2010–2019
ʻOfa Haohaoá: Ko e Fakaʻilonga Totonu ʻo e Ākonga Moʻoni Kotoa Pē ʻa Sīsū Kalaisí
ʻEpeleli 2018


ʻOfa Haohaoá: Ko e Fakaʻilonga Totonu ʻo e Ākonga Moʻoni Kotoa Pē ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku fakatefito e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻofa ʻa e Tamaí pea mo e Fakamoʻuí kiate kitautolú mo ʻetau ʻofa kiate Kinauá pea mo ʻetau feʻofaʻakí.

ʻOku tau ʻofa mo manatu kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ka ʻoku tau ʻofa mo poupouʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni.ʻOku makehe ʻaupito ʻa Palesiteni Nalesoni kiate au.

ʻI he taimi ne u hoko ai ko ha tamai kei talavoú, ne foki mai homa foha taʻu nimá mei he akó ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo ʻeke ki heʻene faʻeé, “Ko e hā e faʻahinga ngāue ʻa Teti ʻoku faí?”Naʻá ne fakamatalaʻi e fepōtalanoaʻaki hono kaungāakó ʻo kau ki he ngāue ʻenau tamaí.Ne pehē ʻe ha tokotaha ko ʻene tamaí ʻoku pule he kau polisi ʻo e koló, pea lea laukau mai ha tokotaha ia ʻo talaange ko ʻene tamaí ʻoku pule ʻi ha fuʻu kautaha lahi.

ʻI he taimi ne ʻeke ai ki hoku fohá naʻá ne pehē atu pē, “ʻOku ngāue ʻōfisi ʻeku tamaí ʻi ha komipiuta.”Pea ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke fuʻu mālieʻia hono ngaahi kaungāmeʻa foʻoú heʻene talí, naʻá ne toe tānaki atu, “Pea ko ʻeku tamaí ʻoku pule he ʻunivēsí.”

ʻOku ou tui ko e ngataʻanga ia e fepōtalanoaʻakí.

Ne u talaange ki hoku uaifí, “Kuo taimi ke akoʻi fakaikiiki ange kiate ia e palani ʻo e fakamoʻuí mo e taha ʻoku pule moʻoní.”

ʻI heʻetau akoʻi e palani ʻo e fakamoʻuí ki heʻetau fānaú, ʻe tupulaki ʻenau ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi heʻenau ʻilo ko ha palani ia ʻo e ʻofa.ʻOku fakatefito e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻofa ʻa e Tamaí pea mo e Fakamoʻuí kiate kitautolú mo ʻetau ʻofa kiate Kinauá pea mo ʻetau feʻofaʻakí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “ʻE kāinga, ko e ʻuluaki fekau lahi taha ʻo ʻitānití ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa hotaulotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí—ko e ʻuluaki fekau lahí ia.Ka ko e ʻuluaki foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo ʻitānití ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolúʻaki e kotoa Honolotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí. Ko e ʻofa ko iá, ko e fakavaʻe ia ʻo ʻitānití, pea ʻoku totonu ke hoko ia ko e fakavaʻe ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó.”1

ʻI Heʻene hoko ko e maka fakavaʻe ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó, ʻoku fie maʻu ʻe he ākonga moʻoni kotoa pē ʻa Sīsū Kalaisí, e ʻofa haohaoá.

Naʻe naʻinaʻi ʻa e palōfita ko Molomoná ʻo pehē: “Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”2

Ko e ʻofá ʻa e fakaʻilonga moʻoni ʻo e ākonga mateaki kotoa pē ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku manako e kau ākonga mateakí ke tokoni. ʻOku nau ʻiloʻi ko e ngāué ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻofa moʻoní mo e fuakava ne nau fai ʻi he papitaisó.3 ʻOku nau ongoʻi ha tupulaki ʻo e holi ke ʻofa mo ngāue maʻá e ʻEikí mo pea fetauhiʻakí, neongo pe ko e hā honau uiuiʻi ʻi he Siasí pe ko honau fatongia ʻi he koló.

ʻOku manako e kau ākonga mateakí ke fakamolemole.ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku fālute ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻetau ngaahi angahala mo e fehalākí takitaha. ʻOku nau ʻiloʻi ko e totongi naʻá Ne faí ʻoku “fakakau ai e meʻa kotoa pē.” ʻOku kau kotoa ai e ngaahi tukuhaú, totongi tupú, totongi makehé, mo e ngahi moʻua fakalaumālie ʻoku fekauʻaki mo e angahalá, fehalākí, pe tōnounoú.ʻOku fakavave ʻa e kau ākonga moʻoní ke fakamolemoleʻi mo kole ha fakamolemole.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kapau ʻoku mou fefaʻuhi ke maʻu e mālohi ke fakamolemolé, ʻoua naʻa fakakaukau ki he meʻa ʻoku fai atu ʻe he kakai kehé kiate koé, kae fakakaukau ki he meʻa ʻoku fai atu ʻe he Fakamoʻuí maʻaú, pea te ke maʻu e melinó mei he ngaahi tāpuaki huhuʻi ʻo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku loto e kau ākonga mateakí ke tukulolo ki he ʻEikí ʻi he loto nonga. ʻOku nau loto fakatōkilalo mo angavaivai koeʻuhí he ʻoku nau ʻofa ʻiate Ia. ʻOku nau maʻu e tui ke tali kakato Hono finangaló, ʻo ʻikai ngata pē he meʻa ʻokú Ne faí ka ʻi he founga mo e taimi ʻoku fakahoko aí.ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau ākonga mateakí ʻoku ʻikai ko e meʻa maʻu pē ʻoku nau fie maʻú ʻoku maʻu ai e tāpuaki moʻoní ka ko e meʻa ko ia ʻoku finangalo e ʻEikí maʻanautolú.

ʻOku ʻofa lahi ange e kau ākonga mateakí ʻi he ʻEikí kae ʻikai ko e māmaní pea ʻoku nau tuʻumaʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi heʻenau tuí. ʻOku nau tuʻu mālohi mo tuʻu maʻu ʻi ha māmani puputuʻu mo feliliuaki. ʻOku manako e kau ākonga mateakí ke fanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié mo e kau palōfitá ʻo ʻikai ke puputuʻu he ngaahi leʻo ʻo e māmaní. ʻOku loto e kau ākonga moʻoní ke nau “tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú”4 pea nau manako ke fakamāʻoniʻoniʻi e ngaahi feituʻu ʻoku nau tuʻu aí. Ko e fē pē ha feituʻu te nau ʻi ai, ʻoku nau ʻomi e ʻofa ʻa e ʻEikí mo e melinó ki he loto ʻo e kakai kehé. ʻOku manako e kau ākonga mateakí ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, pea ʻoku nau talangofuá koeʻuhi ko ʻenau ʻofa ʻi he ʻEikí.ʻI heʻenau ʻofa mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, ʻoku fakafoʻou honau lotó pea liliu moʻoni honau ʻulungāngá.

Ko e ʻofá ʻa e fakaʻilonga moʻoni ʻo e ākonga mateaki kotoa pē ʻa Sīsū Kalaisí.

Ne u ako e ʻofa haohaoá mei heʻeku faʻeé. Naʻe ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u ʻaʻahi ai ki heʻeku faʻeé, ʻa ia naʻe fokoutua he kanisaá. Ne u ʻiloʻi pē te ne mālōlō, ka ne u tokanga pē ki siʻene faingataʻaʻiá. Naʻe ʻikai ke u foaki ha foʻi lea, ka ʻi heʻene ʻiloʻi lelei aú, naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou ʻilo pē ʻokú ke hohaʻa.”

Ne u ʻohovale ʻi heʻene lea leʻo vaivai mai ʻo pehē, ““Te ke lava ʻo akoʻi mai e founga ʻo e lotú?ʻOku ou fie lotua koe. ʻOku ou ʻiloʻi pē ʻokú ke faʻa kamata ʻaki hoʻo pehē ‘ʻE Tamai Hevani ʻofa,’ ka ko e hā leva e hoko atú?”

ʻI heʻeku tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá peá ne lotua aú, ne u ongoʻi ha ʻofa ne teʻeki ke u ongoʻi kimuʻa. Ko ha ʻofa faingofua, moʻoni mo haohaoa. Neongo naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi e palani ʻo e fakamoʻuí, ka naʻe ʻi hono lotó ʻene palani fakatāutaha ʻo e ʻofá, ko e palani ʻo e ʻofa ʻa ha faʻē ki hono fohá. Naʻá ne faingataʻaʻia mo feinga lahi ke maʻu ha mālohi ke fai ha lotu. Ne ʻikai ke mei ongo mai hono leʻó, ka ne u ongoʻi moʻoni ʻene ʻofá.

Ne u manatuʻi ʻeku fakakaukau, “ʻOku anga fēfē hano lotua ʻe ha taha ʻoku fuʻu faingataʻaʻia ha taha kehe? Ko ia ʻoku faingataʻaʻiá.”

Ne mahino lelei mai leva e talí ki hoku ʻatamaí: ko e ʻofa haohaoá. Naʻá ne fuʻu ʻofa lahi ʻiate au ʻo ne fakangaloki ia.ʻI hono taimi faingataʻaʻiá, naʻá ne ʻofa lahi ange ʻiate au ʻi heʻene ʻofa ʻiate iá.

Kāinga ʻofeina, ʻikai nai ko e meʻa ʻeni ne fai ʻe he Fakamoʻuí?ʻIo, ne fai ia ʻi ha tuʻunga lahi ange mo taʻengata.Ka ʻi he lotolotonga ʻo ʻEne mamahi lahi tahá, ʻi he ngoué he pō ko iá, ko Ia naʻá Ne fie maʻu e tokoní, ʻo mamahiʻia ʻi ha founga he ʻikai ke tau lava ʻo fakaʻuta pe mahino kiate kitautolu. Ka ʻi he fakaʻosí, naʻá Ne fakangaloki Ia pea lotua kitautolu ʻo aʻu ki Heʻene totongi kakato e moʻuá.Naʻá Ne lava fēfē ʻo fai iá? Koeʻuhi pē ko ʻEne ʻofa haohaoa ki he Tamaí, ʻa ia naʻá Ne fekauʻi mai Iá, mo kitautolú. Naʻá Ne ʻofa he Tamaí mo kitautolu ʻo laka ange ia ʻiate Ia.

Naʻá Ne totongi ha meʻa ne ʻikai ko Hano foʻui.Naʻá Ne totongi ha angahala naʻe ʻikai ke Ne fai. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ʻofa haohaoá. ʻI hono fakahoko ʻo e totongi kakató, ʻokú Ne ʻi ha tuʻunga ke foaki kiate kitautolu e ngaahi tāpuaki ʻo e meʻa naʻá Ne totongí, kapau te tau fakatomala.Ko e hā naʻá Ne foaki ai ʻení?Ko e ʻofa haohaoá ai pē pea ʻi he taimi kotoa pē.

Ko e ʻofá ʻa e fakaʻilonga moʻoni ʻo e ākonga mateaki kotoa pē ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOfa ke tau kamata he taimí ni, ʻi he ʻahó ni, ke fakahaaʻi ha ʻofa ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, tatau ai pē pe ko e kau mēmipa hotau fāmilí, hotau kaungāmeʻá, hotau ngaahi mahení, pe sola fakaʻaufuli. ʻI heʻetau ʻā hake he pongipongi kotoa pē, tau fakapapauʻi ke tau tali ʻaki e ʻofa mo e angaʻofa ha faʻahinga meʻa pē te tau fetaulaki mo ia.”5

Kāinga, ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongolelei ia ʻo e ʻofa.Ko e fekau lahi tahá ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻofá. Kiate aú, ʻoku fekauʻaki kotoa ia mo e ʻofá. ʻA e ʻofa ʻa e Tamaí ʻo Ne feilaulau ʻaki Hono ʻAló maʻatautolu. ʻA e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo Ne feilaulauʻi e meʻa kotoa maʻatautolu. Ko e ʻofa ʻa ha faʻē pe ha tamai ʻa ia te ne foaki ha faʻahinga meʻa pē maʻá e fānaú. Ko e ʻofa ʻa kinautolu ʻoku ngāue fakalongolongo pē pea ʻikai fakatokangaʻi ia ʻe he tokolahi taha ʻo kitautolú ka ʻoku ʻafioʻi lelei ia ʻe he ʻEikí.Ko e ʻofá ʻa kinautolu ʻoku fakamolemoleʻi e taha kotoa mo fai maʻu peé. Ko e ʻofá ʻa kinautolu ʻoku foaki ʻo lahi ange he meʻa ʻoku nau maʻu maí.

ʻOku ou ʻofa ʻi heʻeku Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻofa ʻi hoku Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻofa ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ou ʻofa he Siasi ko ʻení. ʻOku ou ʻofa hoku fāmilí. ʻOku ou ʻofa he moʻui fakaʻofoʻofa ko ʻení. Kiate aú, ʻoku fekauʻaki e meʻa kotoa pē mo e ʻofá.

Fakatauange ʻe hoko ʻa e ʻaho fakamanatu ko ʻeni ʻo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ko ha ʻaho ia ʻo ha fakafoʻou fakalaumālie maʻatautolu kotoa.ʻOfa ke hoko e ʻahó ni ko ha kamataʻanga ʻo ha moʻui fonu he ʻofá, “ko e maka ʻoku fakavaʻe ai ʻetau moʻui fakaʻahó.”

Fakatauange ʻe fakafonu ʻaki hotau lotó e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ko e fakaʻilonga totonu ia ʻo e ākonga mateaki kotoa pē ʻa Sīsū Kalaisí. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.