2010–2019
Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá

Ko hono liliu ʻetau lotu he Sāpaté ʻokú ne fakamamafaʻi e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí ko e ʻelito toputapu, ʻiloʻi mo mahino lelei ʻi heʻetau moihū fakauiké.

Naʻe lelei pē meʻa kotoa kae ʻoua kuó u sio ki ha ngaahi loʻimata ʻi he mata ʻo kinautolu ko e kakai kei talavou ʻi he kuaeá. Ko e ngaahi loʻimata ko iá ko ha malanga leʻo afea lahi ange ia ʻi ha [malanga] naʻá ku mei lava ke fakahoko.

ʻI he mamata atu ʻa Sione Papitaiso mei he veʻe vaí ʻo fakalaka atu he kakai ne feinga mai ke ne papitaisó, naʻá ne vakai atu ʻoku hā mai he mamaʻó ʻa hono kāinga ko Sīsū ʻo Nāsaletí, ʻoku fakatovave mai ke papitaiso. Ne ongo atu e leʻo ʻo Sioné ʻi he loto ʻapasia mo leʻolahi feʻunga ke fanongo ki ai e taha kotoa ʻa e lea ʻoku kei ongo kiate kitautolu hili ʻeni ha taʻu ʻe ua afe mei ai: “Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá.”1

ʻOku mālie ʻa e ʻikai ke hanga ʻe he fakamelomelo ne kikiteʻi fuoloa kia Sīsuú ʻo ui Ia ko “Sihova” pe “Fakamoʻuí” pe ko e “Huhuʻí” pe “ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá”—ʻa ia ko e ngaahi hingoa kotoa ʻe malava ke ui ʻaki. ʻIkai ne fili ʻe Sione e fakatātā angamaheni mo motuʻa taha he tukufakaholo fakalotu ʻa hono kakaí. Naʻá ne ngāue ʻaki ha fakatātā ʻo ha lami ne foaki ke feilaulauʻi ko e fakalelei ki he angahalá mo e mamahi ʻa ha māmani hinga mo e kakai hinga kotoa pē ʻi aí.

Kātaki ʻo fakamolemoleʻi ange au ka u kiʻi fakamanatu ha kiʻi konga siʻi ʻo e hisitōlia ko iá.

Hili hono kapusi ʻo ʻĀtama mo ʻIvi mei he Ngoue ko ʻĪtení, ne fehangahangai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mo ha kahaʻu fakaloloma. Koeʻuhi naʻá na ʻomi e moʻui fakamatelie mo e moʻui fakataimí maʻatautolú, naʻá na fakangata ʻena moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá. Ne na hanganaki atu ki ha mate fakatuʻasino mo e mavahe fakalaumālie, pea mavahe mei he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo taʻengata koeʻuhi ko ha maumaufono ne na ʻiloʻi pea fili ke fai.2 Ko e hā nai te na faí? ʻE ʻi ai nai ha founga ke na hao ai mei he tuʻunga faingataʻa ko ʻení? ʻOku ʻikai ke tau fakapapauʻi ʻa e lahi ʻo e fakahinohino naʻe fakaʻatā ke na manatuʻi lolotonga ʻena kei ʻi he ngoué, ka naʻá na manatuʻi ke na fai maʻu pē ha feilaulau ki he ʻOtuá, ʻaki ha lami maʻa, mo taʻe-hano-mele, ko e veloaki ia ʻo ʻena tākangá.3

Kimui angé naʻe haʻu ha ʻāngelo ke fakamatalaʻi ko e feilaulau ko ʻení ko ha sīpinga, ko ha fakaʻilonga ʻo e foaki ʻe fakahoko koeʻuhí ko kinaua ʻe he Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻe hoko maí. “Ne lea ange ʻa e ʻāngeló ʻo pehē: Ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí. Ko ia, … ke ke fakatomala pea ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē.”4 Ko e meʻa mālié, he naʻe ʻi ai pē ʻa e hala ki tuʻa pea ki ʻolunga.

ʻI he fakataha alēlea ʻo e maama fakalaumālié ʻi he langí, naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIvi (pea mo e toenga kotoa ʻo kitautolú) ʻe hoko mai e tokoni ko iá mei Hono ʻUluaki ʻAló, ʻa ia ko e Lami ʻa e ʻOtuá “naʻe tamateʻi talu mei he fakatupu ʻo māmaní,”5 ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi Ia kimui ange ʻe he ʻAposetolo ko Sioné. ʻI hono foaki ʻe ʻĀtama mo hono hakó ʻa e fanga kiʻi lamí ko e fakataipe ki he fakamatelié, naʻa nau fakahaaʻi e mahino pea mo e tauʻatāina ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsuú ko e Tokotaha Kuo Paní.6 Naʻe hoko kimui e tāpanekale ʻi he toafá ko ha feituʻu ia ke fakahoko ai e ouaú ni pea toki hoko atu ai ki he temipale ʻe langa ʻe Solomoné.

Ko e meʻapangó, he naʻe hā mei he Fuakava Motuʻá ko e fakataipe ko ia ʻo e fakatomala moʻoní mo e moʻui ʻaki e tuí ne maʻu mei he ouau ʻo hono foaki ʻo e lami taʻe-hano-melé ne ʻikai ke ngāue lelei. Ko e fakakaukau lelei naʻe totonu ke ʻalu fakataha mo e ngaahi feilaulau ko iá, naʻe ʻikai tolonga fuoloa feʻunga he taimi ʻe niʻihi ke mōmoa e toto he funga maká. Ka neongo iá, naʻe ʻikai ke tolonga lōloa feʻunga ke taʻofi e tamateʻi hono tokouá, ʻa hono tamateʻi ʻe Keini hono tokoua ko ʻĒpelí ʻi he toʻu tangata ʻuluakí.7

ʻI he laui senituli e faingataʻá mo e mamahí ʻoku ʻikai fai ha ofo ʻi he hiva fiefia ʻa e kau ʻāngeló ʻi he faifai pea ʻaloʻi mai ʻa Sīsuú—he ko Ia ʻa e Mīsaia tonu ne talaʻofa fuoloa maí. Hili ʻEne ngāue fakamatelie nounoú, ne teuteuʻi ʻe he sipi haohaoa taha ʻo e Kātoanga Laka Atú ʻEne kau ākongá ki Heʻene pekiá ʻi hono fakahoko ʻo e sākalamēnití ko e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí, ko ha founga fakataautaha ange ʻo e ouau ne fakahoko ʻi tuʻa ʻi ʻĪtení. ʻE kei fai pē ha foaki, mo ha feilaulau, ka ʻoku fakataipe pē ki he pekia ʻa Kalaisí ʻa ia ʻoku loloto ange ia, ʻo fakataautaha mo fakatupu fakakaukau ange ia ʻi hono tamateʻi pē ʻo ha veloaki. Ne folofola e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí hili ʻEne Toetuʻú ʻo pehē:

“Pea ʻe ʻikai te mou toe feilaulau ʻaki kiate au ha toto kuo lilingi. …

“… Pea te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala. Pea ko ia ʻe haʻu kiate au mo e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, te u papitaiso ʻaki ia ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

“… Ko ia, … fakatomala, … pea moʻui.”8

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi he fakamamafa mahuʻinga mo foʻou ki hono fakatupulaki e ako ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí, ʻoku mahuʻinga ke tau manatuʻi ʻoku kei fekauʻi mai pē ke tau (hangē ko e fakahinohino ʻa e folofolá) ʻo “ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai hoʻo ngaahi ouau toputapú ʻi hoku ʻaho tapú.”9 Makehe mei hono tuku ha taimi ki ha fakahinohino lahi ange ʻo e ongoongoleleí ʻo fakatefito ʻi ʻapí, ʻoku fakasiʻisiʻi foki ʻe he liliu ʻetau lotu he Sāpaté ʻa e lahi ʻo e ngaahi fakataha ne fakataimitēpileʻí ʻi ha founga ʻokú ne fakamamafaʻi totonu e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí ko e ʻelito toputapu, ʻoku ʻiloʻi mo mahino lelei ʻi ʻetau moihū fakauiké. ʻOku taau ke tau manatuʻi ʻi ha founga fakatāutaha naʻe pekia ʻa Kalaisi mei ha loto kuo kafo ʻaki hono fua kakato toko taha ʻa e ngaahi angahala mo e mamahi ʻo e fāmili kotoa ʻo e tangatá.

Ka ʻi heʻetau tokoni ki he kavenga mafasia ko iá, ko ha momeniti ia ʻoku fie maʻu ai ʻetau fakaʻapaʻapá. Ko ia ai, ʻoku mau poupou atu ke mou omi ki heʻetau ngaahi houalotú kei taimi mo fakaʻapaʻapa, pea taau ho valá ke kau ʻi he ouau toputapú. Kuo mōlia atu ʻi hotau kuongá e ʻuhinga ʻo e “vala lelei taha he Sāpaté” pea ʻi he fakaʻapaʻapa kiate Ia ʻoku tau ō ki hono aó, ʻoku totonu ke tau toe fakakake mai e tukufakaholo ʻo e teuteu mo e vala fakaʻofoʻofa ko iá ʻi ha taimi mo ha feituʻu ʻe lava aí.

Ka ki hono maʻu mai ʻo e taimi sākalamēnití, ʻe ʻoange maʻu pē ʻi he ʻofa ha fakangofua tōmui ki siʻi ngaahi faʻē ʻofeina ʻoku nau feinga mai mo e fānaú, siulioló, mo e kato pēpeé, he ko e mālō siʻenau aʻu maí. ʻIkai ngata aí, ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau maʻu atu ʻenau pulú ki ha luo ʻi ha pongipongi Sāpate ʻo ʻikai te nau toe lava ʻo fakaʻehiʻehi mei ai. Ka neongo ia, ko e niʻihi ko ʻení ʻoku mahino pē ha tātaaitaha ʻenau tōmuí, ka ʻo kapau ʻoku tō ʻa e pulú ki ha luo he Sāpate kotoa pē, ʻoku mau fokotuʻu atu ke ke fakatau atu muʻa e pulú pe tanu ʻa e luó.

ʻI he laumālie tatau, ʻoku mau kole fakaʻaposetolo atu ke holoki e longoaʻa ʻi hotau ngaahi fale hūfangaʻangá. ʻOku tau saiʻia he feʻaʻahiʻakí, pea ʻoku totonu ia—ko e meʻa fakafiefia ia ʻe taha ʻo e maʻulotu he Sāpaté—kae ʻoua naʻa fai ia he taimi ʻoku tuku makehe ki he lotú. ʻOku ou manavasiʻi he faʻa puputuʻu ʻa e kau ʻaʻahi teʻeki ke siasí ʻi he tōʻonga taʻe fakaʻapaʻapa ʻi ha feituʻu ne totonu ke ʻulungaanga ʻaki e lotú, fakahaá, mo e melinó. Mahalo ʻoku toe moʻutāfuʻua mo e ʻOtuá ia.

ʻE toe molumalu ange ʻetau houalotu sākalamēnití kapau ʻe ʻi muʻa e kau ʻōfisa pulé ʻi ha taimi lahi ʻoku teʻeki ke kamatá, fanongo ki he hiva kimuʻa he kamatá pea fokotuʻu ha sīpinga ʻo e ʻapasiá ke muimui ki ai e toengá. Kapau ʻoku fai ha fepōtalanoaʻaki he tuʻunga malangá, ʻoua naʻa tau ofo kapau ʻoku fai ha fepōtalanoaʻaki he haʻofangá. ʻOku mau fakamālō atu ki he kau pīsopeliki ʻoku nau taʻofi e ngaahi fanongonongo ʻoku nau toʻo e laumālie ʻo ʻetau moihuú. ʻOku ʻikai ke u tui ne ʻi ai ha taulaʻeiki hangē ko Sakaliá—ʻi he temipale ʻo e ʻEikí he kuonga muʻá, ne teu ke ne kau ʻi ha feilaulau naʻe fai ʻe ha taulaʻeiki lahi he ko e faingamālié naʻe tuʻo taha pē ʻi heʻene moʻuí—ʻoku ʻikai ke u teitei tui ʻe lue atu ia ʻo tuʻu mai he ʻōlitá ke fakamanatu mai ʻe fakahoko e lova kā (pinewood derby) ʻi ha uike ʻe ono mei heni pea ʻe vave e tāpuni ʻa e lēsisitá.

Kāinga, ko e houa ʻeni ne tuʻutuʻuni mai ʻe he ʻEikí ko e houa toputapu taha ia hotau uiké. ʻOku tau fakatahataha mai ʻi he fekau ki he ouau ʻoku meimei ke maʻu kotoa ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. Ko hano fakamanatu ʻo Ia naʻá Ne kole pe ʻe lava ke fakalaka e ipu naʻe ʻamanaki ke Ne inú, koeʻuhí pē ke Ne maʻu ha loto-toʻa feʻunga koeʻuhí ko ʻEne ʻafioʻi he ʻikai lava ke fakalaka e ipú koeʻuhí ko kitautolu . ʻE tokoni kapau te tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ha fakataipe ʻo e ipu ko iá ʻoku fononga māmālie mai kiate kitautolu he momeniti ko iá ʻi he nima ʻo ha kiʻi tīkoni taʻu 11 pe 12.

ʻI he hoko ʻa e houa toputapu ke foaki ai ʻetau feilaulau ʻofá ki he ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi angahala, mo e tōnounou ke fakaleleiʻi. ʻE lava ke ola lelei ange ʻetau ngāué ʻi ha tūkunga fakamamahi pehē kapau te tau fakatokangaʻi e niʻihi kehe loto lavea mo loto mamahi ʻoku tau feohí. ʻOku ʻikai mamaʻo e nofo mai ʻa e niʻihi mahalo pē ne nau tangi—ʻo hā ki tuʻa pe ʻi loto pē—ʻi he kotoa ʻo e himi sākalamēnití. Tuku muʻa ke tau fakatokangaʻi fakalongolongo pē ia pea toʻo hake ha meʻi mā ʻo e fakafiemālié mo ha kiʻi ipu ʻo e manavaʻofa maʻanautolu—naʻa tau lava ke fakahoko ia maʻa kinautolu? pe ko e mēmipa ʻoku tangí, faingataʻaʻia, pea ʻikai ke ʻi he sākalamēnití ʻa ia kapau he ʻikai ke tau fai ha meʻa ke tokoni, ʻikai te ne toe liʻaki lotu pē nai he uike kahaʻú pē ko e ongoʻi manavaʻofa ki hotau kāinga ʻoku teʻeki ke kau ki he Siasí? ʻOku lahi e mamahí ʻi he māmani ko ʻení, ʻi he Siasí mo tuʻa, ko ia, vakai atu ki ha faʻahinga feituʻu pē pea te ke ʻilo ai ha taha ʻoku fuʻu mamafa ʻene mamahí ke fua pea hangē he ʻikai pē ke toe ʻosi ʻene lotomamahí. Ko e founga ʻe taha ke “manatu maʻu ai pē kiate iá”10 ko e kau fakataha mo e Toketā Maʻongoʻongá ʻi Heʻene ngāue taʻe-tuku ki hono hiki hake ʻa kinautolu ʻoku mafasiá mo fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku loto hohaʻá.

Siʻi ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻi heʻetau ngāue fakataha he funga ʻo e māmaní ʻi he uike takitaha mo e ʻamanaki ke toputapu ange hono fakaʻapaʻapaʻi e meʻaʻofa fakaofo ʻo e fakalelei ʻa Kalaisi ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, fakatauange te tau ʻomi ki he ʻōlita sākalamēnití ha“ [loʻimata lahi ange koeʻuhi ko ʻene mamahí lahi ange ʻi heʻene faingataʻaʻiá.” Pea ʻi heʻetau fakalaulauloto, lotu, mo fakafoʻou ʻetau fuakavá, ʻofa ke tau ngāue ʻaki mei he momeniti toputapu ko iá ha “[kātaki lahi ange ʻi he faingataʻaʻiá, … mo ha fakafetaʻi lahi ange ʻi he fakafiemálié.”11 ʻOku ou lotua ha kātaki mo ha fakafiemālie, māʻoniʻoni mo ha ʻamanaki lelei pehē, maʻatautolu kotoa ʻi he huafa ʻo Ia naʻá ne fuofua paki ʻa e mā ʻo e fakamolemolé pea lingi e fuofua ipu uaine māʻoniʻoni ʻo e huhuʻí, ʻio ʻa Sīsū Kalaisi ko e Lami maʻongoʻonga mo ʻaloʻofa pea māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Sione 1:29.

  2. Vakai, 2 Nīfai 9:8–9.

  3. Vakai Mōsese 5:5; vakai foki ʻEkesōtosi 12:3–10.

  4. Mōsese 5:7–8; vakai foki Mōsese 5:9.

  5. Fakahā 13:8.

  6. See Bible Dictionary, “Anointed One”; fakafoki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Anointed One,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  7. Ko e meʻa ngali fehangahangaí he ko hono tamateʻi ʻe Keini ʻa ʻĒpelí, ko ha ngāue ia naʻe takiakiʻi ʻe Sētane, ʻa ia naʻe mei ala fehokotaki ki he ʻita ʻa Keini kimuʻa angé ʻi he ʻikai ke tali ʻe he ʻEikí ʻene feilaulaú kae tali ʻa ʻĒpelí.

    “Naʻe teuteu … ʻe he ʻOtuá ha feilaulau ʻo meʻaʻofa ʻaki Hono ʻAló, ʻa ia naʻe tonu … ke fakaava ʻa e matapā ʻe lava ke hū ai ʻa e tangatá ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí. …

    “Ko e tui ki he fakalelei ko ʻení pe ko e palani ʻo e huhuʻí, naʻe ʻoatu ai ʻe ʻĒpeli ha feilaulau ki he ʻOtuá ʻa ia naʻe tali, ʻa ia ko e veloaki ʻo e tākangá. Naʻe ʻoatu ʻe Keini ʻa e fua ʻo e kelekelé, pea naʻe ʻikai ke tali. … [Naʻe tonu ke fakakau ʻi heʻene feilaulaú] ʻa e lilingi ʻo e totó” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 48; vakai foki 107–8).

  8. 3 Nīfai 9:19–20, 22

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:9.

  10. Molonai 4:3; 5:2.

  11. “Fakatapuʻi Au,” Ngaahi Himi,fika 64.