2010–2019
Ko e Fiefia ʻi he Tokoni Taʻesiokitá
ʻOkatopa 2018


Ko e Fiefia ʻi he Tokoni Taʻesiokitá

Naʻa tau palōmesi ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní te tau ngāue Maʻana mo e niʻihi kehé ʻi he ʻofa mo fai Hono finangaló ʻi he meʻa kotoa pē.

Hili e konifelenisi lahi ne toki ʻosí, ne fehuʻi mai ʻe ha kakai tokolahi e fehuʻi tatau: “ʻOku fakafiemālie nai e ngaahi sea ʻoku mou meʻa aí?” ʻOku tatau pē ʻeku talí he taimi kotoa: “ʻOku fakafiemālie ia kapau he ʻikai ke ke kau he kau leá.” ʻOku moʻoni ia, ko ia? Ne teʻeki ke u ongoʻi fiemālie ʻi hoku seá he konifelenisi ko ʻení, ka ʻoku ou houngaʻia moʻoni ʻi he tāpuaki mo e faingamālie ke lea atu kiate kimoutolu he efiafí ní.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau ngāue tokoní, ʻoku tau faʻa nofo ʻi ha ngaahi nofoʻanga kehekehe. ʻOku fakalata ʻaupito honau niʻihi pea ʻikai pehē ha niʻihi, ka naʻa tau palōmesi ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní te tau ngāue Maʻana mo e niʻihi kehé ʻi he ʻofa mo fai Hono finangaló ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, naʻe ako ʻe he toʻu tupu ʻi he Siasí “ko e taimi ʻokú ke ‘kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2], ʻokú ke kau ki he fononga maʻongoʻonga taha kuo faifaiangé pea fakahokó. ʻOkú ke tokoni ki he fakavavevaveʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngāué, pea ko ha aʻusia maʻongoʻonga, fakafiefia, mo fakaofo moʻoni.”1 Ko ha fononga ia ʻoku ʻatā ki he taha kotoa—ʻi ha faʻahinga toʻu pē—pea ko ha fononga ʻokú ne tataki kitautolu ʻi he meʻa kuo lea ki ai hotau palōfita ʻofeiná “ko e hala ʻo e fuakavá.”2

Ka neongo iá, ʻoku tau nofo ʻi ha māmani siokita ʻa ia ʻoku fehuʻi maʻu ai pē ʻe he kakaí, “Ko e hā ʻeku meʻa ʻe maʻu aí?” kae ʻikai fehuʻi, “Ko hai teu tokoniʻi he ʻaho ní?” pe “ʻE founga fēfē haʻaku tauhi lelei ange ki he ʻEikí ʻi hoku uiuiʻí?” pe “Kuó u foaki nai hoku kotoá ki he ʻEikí?”

ʻĪmisi
Sisitā mo Misa ʻAnitonieti
ʻĪmisi
Vikatōlia ʻAnitonieti

Ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻi heʻeku moʻuí ʻa e tokoni taʻesiokita ʻa Sisitā Vikatōlia ʻAnitonietí. Naʻe hoko ʻa Vikatōlia ko e taha ʻo e kau faiako Palaimeli ʻi hoku koló ʻi heʻeku tupu hake ʻi ʻĀsenitiná. Ko e hoʻatā Tūsite kotoa pē, ʻi heʻemau fakataha ki he Palaimelí, naʻá ne haʻu mo haʻamau foʻi keke sokoleti. Ne saiʻia e taha kotoa he keké—tukukehe pē au. Naʻá ku fehiʻa he keke sokoletí! Pea neongo ʻene feinga ke vahevahe e keké mo aú, naʻá ku fakaʻikaiʻi maʻu pē ia.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili haʻane vahevahe e keke sokoletí mo e toenga ʻo e fānaú, naʻá ku ʻeke ange, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke toe ʻomi ai ha kalasi keke kehé—hangē ko e molí pe vanilá?”

Hili haʻane kiʻi kata, naʻá ne fehuʻi mai, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke ʻahiʻahiʻi ai ha konga keké? Naʻe ngaohi e keke ko ʻení mei ha ngaahi naunau makehe, pea ʻoku ou palōmesi atu kapau te ke ʻahiʻahiʻi, te ke saiʻia ai!”

Naʻá ku sio takai, pea naʻá ku ʻohovale, naʻe hangē ne saiʻia e taha kotoa he keké. Naʻá ku tali ke u ʻahiʻahiʻi ia. ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa ne hokó? Naʻá ku saiʻia ai! Ko e fuofua taimi ia naʻá ku saiʻia ai ʻi ha keke sokoleti.

Ne u toki ʻilo hili ha ngaahi taʻu lahi ange ʻa e meʻa fakapulipuli ʻi he keke sokoleti ʻa Sisitā ʻAnitonietí. Naʻá ku ʻaʻahi mo ʻeku fānaú ki heʻeku fineʻeikí he uike kotoa pē. ʻI ha taha ʻo e ngaahi ʻaʻahi ko ʻení, naʻá ma maʻu mo ʻeku Fineʻeikí ha konga keke sokoleti, pea naʻá ku talaange ki ai e founga naʻá ku fuofua saiʻia ai he keké. Pea naʻá ne toki fakahoko mai leva e toenga ʻo e talanoá.

Ne pehē mai ʻeku fineʻeikí, “Kālisi, ʻokú ke ʻilo ne ʻikai maʻu ʻe Vikatōlia mo hono fāmilí ha meʻa feʻunga, pea ko e uike kotoa pē naʻe pau ke ne fili pe te ne totongi e pasí ke ʻave ia mo ʻene fānau ʻe toko faá ki he Palaimelí, pe fakatau e ngaahi meʻa ke ngaohi e keke sokoleti maʻa ʻene kalasi Palaimelí. Naʻá ne fili maʻu pē ʻa e keke sokoletí kae ʻikai ko e pasí, pea naʻá ne lue maʻu pē mo ʻene fānaú ʻo laka hake ʻi ha maile ʻe ua [3 km] ʻa e ʻalu atú, pehē ki he fokí, neongo pe ko e hā e tuʻunga ʻo e ʻeá.”

ʻI he ʻaho ko iá, naʻá ku houngaʻia lahi ange ʻi heʻene keke sokoletí. Kae mahuʻinga angé, naʻá ku ako ko e meʻa fakapulipuli ʻi he keke ʻa Vikatōliá, ʻa e ʻofa naʻá ne maʻu kiate kinautolu naʻá ne tokoniʻí pea mo ʻene feilaulau taʻesiokita maʻamautolú.

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he keke ʻa Vikatōliá, ʻokú ne tokoniʻi au ke u manatuʻi ha feilaulau taʻesiokita ʻi he ngaahi lēsoni tuʻuloa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākongá ʻi Heʻene fononga ki he tukuʻanga koloa ʻo e temipalé. ʻOku mou ʻilo e talanoá. ʻOku akoʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi naʻe ʻi ai ha ngaahi tukuʻanga koloa ʻe 13, “pea naʻe tuku ʻe he kakaí ʻenau ngaahi tokoní ki he ngaahi taumuʻa [kehekehe] naʻe tohi ʻi [he] ʻū puhá.” Naʻe ʻafio ʻa Sīsū ki he laine ʻa e kau tuku koloá, ʻa ia ne ʻi ai ha faʻahinga kakai kehekehe. Ne ʻave ʻe ha niʻihi ʻenau ngaahi meʻaʻofá ʻaki e “taumuʻa moʻoni” kae tuku hifo ʻe ha niʻihi ha “koula mo ha siliva lahi,” ko e ʻamanaki ʻe fakatokangaʻi, ʻiloʻi, pea fakahikihikiʻi kinautolu ʻi heʻenau foakí.

“Ka naʻe ʻi he tokolahí ni ha uitou masiva … naʻá ne tuku hifo ki he ngaahi tukuʻanga koloa ko ʻení ha paʻanga polonise iiki ʻe ua naʻe ʻiloa ko e maite; ʻoku siʻisiʻi ange ia ʻi he vaeua ʻo e sēniti ʻe taha ʻi he paʻanga ʻAmeliká. Ne ui ʻe he ʻEikí ʻEne kau ākongá kiate Ia, ʻo tataki ʻenau tokangá ki he uitou paeá mo ʻene ngāué, pea pehē ange: ‘Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ko e fefine paeá ni kuó ne lī ki ai ʻa e meʻa lahi hake ʻiate kinautolu fulipē kuo nau lī ki he tukuʻanga koloá: He naʻa nau lī kotoa pē ki ai mei heʻenau koloa lahí; ka ko ia, ʻi heʻene masivá, kuó ne lī ki ai ʻa ia kotoa pē ne ne maʻú, ʻio, ʻa ʻene moʻuí kotoa pē’ [Maʻake 12:43–44].”3

ʻĪmisi
Ko e kihiʻi paʻanga ʻa e uitoú

Ne ʻikai fotu mai ʻa e uitoú ko ha taha ʻokú ne maʻu ha tuʻunga māʻolunga ʻi he sosaieti ʻo hono kuongá. Naʻá ne maʻu ha meʻa ne mahuʻinga ange: naʻe haohaoa ʻene ngaahi taumuʻá, pea naʻá ne ʻave ʻene meʻa kotoa pē ʻe ala foakí. Mahalo naʻá ne foaki ha meʻa siʻisiʻi ange ʻi he niʻihi kehé, pe fakalongolongo ange ʻi he niʻihi kehé, pe ʻi ha founga ne kehe mei he niʻihi kehé. ʻI he vakai ʻa e niʻihi, ne siʻisiʻi fau ʻene foakí, ka ʻi he fofonga ʻo e Fakamoʻuí, ʻa e “taha ʻokú ne ʻafioʻi e ngaahi fakakaukau mo e holi ʻo e lotó,”4 naʻá ne foaki hono kotoá.

Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku tau foaki nai hotau kotoá ki he ʻEikí pea ʻikai toe tuku ha meʻa? ʻOku tau feilaulau nai hotau taimí mo e talēnití kae lava ke ako e toʻu tangata kei tupu haké ke nau ʻofa ki he ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú? ʻOku tau ngāue fakaetauhi fakatouʻosi nai kiate kinautolu ʻoku tau feohí mo kinautolu kuo vahe mai ʻi he tokanga mo e faivelenga—ʻo feilaulauʻi e taimi mo e ivi ʻe ala fakaʻaongaʻi ʻi ha ngaahi founga kehe? ʻOku tau moʻui ʻaki nai e ongo fekau lahí—ke ʻofa ki he ʻOtuá pea ke ʻofa ki Heʻene fānaú?5 ʻOku faʻa fakahaaʻi e ʻofa ko iá ʻi he ngāue tokoni.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “Naʻe foaki ʻe hotau Fakamoʻuí ʻEne moʻuí ʻi he tokoni taʻesiokita. Naʻá Ne akonaki ʻoku totonu ke tau takitaha muimui ʻiate Ia ʻaki ʻetau fakafisi mei he ngāue siokitá ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“Ko ha sīpinga angamaheni ʻo ʻetau ngāue tokoni ki he niʻihi kehé … ʻa e feilaulau ʻoku fakahoko ʻe he mātuʻá maʻa ʻenau fānaú. ʻE lava ke foua ʻe he ngaahi faʻeé e mamahí pea mole e ngaahi taumuʻa fakatāutahá mo e fiemālié ke fanauʻi mo ohi e fānaú takitaha. Kuo pau ke liliu ʻe he ngaahi tamaí ʻenau moʻuí mo e ngaahi taumuʻá ke tokoni ki he fāmilí. …

“… ʻOku tau fiefia foki ʻiate kinautolu ʻoku nau tokangaʻi e kau mēmipa faingataʻaʻia fakaesinó mo e ngaahi mātuʻa toulekeleká. ʻOku ʻikai ʻeke ʻe ha taha ʻo e ngaahi ngāué ni, ko e hā te u maʻu mei aí? ʻOku fie maʻu ʻiate kinautolu kotoa ke tuku hifo e fiemālie fakafoʻituituí ke tokoni taʻesiokita. …

“[Pea] ʻoku fakaʻaliʻali mai ‘e he ngaahi meʻá ni kotoa ‘a e tefitoʻi moʻoni taʻengata ko ia ʻoku tau fiefia mo ongoʻi lavameʻa ange ‘i he taimi ‘oku tau ngāue ai mo tokoni ai ‘i he meʻa ‘oku tau foaki atú, ka e ‘ikai ko e meʻa ‘oku tau maʻu maí.

“ʻOku akoʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí ke muimui kiate Ia ʻaki hono fakahoko e ngaahi feilaulau ʻoku fie maʻú ke tau ngāue tokoni taʻesiokita ki he niʻihi kehé.”6

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha meʻa tatau ʻo pehē, “mahalo ka tau fehangahangai mo e ʻEikí he taimí ni, he ʻikai te Ne fehuʻi mai, ‘Ko e ngaahi fatongia ʻe fiha naʻá ke maʻú?’ ka, ‘Ko e kakai ʻe toko fiha naʻá ke tokoniʻí?’ Ko hono moʻoní, he ʻikai teitei lava ke ke ʻofa ʻi he ʻEikí kae ʻoua pē kuó ke tokoni kiate Ia ʻaki hoʻo tokoniʻi Hono kakaí.”7

Ko hono fakalea ‘e tahá, siʻi ngaahi tokoua, he ʻikai mahuʻinga ia pe te tau tangutu ʻi he ngaahi sea fakafiemālié pe faingataʻaʻia he lolotonga e fakatahá ko haʻate tangutu ʻi ha sea ukamea ʻumeʻumea he ʻotu fakamuimuitahá. He ʻikai mahuʻinga ia ʻo ka fie maʻu ke tau kiʻi manga atu ki ha holo ke fakafiemālieʻi ha pēpē ʻoku tangi. Ko e meʻa mahuʻingá ko ʻetau haʻu mo e holi ke ngāue tokoní, naʻa tau fakatokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ngāue fakaetauhi ki aí pea tau talitali fiefia kinautolu, pea naʻa tau fakafeʻiloaki kitautolu kiate kinautolu ʻoku tau tangutu fakataha he ʻotu sea ʻoku tau ʻi aí—ʻo anga fakakaumeʻa kiate kinautolu neongo ʻoku {21}ʻikai vahe mai ke tau ngāue fakaetauhi kiate kinautolu. Pea ʻe pau ke mahuʻinga ʻa ʻetau fai e meʻa kotoa te tau lavá ʻaki e ngāue tokoní pea fungani ʻaki e ʻofá mo e feilaulaú.

Kuó u ʻiloʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau taʻo ha keke sokoleti ke hoko ai ko ha faiako Palaimeli lavameʻa pe mateaki, he ʻoku ʻikai ko e keké ʻoku mahuʻingá. Ko e ʻofa ʻoku muimui ʻi he ngāué.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakatoputapuʻi e ʻofá ʻi he feilaulaú—ʻa e feilaulau ʻa ha faiako pea toe mahulu haké ʻi he feilaulau taupotu taha pea taʻengata ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui! ʻOku ou ʻofa ʻiate Ia pea holi ke siʻaki e ngaahi holi siokitá kae lava ke u ʻofa mo ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko Iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.