2010–2019
Ko e Meʻa ʻOku Fie Maʻu Ke Mahino ki he Tokotaha Maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone Kotoa Pē
ʻEpeleli 2018


Ko e Meʻa ʻOku Fie Maʻu Ke Mahino ki he Tokotaha Maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone Kotoa Pē

ʻOku mahuʻinga hono fakanofo kimoutolu ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻi he tokoni ke maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá e mālohi fakalelei ʻo Kalaisí.

Ngaahi tokoua, ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke u ʻi heni mo kimoutolu ʻi he konifelenisi fakahisitōlia ko ʻení. ʻI he taimi naʻá ku hoko ai ko ha palesiteni fakamisiona foʻoú, naʻá ku vēkeveke ke talitali ʻemau fuofua kulupu ʻo e faifekau foʻoú. Naʻe teuteu ʻemau kau faifekau taukei angé ke fai ha kiʻi fakataha nounou mo kinautolu. Ne u fakatokangaʻi ne nau fokotuʻutuʻu meimei fuopotopoto e fanga kiʻi sea maʻá e fānau īkí.

“Ko e ʻai ke hā e fanga kiʻi sea īkí?” ko ʻeku fehuʻí atu ia.

Naʻe tali leʻo angamalū mai ʻe he kau faifekaú, “Ki he kau faifekau foʻoú.”

ʻOku ou tui ʻoku hanga ʻe he founga ʻetau vakai ki he niʻihí kehé, ʻo tākiekina e anga ʻenau fakakaukau kiate kinautolú mo e meʻa te nau malavá.1 Naʻe tangutu ʻemau kau faifekau foʻoú ʻi ha ngaahi sea maʻá e kakai lalahí he ʻaho ko iá.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou manavasiʻi, ʻoku tau faʻa ʻoange ki heʻetau kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ha fanga kiʻi sea kau leka ke nau tangutu ai, kae ʻikai tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi kuo foaki ange ʻe he ʻOtuá ha falala toputapu mo ha ngāue mahuʻinga ke nau fai.

Naʻe faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻoku fie maʻu ke mahino ki he kau talavoú “ʻa e ʻuhinga … ʻo e maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ke tataki kinautolu ki ha ʻilo fakalaumālie ki hono toputapu ʻo e uiuiʻi kuo fakanofo kinautolu ki aí.”2

ʻI he ʻaho ní, ʻoku ou lotua ke tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki ha mahino lahi ange fekauʻaki mo e mālohi mo e toputapu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo ueʻi fakalaumālie kitautolu ke toe fakamātoato ange ʻetau tokanga ki hotau ngaahi fatongia lakanga fakataulaʻeikí. Ko ʻeku pōpoakí ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone kotoa pē, kau ai ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ko e taumuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke malava e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo maʻu e mālohi fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí.3 Ke maʻu e mālohi fakalelei ʻa Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, kuo pau ke tau tui kiate Ia, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, fakahoko mo tauhi ʻetau ngaahi fuakava toputapú ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouaú, mo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní.4 ʻOku ʻikai ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻoku tau fakahoko tuʻo taha pē; ka, ʻoku nau fengāueʻaki fakataha, ʻo fefakamālohiaʻaki mo fepoupouʻaki maʻu ai pē ke tau tupulaki ʻo “haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia.”5

Ko e hā leva e fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he meʻá ni? ʻOku tokoni fēfē ia kiate kitautolu ke tau lava ʻo maʻu e mālohi fakalelei ʻo Kalaisí? ʻOku ou tui ʻoku maʻu e talí ʻi he ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné—ko e kī ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea mo e ongoongolelei teuteuʻangá.6

Ko e Tauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló

Tau kamata ʻaki ha fakakaukau ʻe taha ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Kimuʻa pea maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ha tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku fie maʻu ke nau ʻiloʻi Ia mo ako ʻo kau ki Heʻene ongoongoleleí. Hangē ko e lea ʻa Paulá:

“ʻE fēfē haʻanau tui kiate Ia ʻoku teʻeki ke nau fanongo aí? pea ʻe fēfē haʻanau fanongo ai taʻe ʻi ai ha faifekau?

“Pea ʻe fēfē haʻanau malanga, kae ʻoua kuo fekauʻi kinautolu? …

“Ko ia ʻoku mei he fanongó ʻa e tuí, mo e fanongo ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá.”7

Talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, mo hono hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fekau mai ʻa e kau ʻāngeló ke tauhi ki he fānau ʻa e tangatá, ke fakapapauʻi … [ʻa e] hāʻele mai ʻa Kalaisí.”8 Ko e kau ʻāngeló ko ha kau talafekau fakalangi ia ʻoku nau tufaki e pōpoaki ʻa e ʻOtuá.9 ʻI he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí fakatouʻosi, ʻoku haʻu e foʻi lea {19}ʻāngeló mei he “talafekau.”10

Ko e founga ko ia ʻoku fakamafaiʻi ai e kau ʻāngeló ko ha kau talafekau kuo fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ke fakahā ʻEne folofolá mo fakatupulaki ʻa e tuí, ʻoku tatau pē ia mo hono fakanofo kitautolu kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke “akonaki, [mo] fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisí.”11 Ko e malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí ko ha fatongia ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea ko e mālohi ʻoku maʻu ʻi he fatongia ko ʻení ʻoku ʻikai maʻá e kau palōfitá pē ia pe ko e kau faifekaú. ʻOku ʻoatu ia maʻau!12

Te tau maʻu fēfē leva e mālohi ko ʻení? ʻE hanga fēfē nai ʻe ha tīkoni taʻu 12—pe ko ha taha ʻiate kitautolu—ʻo ʻoatu e tui kia Kalaisí ki he loto ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá? ʻOku tau kamata ʻi hono mataʻikoloa ʻaki ʻEne folofolá ke nofoʻia kitautolu ʻe hono mālohí.13 Kuó Ne talaʻofa mai kapau te tau fai ia, te tau maʻu e “mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi e kakaí.”14 ʻE lava ke hoko ia ko ha faingamālie ke faiako ai ʻi ha fakataha fakakōlomu pe ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo ha mēmipa. ʻE malava ke hoko ia ko ha meʻa angamaheni pē, hangē ko ha fepōtalanoaʻaki mo ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí. ʻI ha taha pē ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení, kapau ʻoku tau mateuteu, ʻe lava ke tau akoʻi e ongoongoleleí ʻi he founga ʻoku fakahoko ai ia ʻe he kau ʻāngeló: ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.15

ʻĪmisi
Jacob and Brother Holmes

Naʻá ku toki fanongo kimuí ni mai ʻi hano fakamoʻoniʻi ʻe Sēkope, ko ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻi Pāpua Niu Kini, ʻa e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e founga kuo tokoni ai ia ke tekeʻi ʻa e koví kae muimui ʻi he Laumālié. Kuo fakatupulaki ʻe heʻene ngaahi leá ʻeku tuí mo e tui ʻa e niʻihi kehé. Kuo tupulaki foki ʻeku tuí ʻi heʻeku fanongo ki he faiako mo e fakamoʻoni ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi heʻenau ngaahi fakataha fakakōlomú.

Kau talavou, ko ha kau talafekau kimoutolu kuo fakamafaiʻi. Te mo u lava ʻi hoʻomou ngaahi leá mo e ngāué, ʻo ʻomi ʻa e tui kia Kalaisí ki he loto ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.16 Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Te mou hangē ko hakau ʻāngelo tauhi kiate kinautolu.”17

Ko e Ongoongolelei Teuteuʻangá

ʻOku iku maʻu pē ʻa hono fakatupulaki e tui kia Kalaisí, ki ha holi ke liliu pe fakatomala.18 Ko ia ʻoku ʻuhingamālie ai ke ʻomi fakataha e kī ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea mo e kī ʻo e ongoongolelei teuteuʻangá, ʻa e “ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaisó, pea mo e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.”19

ʻI hoʻo ako fekauʻaki mo ho ngaahi fatongia ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, te ke ʻiloʻi ai ha fekau mahino ke ke fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakatomala mo fakalakalaka.20 ʻOku ʻikai ko hono ʻuhingá ke tau tuʻu ʻi ha tuliki hala ʻo kalanga “Ke mou fakatomala!” ʻOku faʻa ʻuhinga ia ke taufakatomala, ke tau faʻa fakamolemole, pea ʻi heʻetau ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé, ʻoku tau foaki ai ha ʻamanaki lelei mo e melino ʻoku ʻomi ʻe he fakatomalá—he kuo tau aʻusia tonu ia.

Kuó u ʻalu fakataha mo ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi heʻenau ʻaʻahi ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú. Kuó u mamata tonu ki hono hanga ʻe heʻenau tokangá ʻo fakamolū e ngaahi lotó mo faitokonia honau ngaahi tokouá ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku fanongo ʻi ha fakamoʻoni ʻa ha talavou ʻe taha ki hono toʻú fekauʻaki mo e mālohi ʻo e fakatomalá. ʻI heʻene fai iá, naʻe molū ha ngaahi loto, naʻe fakahoko ha ngaahi tukupā, pea naʻe ongoʻi ai e mālohi faifakamoʻui ʻo Kalaisí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Ko e meʻa kehe ʻa e fakatomalá. Pea ko ha meʻa kehe pē mo hono fakamaʻa pe fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku maʻu e mālohi ke fakahoko ʻení ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.”21 ʻOku hanga ʻe he ongo ouau Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ko e papitaisó mo e sākalamēnití ʻo fakamoʻoniʻi mo fakakakato ʻetau fakatomalá ki hono fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá.22 Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē: “ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea haʻu ki he ʻEikí mo e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala, ʻo maʻu ʻa e sākalamēnití. … ʻI heʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó ʻi he founga ko ʻení, ʻoku toe fakafoʻou leva ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi faifakamaʻa ʻo hotau papitaisó.”23

Ngaahi tokoua, ko ha faingamālie toputapu ia ke fakahoko e ngaahi ouau ʻokú ne ʻomi ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá ki he ngaahi loto ʻoku fakatomalá ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.24

Naʻe toki fakahoko mai kiate au fekauʻaki mo ha taulaʻeiki, naʻe faingataʻa ki ai ʻene fuofua feinga ke tāpuakiʻi e sākalamēnití. ʻI heʻene fai iá, naʻe nofoʻia ia mo e kāingalotú ʻe ha laumālie mālohi. Kimui ange ʻi he fakatahaʻangá, naʻá ne fakahoko ha fakamoʻoni mahino fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá naʻá ne ongoʻi lolotonga e ouau ko iá.

ʻĪmisi
Priests quorum with Mbuelongo family

ʻI Senē, ʻAositelēlia, naʻe papitaiso ʻe ha kau mēmipa ʻe toko fā ʻo e kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí ha kau mēmipa ʻo e fāmili Puelongó. Naʻe fakahoko mai ʻe he faʻē ʻo ha taha ʻo e kau taulaʻeiki ko ʻení ʻa e founga naʻe liliu lahi ai ʻe he aʻusia ko ʻení hono fohá. Naʻe mahino ai ki he kau taulaʻeiki ko ʻení ʻa e ʻuhinga ʻo e “fakamafaiʻi ʻe Sīsū Kalaisí.”25

Hangē ko ia kuo mou meaʻí, kuo lava ʻeni ʻe he kau taulaʻeikí ʻo fakahoko ʻa e ngaahi papitaiso fakafofonga ʻi he temipalé. Naʻe toki papitaiso au ʻe hoku foha taʻu 17 ke fakafofongaʻi ha niʻihi ʻo ʻemau ngaahi kuí. Naʻá ma fakatou ongoʻi loto houngaʻia moʻoni ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo e faingamālie ʻo e ngāue ke fakamoʻui e fānau ʻa e ʻOtuá.

Kau talavou, ʻi hoʻomou fai fakamātoato homou fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku mou kau fakataha ai mo e ʻOtuá ʻi Heʻene ngāué ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”26 ʻOku fakatupulaki ʻe he ngaahi aʻusia pehení hoʻomou holi mo e teuteu ke akoʻi ʻa e fakatomalá mo papitaiso ʻa e kau uluí ʻi haʻamou hoko ko ha kau faifekau. ʻOku teuteu ai foki kimoutolu ke ngāue ʻi he toenga hoʻomou moʻuí ʻi he Lakanga Taualaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Sione Papitaiso, Ko Hotau Faʻifaʻitakiʻanga

Kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone, ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie mo e fatongia ke hoko ai ko ha kau kaungā tamaioʻeiki ʻo Sione Papitaiso. Naʻe fekau mai ʻa Sione ke hoko ko ha talafekau kuo fakamafaiʻi ke fakamoʻoni kia Kalaisi mo fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa ke fakatomala pea papitaiso—ʻa ia ko ʻene ngāue ʻaki ia e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ne tau ʻosi talanoa ki aí. Naʻe fakahā leva ʻe Sione, “Ko e moʻoni ʻoku ou papitaiso ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e vai ki he fakatomala: ka ko ia ʻoku muimui ʻiate aú ʻoku lahi ia ʻiate au … : ʻe papitaiso ʻe ia ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni mo e afi.”27

Ko ia ʻoku hanga ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, fakataha mo e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea mo e ongoongolelei teuteuʻangá, ʻo teuteu ʻa e halá maʻá e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau maʻu ʻo fakafou ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e meʻafoaki maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻuí ni.28

Ko ha fatongia mahuʻinga ia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné!

Ko ha Fakaafe mo ha Talaʻofa

Ngaahi mātuʻa mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki, ʻoku mou fakatokangaʻi nai e mahuʻinga ʻo e faleʻi ʻa Palesiteni Monisoni ke tau tokoni ki he kau talavoú ke mahino kiate kinautolu “ʻa e ʻuhinga … ʻo e maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá”?29 ʻI he mahino kiate kinautolu pea nau fua totonu ʻa e fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻe teuteuʻi ai kinautolu ke nau hoko ko ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki faivelenga, kau faifekau ngāue mālohi, mo ha ngaahi husepāniti mo ha tamai angatonu. ʻE fakafou ʻi heʻenau ngāué, ʻa e mahino kiate kinautolu mo nau ongoʻi e moʻoni ʻo e mālohi e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e mālohi ke ngāue ʻi he huafa ʻo Kalaisí ki hono fakamoʻui e fānau ʻa e ʻOtuá.

Kau talavou, ʻoku ʻi ai ha ngaūe ʻa e ʻOtuá ke mou fai.30 ʻOku mahuʻinga fau e fakanofo kimoutolu ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻi he tokoni ke maʻu ʻe Heʻene fānaú ʻa e mālohi fakalelei ʻo Kalaisí. ʻOku ou palōmesi atu te mou ongoʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo toe lahi ange ʻi ha taimi kimuʻa, ʻi hoʻomou ʻai e ngaahi fatongia mahuʻinga ko ʻení ko e uho homou moʻuí. ʻE mahino kiate kimoutolu homou tuʻunga ko e foha ʻo e ʻOtuá, kuo ui ki ha uiuiʻi toputapu ke fai ʻEne ngāué. Pea hangē ko Sione Papitaisó, te mou tokoni ke tofa ʻa e halá ki he Hāʻele mai ʻa Hono ʻAló. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ki he ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.