2010–2019
“Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au”
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


“Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au”

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau foki ange ʻi he hala ʻo e fuakavá ki heʻetau Ongomātuʻa Fakalangí ʻo fakataha ai mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fiefia mo hoku uaifi ko Uenitií ke ʻi heni mo kimoutolu he pongipongi Sāpaté ni. Kuo hoko ha ngaahi meʻa lahi talu mei heʻetau konifelenisi lahi fakamuimui tahá. Kuo fakatapui ha ngaahi temipale foʻou ʻi Konisepisioni, Silei; Palangikuila, Kolomupia; mo Loma, ʻĪtali. Ne lōmekina kimautolu ʻe he mālohi ʻo e Laumālié ʻi he ngaahi meʻa toputapú ni.

ʻOku ou fakamālō ki he kau fafine tokolahi (mo e kau tangata) ne nau lau kimuí ni ʻe Tohi ʻa Molomoná ʻo maʻu e fiefiá mo e ngaahi koloa fufuú. ʻOku langaki fakalaumālie au ʻe he ngaahi lipooti fekauʻaki mo ha ngaahi mana ne hoko.

ʻOku ou ofo ʻi he kau talavou taʻu 11, kuo nau hoko he taimí ni ko e kau tīkoni, ʻi heʻenau tufa ʻi he moʻui taau he Sāpate kotoa e sākalamēnití. ʻOku nau ō fakataha mo e kau finemui taʻu 11 ki he temipalé, ʻoku nau ako loto vēkeveke he taimí ni mo hoko ko ha kau Punungahone. ʻOku malangaʻi mahino pea ʻi he loto fakapapau ʻe he kau talavoú mo e kau finemuí fakatouʻosi ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou fiefia fakataha mo e fānau mo e toʻu tupu ʻoku tokoni ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi honau ʻapí ʻi heʻenau ngāue mo ʻenau mātuʻá ke muimui ʻi he naunau fakalēsoni ʻoku fakatefito ʻi ʻapí mo poupouʻi ʻe he Siasí.

Ne mau maʻu e tā ko ʻeni ʻo e kiʻi tamasiʻi taʻu 4 ko Peleikí, naʻá ne toʻo mai ha tohi ʻa e Siasí ʻi ha pongipongi Sāpate pea kaila, “ʻOku fie maʻu ke u fafangaʻi hoku laumālié!”

ʻĪmisi
ʻOku fafangaʻi ʻe Peleiki hono laumālié

Peleiki, ʻoku mau fiefia fakataha mo koe pea mo ha niʻihi kehe ʻoku nau fili ke fafangaʻi honau laumālié ʻaki ʻenau keinanga ʻi he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Pea ʻoku mau fiefia ke ʻilo ʻoku maʻu ʻe ha niʻihi tokolahi e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí ʻi heʻenau moihū mo ngāue ʻi he temipalé.

Hangē ko ia ʻoku meaʻi ʻe hamou tokolahi, ne foua ʻe homau fāmilí ha māvae ongo moʻoni, ʻi he māhina ʻe tolu kuo hilí, ʻi he hiki atu ʻema taʻahine ko Uenitií mei he moʻui fakamatelie ko ʻení. ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene fekuki mo e kanisaá, ne tāpuekina ʻaki au ha faingamālie ke ma talanoa fakaʻosi ai ko e tamai mo e ʻofefine.

Naʻá ku puke siʻono nimá mo fakahā ange ʻa e lahi ʻeku ʻofa kiate iá mo ʻeku houngaʻia ke hoko ko ʻene tamaí. Naʻá ku tala ange: “Naʻá ke mali ʻi he temipalé mo tauhi faivelenga hoʻo ngaahi fuakavá. Naʻá ke talitali mo ho husepānití ha fānau ʻe toko fitu ki homo ʻapí pea ohi hake kinautolu ke nau hoko ko e kau ākonga fai-māteaki ʻo Sīsū Kalaisi, ko e kau mēmipa lototoʻa ʻo e Siasí, mo e kau tangataʻi fonua tokoni. Pea kuo nau fili honau ngaahi hoa mali ʻoku nau tuʻunga moʻui tatau. ʻOku mātuʻaki laukau ʻaki koe ʻe hoʻo tamaí. Kuó ke ʻomi ha fiefia lahi kiate au!”

Naʻá ne tali leʻo siʻi pē, “Mālō, Teti.”

Ko ha mōmeniti ongo mo loʻimataʻia ʻeni kiate kimaua. Ne ma ngāue fakataha, hiva fakataha, mo faʻa sikī fakataha mo ia lolotonga ʻene fonongaʻia e taʻu ko ʻeni ʻe 67. Ka ʻi he efiafi ko ʻení, naʻá ma talanoa ki he ngaahi meʻa mahuʻinga tahá, hangē ko e ngaahi fuakavá, ngaahi ouaú, talangofuá, tuí, fāmilí, anganofó, ʻofá, mo e moʻui taʻengatá.

ʻOkú ma ʻofa lahi ki heʻema taʻahiné. Ka, koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻoku ʻikai ke ma hohaʻa ki ai. ʻI he hokohko atu hono tauhi ʻema ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ma moʻui ʻo nofo ʻamanaki ke toe fakataha mo ia. Lolotonga iá, ʻokú ma ngāue heni maʻá e ʻEikí pea ʻokú ne ngāue ki he ʻEikí ʻi ai—ʻi palataisi.1

Ko hono moʻoní, naʻá ku ʻaʻahi mo hoku uaifí ki Palataisi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní—ki Palataisi, Kalefōnia. Ko e meʻa ne hokó, ne fai leva ʻema ʻaʻahi ne palaní ʻoku teʻeki ʻosi ha houa ʻe 40 hili pē hiki atu ʻema taʻahiné mei he māmani ko ʻení. Ne ma poupouʻi, fakataha mo ʻEletā Kēvini W. Piasoni mo hono uaifi ko Suné, ʻe he Kāingalotu ʻo e Siteiki Seiko Kalefōniá. Ne mau ʻilo ʻa ʻenau tui lahí, ʻenau fakahoko e fatongia fakaetauhí, pea mo e ngaahi mana ne hoko lotolotonga ʻo ʻenau ngaahi mole fakamamahi mei he vela fakaʻauha taha ʻi he hisitōlia ʻo Kalefōniá.

Naʻa mau talanoa lahi, ʻi heʻemau ʻi aí, mo ha ʻōfisa polisi kei talavou ko Sione, ko e taha ia ʻo e kau fuofua fakahaofi moʻui loto toʻa tahá. Naʻá ne manatu ki he kohu matolu naʻe toka ʻi Palataisi he ʻaho 8 ʻo Nōvema 2018, ʻi he kapu ʻe he uló mo e malala ʻa e koló, ʻo fakaʻauha ʻa e ʻapí mo e koloá hangē ha fakamalaʻiá ʻo ʻikai toe ha meʻa ka ko e fokotuʻunga efu pē mo e ngaahi fakamanava piliki ʻataʻataá.

ʻĪmisi
Falelotú hili e velá

Naʻe fakaʻuli ʻa Sione ʻi ha houa ʻe 15 ʻo fou atu ʻi ha kohu matolu naʻe matohi ai ha ngaahi mofisi fakailifia, ʻi heʻene tokoniʻi taha taha ʻa e kakaí, mo fakahaofi taha taha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo hao—naʻá ne fai kotoa ʻeni neongo ne mei mole ai ʻene moʻuí. Ka ʻi he lolotonga ʻo e meʻa faingataʻá ni, ko e meʻa naʻe fakamanavahē kia Sioné ko ʻene fehuʻi aofangatukú: “ʻOku ʻi fē ʻa hoku fāmilí?” Hili ha ngaahi houa fuoloa mo fakamamahi naʻe faifai peá ne toki ʻilo ne fakahaofi malu kinautolú.

Kuo ueʻi au ʻe he hohaʻa ʻa Sione ki hono fāmilí ke u lea fakataha he ʻahó ni mo ha niʻihi ʻo kimoutolu te mou ala fehuʻi ʻi he fakaofi ki he ngataʻanga hoʻo moʻuí, “ʻOku ʻi fē ʻa hoku fāmilí?” ʻI he ʻaho ko ia ʻe kakato ai hoʻo moʻui fakamatelié peá ke hū ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, te ke fehangahangai ai mo e fehuʻi fakaloto-mamahi ko iá: “ʻOku ʻi fē ʻa hoku fāmilí?”

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e hala ke tau foki ai ki hotau ʻapi taʻengatá. ʻOku mahino lelei ange kiate Ia e palani fakalakalaka taʻengata ʻa ʻEtau Tamai Hēvaní ʻo laka ange ʻi ha toe taha ʻo kitautolu. He ko hono moʻoní, ko Ia ʻa e maka ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko iá. Ko Ia hotau Huhuʻi, hotau Fai-fakamoʻuí, mo hotau Fakamoʻuí.

Talu mei hono kapusi ʻo ʻĀtama mo ʻIvi mei he Ngoue ko ʻĪtení, mo e fakamafao mai ʻe Sīsū Kalaisi Hono toʻukupu māfimafí ke tokoniʻi kotoa kinautolu ʻoku fili ke muimui ʻiate Iá. Kuo toutou, lekooti ʻe he folofolá, neongo e faʻahinga kehekehe ʻo e angahalá mei he faʻahinga kehekehe kotoa ʻo e kakaí, ʻoku kei fakamafao atu pē Hono toʻukupú.2

ʻOku fakanatula pē hono fakaʻamua ʻe he laumālie ʻiate kitautolú takitaha ʻa e ʻofa fakafāmilí ke lauikuonga. ʻOku fakatolonga ʻe he ngaahi hiva ʻofá ha fakakaukau hala tokua ko e ʻofá pē ʻokú ke fie maʻú kapau ʻokú mo fie fakataha ʻo taʻengata. Pea ʻoku tui hala ha niʻihi tokua ʻoku ʻomi ʻe he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ha talaʻofa ʻe fakataha ʻa e kakai kotoa pē mo honau ngaahi ʻofaʻangá hili ʻo e maté.

Ko hono moʻoní, naʻe fakamahinoʻi moʻoni ʻe he Fakamoʻuí tonu pē, neongo ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Heʻene Toetuʻú ʻe toe tuʻu ʻa e taha kotoa pē ne moʻui pea ʻe moʻui ʻo taʻe ngata,3 ka ʻoku fie maʻu ha meʻa lahi ange kapau ʻoku tau fie maʻu e faingamālie taupotu taha ʻo e hakeakiʻí. Ko e meʻa fakafoʻituitui ʻa e fakamoʻuí, ka ko e hākeakiʻí ko ha meʻa fakafāmili ia.

Fanongo ki he ngaahi lea ko ʻeni naʻe fai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki Heʻene palōfitá: “Ko e ngaahi fuakava, ngaahi aleapau, ngaahi palōmesi, ngaahi fatongia, ngaahi fakapapau, ngaahi lea fakapapau, ngaahi ngāue, ngaahi fetuʻutaki, ngaahi kautaha, pe ko e ngaahi ʻamanaki kotoa pē ʻa ia ʻoku ʻikai ke fai mo fakahoko mo fakamaʻu ia ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá … ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano ʻaonga, pe ivi, pe mālohi ʻi he toetuʻú, pe hili ʻa e toetuʻu mei he maté; koeʻuhí he ko e ngaahi aleapau kotoa pē ʻoku ʻikai fakahoko ʻi he founga ko ʻení ʻoku ngata ia ʻo ka mate ʻa e tangatá.”4

Ko ia ai ko e hā leva ʻoku fie maʻu kae hākeakiʻi ha fāmili ke taʻengatá? ʻOku tau taau mo e faingamālie ko iá ʻaki ʻetau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, tauhi e ngaahi fuakava ko iá, mo maʻu e ngaahi ouau mahuʻingá.

Kuo moʻoni maʻu pē ʻeni talu mei he kamataʻanga ʻo taimí. Naʻe fakahoko ʻe ʻĀtama mo ʻIvi, Noa mo hono uaifí, ʻĒpalahame mo Sela, Līhai mo Selaia, pea mo e kau ākonga faimateaki kotoa ʻa Sīsū Kalaisi—talu mei hono faʻu ʻo e māmaní—ʻa e ngaahi fuakava tatau mo e ʻOtuá. Kuo nau maʻu e ngaahi ouau tatauʻoku tau maʻu ko e kāingalotu he ʻahó ni ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí, ʻi heʻetau papitaisó pea ʻi he temipalé.

ʻOku fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e taha kotoa ke muimui ʻiate Ia ki he vai ʻo e papitaisó pea, ʻi he hoko ʻa e taimi ke fakahoko ha toe ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi he temipalé pea maʻu mo mo tauhi faivelenga ki he ngaahi ouau mahuʻinga ko iá. ʻOku fie maʻu kotoa ʻeni ʻo kapau ʻoku tau fie maʻu ke hakeakiʻi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí pea nofo mo e ʻOtuá ʻo taʻengata.

Ko e meʻa ʻoku mamahi hoku lotó he ko e tokolahi ʻo e kakai ʻoku ou ʻofa, saiʻia aí, mo fakaʻapapaʻí, ʻoku nau fakasītuʻaʻi ʻEne fakaafé. ʻOku ʻikai ke nau tokanga ki he kole ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻokú Ne taʻalo mai aí, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate aú.”5

ʻOku mahino kiate au e ʻuhinga ʻoku tutulu ai e ʻOtuá.6 ʻOku ou tangi foki mo au koeʻuhí ko e kaungāmeʻa mo e kāinga peheé. Ko ha kau tangata mo e kau fafine lelei kinautolu, ʻoku nau mateakiʻi honau ngaahi fatongia ki he fāmilí mo e kakaí. ʻOku nau foaki lahi honau taimí, iví, mo ʻenau koloá. Pea ʻoku lelei ange ʻa e māmaní ʻi heʻenau ngāué. Ka kuo nau fili ke ʻoua ʻe fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Kuo teʻeki ke nau maʻu e ngaahi ouau te ne hākeakaiʻi kinautolu mo honau ngaahi fāmilí mo fakamaʻu kinautolu ke taʻe ngatá.7

Pehē ange mai te u lava ʻo ʻaʻahi kiate kinautolu mo fakaafeʻi ke nau fakakaukauʻi lahi e ngaahi fono fakatauʻatāina ʻa e ʻEikí. Kuó u fifili pea ko e hā te u lava ʻo lea ʻaki ke nau ongoʻi e lahi ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú, ʻiloʻi ʻa ʻeku ʻofa kiate kinautolú pea mo nau fakatokangaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he kakai fefine mo e kakai tangata tauhi fuakavá ʻo maʻu ʻa e “kakato ʻo e fiefiá.”8

ʻOku fie maʻu ke mahino kiate kinautolu neongo ʻoku ʻi aiha potu moʻonautolu ʻi he hili ʻa e moʻui ní—ʻa e kau tangata mo e kau fafine lelei ʻoku nau fili ke ʻouaʻe fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá—ʻoku ʻikai ko e feituʻu ia ʻe fakatahaʻi ai e ngaahi fāmilí mo maʻu ai e faingamālie ke moʻui mo fakalakalaka ʻo taʻengatá. ʻOku ʻikai ko e puleʻanga ia te nau aʻusia ai e kakato ʻo e fiefiá—pe ko e fakalakalaka mo e fiefia ʻoku taʻengatá.9 ʻE toki lava pē ke maʻu e ngaahi tāpuaki haohaoa ko iá ʻi ha moʻui ʻi ha nāunau fakasilesitialé kuo hakeakiʻi mo e ʻOtuá, ko ʻetau Tamai Taʻengatá; mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; pea mo e kau mēmipa lelei, taau, mo feʻunga ʻo hotau fāmilí.

ʻOku ou ʻongoʻi ke u lea ki hoku ngaahi kaungāmeʻa veiveiuá:

“Kuo teʻeki ke ke fiemālie pe fika ua ʻi he moʻui ko ʻení. Ka, ʻi hoʻo taʻe-tali kakato ke pukenimā e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻokú ke fili ai ke fiemālie pē ke fika uá.

“Naʻe folofola e Fakamoʻuí ʻo pehē, ʻʻI he fale ʻo ʻeku Tamaí, ʻoku ai ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻoku lahi.ʻ10 Ka, ʻi hoʻo fili ke ʻoua e fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ke tali ai ki ha kiʻi pale siʻisiʻi ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.”

Te u toe kole ki hoku ngaahi kaungāmeʻa veiveiuá ʻaki ʻeku pehē:

“Lilingi atu ho lotó ki he ʻOtuá. Fehuʻi ange kiate Ia pe ʻoku moʻoni e ngaahi meʻá ni. Tuku ha taimi ke ako ai ʻEne folofolá. Ako fakamātoato! Kapau ʻokú ke ʻofa moʻoni ʻi ho fāmilí pea kapau ʻokú ke loto ke hākeakiʻi fakataha kimoutolu ʻi he kotoa ʻo ʻitānití, ngāueʻi ia he taimí ni—ʻaki haʻo ako fakamātoato mo e lotu tāumaʻu—ke ʻilo e ngaahi moʻoni taʻengatá ni pea talangofua ki ai.

“Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi pe ʻokú ke tui ki he ʻOtuá, kamata ai. Mahino ka ʻikai ha ngaahi ʻausia mo e ʻOtuá, ʻe lava ke veiveiua ha taha pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. Ko ia, fokotuʻu koe ʻi he tuʻunga ke kamata ai haʻo ngaahi aʻusia pea mo Ia. Ke ke loto fakatōkilalo. Lotua ke ke maʻu ha mata ke mamata ki he ivi tākiekina ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí pea mo e māmani ʻokú ke ʻi aí. Kole ke Ne fakahā atu pe ʻoku Ne moʻui—pe ʻokú Ne ʻafioʻi koe. Fehuʻi ange pe ko e hā ʻEne ongoʻi fekauʻaki mo koé. Hili ia peá ke fakafanongo.”

Naʻe ʻi ai haku kaungāmeʻa pehē naʻe siʻi haʻane ngaahi aʻusia mo e ʻOtuá. Naʻá ne fakaʻānaua ke fakataha mo hono uaifi kuo fuoloa ʻene pekiá. Naʻá ne kole mai ke u tokoni ange ki ai. Naʻá ku poupouʻi ia ke talanoa mo ʻetau kau faifekaú ke mahino e tokāteline ʻa Kalaisí mo ʻilo e ngaahi fuakavá, ngaahi ouaú, mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

Naʻá ne fai e meʻa ko iá. Ka naʻá ne ongoʻi ʻe fie maʻu ki he hala naʻá na faleʻi angé ʻe fie maʻu ai ia ke ne fai ha liliu lahi fau ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “ʻOku fuʻu faingataʻa ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi fuakava ko ʻená kiate au. ʻIkai ngata aí, he ʻikai ke u lava au ʻo totongi vahehongofulu, pea ʻoku ʻikai haku taimi ke ngāue tokoni ʻi he Siasí.” Peá ne kole mai leva kiate au, “ʻI heʻeku maté, kātaki muʻa fai ʻo fai e ngāue fakatemipale ʻoku fie maʻu kiate au mo hoku uaifí ka ma lava ʻo toe fakataha?”

Meʻa-mālie, he ʻoku ʻikai ko e fakamaau au ki he tangatá ni. Ka ʻoku ou fehuʻia e ʻaonga ʻo e ngāue fakafofonga he temipalé ki ha tangata naʻá ne maʻu e faingamālie ke papitaiso ʻi he moʻuí ni—ke fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí mo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé lolotonga ʻene ʻi he moʻui fakamatelié—ka naʻá ne fai e fili ʻi he ʻiloʻilo pau ke fakasītuʻaʻi e meʻa ko iá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau foki ange ʻi he hala ʻo e fuakavá ki heʻetau Ongomātuʻa Fakalangí ʻo fakataha ai mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”

ʻI heʻeku hoko ko e Palesiteni ʻo Hono Siasí, he taimi ní, ʻoku ou kōlenga kiate kimoutolu kuo mou mavahe mei he Siasí pea mo kimoutolu kuo teʻeki ai ke mou feinga moʻoni ke ʻilo kuo fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí. Fakahoko e ngāue fakalaumālié ke ke ʻilo aí, pea kātaki ʻo fai ia he taimí ni. ʻOku mei ʻosi e taimí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kuo fakafoki mai Hono Siasí mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí kuo ʻosi fakafoki mai ke tāpuekina ʻetau moʻuí ʻaki ha fiefia, ʻi he moʻuí ni pea mo e moʻui ka hokó. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.