotu mo fekumi ai he folofolá? ʻOku ou tui ʻe ʻi ai pē taimi te tau aʻu ai ki ha tuʻunga ko e “toe pē ʻaho ʻe taha”—pea tau ʻilo ai kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi fakapotopoto hotau taimí.

ʻOku tau lau he Fuakava Motuʻá ki he talanoa ʻo Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siutá. Naʻe tala ʻe ʻĪsaia kia Hesekaia, kuo mei ngata e moʻui ʻa Hesekaiá. ʻI he fanongo ʻa Hesekaia ki he lea ʻa e palōfitá, naʻe kamata ke ne lotu, tautapa mo tangi mamahi. Naʻe tupu ai hono toe tānaki atu ʻe he ʻOtuá ha taʻu ʻe 15 ki he moʻui ʻa Hesekaiá. (Vakai, ʻĪsaia 38:1–5.)

Kapau ne talamai ʻoku toe siʻi pē pea tau mate, mahalo te tau tautapa foki mo kitautolu ki ha ʻaho lahi ange ke tau moʻui ai ke fai e ngaahi meʻa naʻe totonu ke tau fai pe kehe hono faí.

Neongo pe ko e hā e taimí, ka ʻoku fili ʻe he ʻEikí, ʻi Hono poto ʻOʻoná, ke foaki mai ha meʻa ʻe taha te tau maʻu kotoa: ʻoku tau maʻu e “ʻahó ni” ke moʻui ai, pea ʻe makatuʻunga ʻetau lavameʻa he ʻaho ní, mei heʻetau loto-fiemālie ke feilaulaú.

Naʻe folofola e ʻEikí, “Vakai ʻoku ui ʻa e lolotongá ko e ʻahó ni kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá, pea ko e moʻoni ko ha ʻaho ia ʻo e feilaulau” (T&F 64:23; toe fakamamafaʻi).

Ko e tukuʻau mai e foʻi lea ko e feilaulaú mei he foʻi lea faka-Latina ko e sacer, ko hono ʻuhingá ko e “toputapu,” pea mo e facere, ko hono ʻuhingá “ke fakahoko”—pe ko hono fakalea ʻe tahá, ke fakatoputapuʻi ha meʻa, ke ʻai ke lāngilangiʻia.

“[ʻOku ʻomi ʻe he feilaulaú e ngaahi tāpuaki ʻo e langí]” (“ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himí, fika 16).

Ko e hā ha ngaahi founga ʻe hanga ai ʻe he feilaulaú ʻo ʻai ke mahuʻingamālie ange mo faitāpuekina ai hotau ʻahó?

ʻUluakí, ʻoku fakamālohia kitautolu ʻe he feilaulau fakatāutahá mo ne fakamahuʻingaʻi e meʻa ʻoku tau feilaulau ki aí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi ha Sāpate ʻaukai, naʻe haʻu ai ki he tuʻunga malangá ha fefine toulekeleka, ke fai ʻene fakamoʻoní. Naʻá ne nofo ʻi he kolo ko ʻIkuitó, ʻi he Vaotā Peluú. Naʻá ne talamai naʻe talu hono papitaiso ia mo ʻene taumuʻa maʻu pē ke maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé ʻi Lima, Pelū. Naʻá ne totongi kakato ʻene vahehongofulú pea taʻu lahi ʻene fakahū ʻene kiʻi paʻanga hū mai siʻisiʻí.

Ko ʻene fakamatala ʻeni ki heʻene fiefia he ʻalu ki he temipalé ʻo maʻu ai e ngaahi ouau toputapú: “Te u lava ʻo pehē he ʻahó ni, kuó u ongoʻi mateuteu ke u fakalaka atu he veilí. Ko e fefine fiefia taha pē au he māmaní; kuó u fakahū ha paʻanga, ʻikai ke mou ʻilo hono fuoloá, ke u lava ʻalu ki he temipalé, pea hili ha ʻaho ʻe fitu he vaitafé mo ha houa ʻe 18 he pasí, ne faifai kuó u aʻu ki he fale ʻo e ʻEikí. ʻI heʻeku mavahe mei he potu toputapu ko iá, ne u pehē loto pē, hili e feilaulau kotoa ne fie maʻu ke u fai ke u haʻu ai ki he temipalé, he ʻikai te u fai ha meʻa ke u toʻo maʻamaʻa ai e fuakava kotoa kuó u faí; ʻe molenoa e meʻa kotoa. Ko ha tukupā matuʻaki fakamātoato ʻeni!”

Ne u ako mei he fefine lelei ko ʻení ko e feilaulau fakatāutahá ko ha mālohinga mahuʻinga fau ia ʻokú ne teke ʻetau faituʻutuʻuní mo e meʻa ʻoku tau vilitaki ke faí. ʻOku hanga ʻe he feilaulau fakatāutahá ʻo teke ʻetau ngaahi angafaí, ngaahi tukupaá mo ʻetau ngaahi fuakavá pea mahuʻinga mālie ʻa e ngaahi meʻa toputapú.

Uá, ko e ola e ngaahi feilaulau ʻoku tau fai maʻá e niʻihi kehé mo ia ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé maʻatautolú, ko ha ngaahi tāpuaki ki he taha kotoa.

ʻI heʻeku kei ako he ʻapiako toketā nifó, naʻe ʻikai hā ngali faingamālie ʻa e vakai ki heʻemau meʻa fakapaʻangá. Naʻe hanga ʻe he hikihiki e mahuʻinga ʻo e koloá ʻo holoki e mahuʻinga ʻo e paʻangá he ʻaho ki he ʻaho.

ʻOku ou manatuʻi ha taʻu ʻe taha ne u lēsisita ai ke kau ki he akoako faitafá; ne fie maʻu ke u maʻu e ngaahi meʻangāue faitafa kotoa pē kimuʻa peá u toki hū he semesitā ko iá. Naʻe fakahū ʻe heʻeku ongomātuʻá e paʻanga naʻe fie maʻú. Ka naʻe hoko ha meʻa fakamamahi he pō ʻe taha. Ne mau ō ke fakatau mai e meʻangāué, ka ne u toki ʻilo ai ko e paʻanga ko ia naʻa mau maʻu ke fakatau ʻaki e meʻangāué kotoa, naʻe feʻunga pē ia ke fakatau ʻaki ha ongo kiʻi tuisa faitafa—ko ia pē. Ne mau foki halaʻatā mo loto mamahi mai ki ʻapi ʻi he fakakaukau atu he ʻikai ke u lava ʻo ako ʻi ha semesitā he ʻunivēsití. Ka naʻe fakafokifā e pehē mai ʻeku faʻeé, “Teila, haʻu ke ta ō; ta kiʻi ō ʻo ʻeva.”

Ne ma ō ki loto kolo naʻe lahi ai e feituʻu ne fakatau mai mo fakatau atu ai e siuelí. ʻI heʻema aʻu atu ki ha falekoloa ʻe taha, naʻe toʻo ʻe heʻeku faʻeé mei heʻene pēsí, ha kiʻi kato lanu pulū naʻe faʻo ai ha foʻi vesa koula naʻe tohitongi ai, “Ki hoku ʻofefine ʻofaʻangá, mei hoʻo tamaí.” Ko e vesa ia naʻe ʻoange ʻe heʻeku kuitangatá kiate ia ʻi he hoko hano ʻaho fāʻeleʻí. Ka ko ʻeni kuó ne fakatau atu ʻe ia.

ʻI heʻene maʻu mai e paʻangá, naʻá ne talamai, “ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau te ke hoko ko ha toketā nifo. ʻAlu ʻo fakatau e meʻangāue kotoa ʻokú ke fie maʻú.” Sai, te mou lava ʻo fakakaukau angé pe ne u hoko ko ha tokotaha ako fēfē talu mei he momeniti ko iá? Ne u fakaʻamu ke u hoko ko e lelei tahá pea ke ʻosi vave ʻeku akó he naʻá ku ʻiloʻi e feilaulau lahi naʻá ne faí.

Naʻá ku ako ʻoku hanga ʻe he ngaahi feilaulau ko ia ʻoku fai maʻatautolu ʻe he kakai ʻoku tau ʻofa aí, ʻo fakafoʻou kitautolu, hangē ha vai mokomoko ʻi he uhouhonga ʻo e toafá. ʻOku ʻomi ʻe he faʻahinga feilaulau peheé ha ʻamanaki lelei mo e fakalotolahi.

Tolú, ʻilonga ha faʻahinga feilaulau ʻoku tau fai, ʻoku siʻi ʻānoa ia ʻi hono fakahoa atu ki he feilaulau ne fai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Ko e hā e mahuʻinga ʻo ha vesa koula ʻi hono fakahoa atu ki he feilaulau ne fai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá? Te tau lava fēfē ʻo fakalāngilangiʻi e feilaulau taʻefakangatangata ko iá? Te tau lava ʻo manatua he ʻaho takitaha ʻoku toe pē ʻaho ʻe taha ke tau moʻui ai, pea tau faivelenga. Naʻe akonaki ʻa ʻAmuleki ʻo pehē, “ʻIo, ʻoku ou fakaʻamu ke mou haʻu ʻo ʻikai toe fakafefeka homou lotó; he vakai, ko ʻeni ʻa e taimi mo e ʻaho ʻo homou fakamoʻuí; pea ko ia, kapau te mou fakatomala ʻo ʻikai fakafefeka homou lotó, ʻe fakaʻaonga leva ʻa e palani lahi ʻo e huhuʻí kiate kimoutolu” ( ʻAlamā 34:31). Ko hono fakalea ʻe tahá, kapau te tau foaki ki he ʻEikí ʻa e feilaulau ko ha loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, he ʻikai hano taimi kuo hāsino heʻetau moʻuí e ngaahi tāpuaki ʻo e palani lahi ʻo e fiefiá.

ʻOku malava ke hoko e palani ʻo e huhuʻí, tuʻunga he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá Ne folofola Tonu ʻo pehē ko e feilaulaú, “naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi—peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí, peá u holomui ai” (T&F 19:18).

Pea ʻoku tuʻunga ʻi he feilaulau ko ʻení, hili hono fai e founga ʻo e fakatomala moʻoní, ʻa ʻetau lava ʻo ongoʻi kuo matafi atu e mafatukituki ʻo ʻetau ngaahi fehalākí mo e angahalá. Ko hono moʻoní, ʻoku fetongi ʻa e ongoʻi halaiá, fakamāʻiá, mamahí, faingataʻaʻia mo ʻetau ongoʻi taʻemalavá, ʻe ha konisēnisi tauʻatāina, fiefiá, nekeneká, mo e ʻamanaki leleí.

ʻI he taimi tatau pē, ʻi heʻetau fakalāngilangiʻi mo houngaʻia ʻi Heʻene feilaulaú, ʻe lava ke tau maʻu ha holi lahi ange ke hoko ko ha fānau lelei ange ʻa e ʻOtuá, fakamamaʻo mei he angahalá mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, ʻo ʻikai tatau mo ha toe taimi kimuʻa.

Pea hangē ko ʻĪnosi he hili ʻene maʻu e fakamolemole ʻo e angahalá, ʻoku tau ongoʻi ha holi ke feilaulau pea feinga ki he lelei hotau kāingá (vakai, ʻĪnosi 1:9). Pea te tau toe loto fiemālie ange ai he “toe pē ʻaho ʻe tahá,” ke muimui ki he fakaafe ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā naʻe fai mai heʻene pehē: “Fakaleleiʻi ha kē naʻe fai. Fekumi ki ha kaungāmeʻa kuo ngalo. Tekeʻi ʻa e mahalo koví pea fetongi ia ʻaki ʻa e falalá. … Fai ha tali angavaivai. Poupouʻi ʻa e toʻu tupú. Fakahaaʻi hoʻo faimateakí ʻi he lea mo e ngāue. Tauhi ha palōmesi. Tukuange ha lotomamahi kuo fuoloa. Fakamolemoleʻi haʻo fili. Kole fakamolemole. Feinga ke mahino kiate koe. Vakavakaiʻi hoʻo ngaahi fie maʻu mei he kakai kehé. Fakamuʻomuʻa ha taha kehe. Angaʻofa. Angavaivai. Kata lahi ange. Fakahaaʻi hoʻo houngaʻiá. Talitali lelei ha sola. Fakafiefiaʻi e loto ʻo ha fānau. … Lea ʻaki hoʻo ʻofá pea toe fakahoko ia” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hauati W. Hanitā [2015], 35–36; toʻo mei he “What We Think Christmas Is,” McCall’s, Dec. 1959, 82–83).

ʻOfa ke fakafonu hotau ngaahi ʻahó ʻaki e vilitaki mo e ivi ʻoku maʻu mei he feilaulau fakatāutahá mo e feilaulau ʻoku tau fai mo fai ʻe he niʻihi kehé maʻatautolú. Pea ʻi ha founga makehe, ʻofa ke tau maʻu ha nonga mo ha fiefia ʻi he feilaulau kuo fai maʻatautolu ʻe he ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ʻio, ʻa e melino ko ia ʻoku talanoa ki ai ʻi heʻetau laukonga ko ia naʻe hinga ʻa ʻĀtama koeʻuhí ke ʻi ai e tangatá—ʻa ia ko kimoutolu—ke mou lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá (vakai, 2 Nīfai 2:25). Ko e fiefia moʻoní ia, ʻa ē ʻoku toki maʻu pē ʻi he feilaulau mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou lotua ke tau muimui kiate Ia, tui kiate Ia, ʻofa kiate Ia pea ke tau ongoʻi ʻa e ʻofa kuo fakahaaʻi mai ʻe Heʻene feilaulaú, he taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie ʻi ha toe ʻaho ʻe taha ke moʻui aí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.