Kukurei ni Beku

Iroun Unimwaane Russell M. Nelson

Man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman


Russell M. Nelson
I karabwa te Atua ao Natina, Iesu Kristo, ibukin Kaokan bwaai ao mwaakana ni karika te koaua ae rikirake n tamaroa ao te raoiroi ni kabuta te aonaaba.

Tariu ma mwaaneu aika kam tangiraki, I reitai ma Beretitenti Thomas S. Monson ao tabeman ni kamoamoaia ake a tia ni kaeka ana bubuti te burabeti ibukiia mitinare riki aika tau. Ngkai rikiraken te kukurei ibukin ana mwakuri te mitinare ae e aki kona ni kabotauaki ae e a butanako ni kabuta te aonaaba. Man te tai are e katanoata n Okitobwa ae nako, ngaa unimwaane, titita, ao taanga aika a na mwakuri bwa mitinare aika a ikawai ae a tia ni weteaki, ao a bati riki aika katauraoia. 1Ngkai aomata a titirakiniira (Mataniwi ni Kabuta) titiraki n aron, “Tera ae ti na karaoia ma ni kabane mitinare aikai?” E bebete te kaeka. A na karaoa are a aki toki mitinare ni kakaraoia. A na tataekina te euangkerio! A na kakabwaiaia natin te Atua ae Moan te Mwaaka!

Angiia mai iroumi kairake ni mwaane ao aine a na kukurei ni beku ngkai ko kataia n riki n tau man weteam n am mition. Kam noora aio bwa maenakon te koaua ao te tamaroa. Kam noora ami tai ae angaraoi ni mena iaon taubukin te nao anne.

Ngkami aika tebwi tabun ami ririki, butimwaea ni kabane ao ira ami karikiram ae boou ao n reireini ngkami ana reirei Iesu Kristo. Ngkai ami tai ni katauraoi n reireiniia tabeman ibukin tamaroan te Atua.

Kairake ni mwaane ao aine, am reirei e bon kakawaki n taainako—nakoira, nakoimi, ao nakon te Atua. Ngkana e angaraoi, ngkana ko tangiria n reirei n te kuura ke te iuniwetiri imwiin am mition, ti kaungako ni kanakoa am abirikeition e na kabaeaki aram n te reirei are ko tangiria imwaain are ko moana am mwakuri ni mitinare. A mwaiti intitute n reirei aika rietata (n aron te kuura ao iuniwetiri) a na kariaia te iremwe ae 18- nakon 30 te namakaina (imwiin are ko a tia ni butimwaeaki bwa ataein te reirei anne) imwaain are te tia riki ni mitinare e riai n iira te reirei anne. Aio are e na kona nakoimi mitinare ao titita ni mwakuri n akea te raraoma ibukin ae e nga ae ko na moana am reirei ae rietata. Ti rangi ni kakaitau nakoia taan kairiiri n intitute n reirei ake a karaoi aeka ni babaire aikai bwa a na riki!

Ngkami kaaro, taan reirei, ao tabeman, kukurei ni beku ngkai ko katauraoia ara roro ae rikirake n riki bwa n tau ibukin te mwakuri ni mitinare. Ibukin te tai aio, am banna ni katoto ibukin te maiu ae tamaroa e na atikii nanoia raoraom ao kaain rarikim. Katauraoiko n anga taian kaeka nakoia ake a titiraki e aera ko maiuakina te bwai ae ko karaoia.2 Ngkana a roko aekaki n titiraki aikai, ko kona ni kaeka man taekina, “Ti a titirakiniia mitinare! A kona ni buokiira! Ao ngkana ko tangiria, N na mena irarikim ngkai mitinare a kaeka man anga reirei nakoimi.”

Ngkami ikawai, kukurei ni beku ni buoka karikirakean te tamnei, te rabwata, ao katauraoi n te mwane ibukiia mitinare n taai aika na roko. E na rikirake te taneiai aei ibukim ni kawakin mwane (ibukin te nakoa ni mitinare). Ngkami taanga aika kam a ikawai, kam na bairea ami tai ngkana ko a kona ni mwananga ni mitinare. Ti na rangi ni kakaitau ibukin ami mwakuri ni mitinare. Ni karokoa te tai anne, tao tabeman a kona ni kamanena ami mwane ni boutoka te mwakuri ni mitinare man anga nakon te Mwane ni Mitinare ni Kabuta, n aron are e a tia ni manga karioa riki Beretitenti Monson n te moaningabong aei3

Rikiraken mwaitia mwaane ake a rineaki ma buuia aika tangiraki a kukurei ni beku ngkai a weteaki bwa a na tarai ana mition te Ekaretia. N te mwakuri anne a na rootia rooro n aomata aika maiu ngkai ao aomata ake a na maiu n taai aika a na roko. Beretitenti n te mition a taua kiingin te mwioko ibukin mwengaraoia, aki kabuanibwai, ao tokanikaia aia mitinare. Imwiin te reitaki ma beretitenti n te mwakoro n ana mition, beretitenti ni mition nako a mwiokoia mitinare bwa a na mwakuri n titeiki, uoote, ao mwaanga.

Beretitenti n titeiki ao bitiobi a kukurei ni bekku ngkai a kabanei riki aoa aika a bati ni intawiuniia mitinare ake a na mwakuri. Taan kairiiri n te nakoanibonga aikai a taui kiing ibukin te mwiokoakin te mwakuri ni mitinare n aia iunite, ao a kaungaia membwa n iiri.

Taari ma titita ni kauntira ni uoote nako a na kukurei naba ni waaki ni beku. I aon te kauntira anne bon te tia kairiiri n te miton n te uoote.4I tangiria n taetae ni kaineti nakoimi n tatabemaningkami taan kairiiri n te mition n te uoote. Kam a tia ni weteaki iroun ami bitiobi ni kaira te mwakuri ni mitinare n te uoote. Ao tabeman mai iroumi a rangi n nakoraoi aia mwakuri are a karekeaki aia kauoman ni buokiko. Ni ikotaki ma tabeman n te kauntira n te uoote, ko kinaia membwa aika aki kakaonimaki, te utu are tii tabeman kaain te utu anne ae kaain te Ekaretia, ao kaain rarikim ake a kan ongora. Ko bobotaki n taai tabetai ma mitinare aika bwanin aia tai ake a mwiokoaki. Ko anga taeka n reirei ao ni buokiia mitinare. Taiaoka buokia ni kanoa aia tai ni boong nako ma taai aika angaraoi ibukin reireia aika kakanoa man nano. Aio bon mwiokoam. Tabem e bon kakawaki, e rangin kakawaki ni koaua ibukin nakoraoin te mwakuri aio. Ngkana ko kukurei ni bekku ma te onimaki ao te ingainga n nano, tabeman a na karaoia naba. Ngkoe, n tabem ae te tia kairiiri n te mition, bon te toma n te reitaki imarenaia membwa ao mitinare n ana mwakuri tabu ni kamaiuaia natin te Atua.5

Raoraora ao kaain rarikira aika tiaki kaain ara Ekaretia a kona naba ni kukurei ni beku. Ti kaungaia ni kawakini ni kabane aika tamaroa ao ni koaua i nanon maiuia. Ao ngkai ti kaoia ni karekei riki tamaroa ao koaua riki, ai moa rara riki te koaua ae mimitong are rinanon ana babaire te Atua are akea tokina, utu a kona ni bootaki n akea tokiia.6

Te nao aio ibukin te koaua ao te tamaroa e bon kamiimi! E aki karikaki irouia aomata! E roko mai iroun te Uea, are e taku, “N na kawaekoa au mwakuri n taina.”7Te nao aio e kamwaakaki man te katanoata ae mai iroun te Atua are e karaoaki 193 te ririki n nako. Iai tii waniua te taeka inanona: “Aio Natiu te mwaane kam na Ongo Irouna!”8E taekinaki iroun te Atua ae Moan te Mwaaka, te katanoata anne e kaira te kairake ae Iotebwa Timiti nakon te Uea Iesu Kristo. Taeka akana waniua e moana Kaokan Ana euangkerio. Bukin tera? Ibukina bwa Atuara ae maiu bon te Atua n tangira! E tangiria ana natina bwa a na ataia ao Iesu Kristo, are e a tia ni kanakoa!9 Ao E tangiria Natina ni karekea te aki mamate ao te maiu are akea tokina!10

Ibukin aana ae mimitong aio, ara mitinare a anga te reirei iaon Kaokan Bwaai. A ataia bwa tao 2,000 te ririki n nako, te Uea e katea Ana Ekaretia. Imwiin Taurakina n te kaibangaki ao mateia Ana Abotoro, aomata a bita te Ekaretia ma ana reirei. Ngkanne, imwiin rooro n aki oota n te tamnei, ao n aron are a kaman taekinna burabeti ni kawai,11 Te Tama are i Karawa ao Iesu Kristo a kaoka te Ekaretia, ana reirei, ao ana kariaiakaki te nakoanibonga. Ibukin Kaokan Bwaai, te rabakau ao otenanti aika kakawaki ibukin te kamaiuaki ao te karietaaki a manga tauraoi nakoia aomata ni kabane.12N tabeua te tai imwiina, te karietataki anne e kona ni kariaia ngaira n tatabemaniira ni maeka ma ara utu imatan te Atua ao Iesu Kristo n aki totoki.

I aki kona n taekina Kaokan Bwaai ma tabeua te aki kukurei. Te koaua aio n rongorongona ni kawai e bon rangi ni kakubanako!. E bon rangi ni kamimi. E rangi ni kakukurei. Ai kamimira bwa te tia ua rongorongo mai karawa e roko n anga te kariaiakaki ao te mwaaka nakon te mwakuri aio?

Tamara are Akea Tokina ao Iesu Kristo a kaoti nakon te Burabeti Iotebwa Timiti n te tai ae bati. 13 Iaan Aia kairiiri, tabeman taan ua rongorongo mai karawa a roko, ngaia n tatabemaniia nako ma bukiia aika teretere. Ibukin te katoto:

  1. Te anera Moronaai e kaota ana Boki Moomon.14
  2. Ioane te Tia Bwabetito e kaoka te Nakoanibonga ae te Aaron.15
  3. Betero, Iakobwa, ao Ioane a kaoka te Nakoanibonga ae te Merekitereka.16
  4. Mote e anga kiing ibukin bootakia Iteraera.17
  5. Elias e anga kiingin te rabakau ibukin Aberaam.18
  6. Eria e kaoka kiingin kariaiakaki ni kabaeaki.19

N raonaki ma anne, Kaokan Bwaai e ikota te rabakau are iai irouia Aomata aika Itiaki ngkoa. Te Uea e katauraoa te boki ae tabu ae boou. Nakon te Baibara ae Tabu E ikota ana Boki Moomon: Te Kakoaua Teuana ibukin Iesu Kristo. Bon te rekooti ibukiia burabeti ao ana mwakuri te Uea are e a manga kautaki nakoia aomata i Amerika rimoa. E kabwarabwara ana babaire ni kakukurei te Atua ae korakora20—te babaire ibukin te kamaiuaki. 21 Ana Boki Moomon e boraoi raoi ma are n te Baibara. Ni kauoua rekooti aika tabu aikai a kamatoa koauan ana euangkerio Iesu Kristo ao kakawakin ana Mwakuri ni Kamaiu.22

Kaokan Bwaai e kakoroaraoi nanon taetae ni burabeti aika bati man te Baibara. Ibukin te katoto, Itaia e taetae ni burabeti bwa ana auti te Uea e na kateaki iaon taubukin maunga.23 Otinakoia bwaeoniia nakon maungan Amerika maeao ni kakoroan te bwai ae riki ae kakawaki n te angakarea ao te onimaki. Itaia e a kaman taekinna bwa te Atua e na karaoa te mwakuri ae rangi n tamaroa ao ni kamimi.24 Anne ae ngkai e a kakoroaki bukina n aia mwakuri mitinare aika tabu ae tabe n rikirake mwaitiia.

Ana reirei te O Tetemanti ibukin te kabwianibwai e a tia ni kaokaki.25 N aron mwiina, a bati riki taan kabwaka te kabwianibwai aika kakabwaiaki ibukin aia ongeaba. Mwanean te Merikitereka are kamatataaki man booki aika tabu ake a Kaokaki.26 Taetae ni burabeti bwa ana kai Iotebwa (ana Boki Moomon) ao ana kai Iuta (te Baibara) a na riki bwa teuana inanon bain te Atua a tia ni kakoroaki bukiia.27

Kaokan bwaai e kamatata naba taeka aika tabu n te Nu Tetemanti. Mwanean te bwabetito ibukiia maate e a oota riki ngkai28 Otenanti ibukiia ara bakatibu aika mate a karaoaki ngkai irouia tabeman inanon tembora aika 141 ni kabuta te aonaaba! Akea riki te kawai teuana ni kamaiuia ara bakatibu ake a mate n akea ataakin te euangkerio!29 Ioane ni miina ni Kaotioti ibukin temanna te anera (ae kiba) i nukan karawa, n taekina te euangkerio ae akea tokina nakoia ake a maeka iaon te aonaaba,” e a kaman taekina ana mwakuri te anera Moronaai ao ana Boki Moomon.30

The Book of Mormon is the centerpiece of the Restoration. It was written, preserved, and transmitted under the Lord’s direction. It was translated “by the gift and power of God.”31 The book of Doctrine and Covenants contains many additional revelations given to the Prophet Joseph Smith. Through him we have received more pages of scripture than we have from any other prophet. In what must have been a wistful moment, he said to the Saints in Nauvoo, Illinois, “I never told you I was perfect; but there is no error in the revelations which I have taught.”32

Ni bootaki, membwa ao mitinare a kaoia ni kabane n reireiniia ibukin taekan te Atua, ao Iesu Kristo, ao ibukin Ana Euangkerio. N tatabemaniia aomata ake a titiraki a riai ni kakaea ma te korakora ao ni kakorakoraia n tataro ibukin te kakoaua bwa bwaai aikai a bon koaua. Te koaua e na kaotaki man mwaakan te Tamnei ae Raoiroi.33

I karabwa te Atua ao Natina, Iesu Kristo, ibukin Kaokan Bwaai ao mwaakana ni karika te koaua ae rikirake n tamaroa ao te raoiroi ni kabuta te aonaaba. Ti bia karebaba n te nao aio ao ni kakoroa ana tua te Uea ni uota te euangkerio “nakon aba nako, reeti, ao neewe, ao aomata,”34 I tataro n aran Iesu Kristo, amen.

Kaota te Tabo are e kawakinaki iai

  1.  

    1. Tara Thomas S. Monson, “Welcome to Conference,” Ensign ke Liahona, Nobembwa. 2012, 4–5.

  2.  

    2. Tara 1 Betero 3:15.

  3.  

    3. Tara Thomas S. Monson, “It’s Conference Once Again,” Ensign ke Liahona, Meei 2011, 6.

  4.  

    4. Tara Handbook 2: Ibuobuoki n te Ekaretia (2010), 5.1.

  5.  

    5. Ti kakaitau ibukiia Aomata aika Itiaki ake a kataia ni kakorakoraia ma nanoia ibukin aia anganano. A kataia n riki n tabu riki. A kakaea “moa ni katea uean te Atua, ao ni kakoaua tamaroana” (Joseph Smith Translation, Mataio 6:38 [inanon Mataio 6:33, footnote a]).

  6.  

    6. Tara “Families Can Be Together Forever,” Kuna n Taromauri, nambwa. 300; reitan kamataata e kuneaki n Doctrine ao Covenants 132:7, 19.

  7.  

    7. Doctrine ao Covenants 88:73.

  8.  

    8. Iotebwa Timiti—History 1:17.

  9.  

    9. Tara Ioane 17:3

  10.  

    10. Tara Moses 1:39.

  11.  

    11. Tara Mataio 17:11; Mwakuri 3:20–21; I-Ebeto 1:10; 2 Nibwaai 30:8; Doctrine ao Covenants 132:40, 45.

  12.  

    12. Tara 3 Nibwaai 27:13–14, 21; Doctrine ao Covenants 39:6; Taekan te Onimaki 1:4.

  13.  

    13. Tara Karl R. Anderson, The Savior in Kirtland (2012), 228–43.

  14.  

    14. Tara Doctrine ao Covenants 27:5; tara naba Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:33–34.

  15.  

    15. Tara Doctrine ao Covenants 13.

  16.  

    16. Tara Doctrine ao Covenants 20:2–3; 27:12; 128:20; tara naba Larry C. Porter, “Dating the Restoration of the Melchizedek Priesthood,” Ensign, Tuun 1979, 4–10.

  17.  

    17. Tara Doctrine ao Covenants 110:11.

  18.  

    18. Tara Doctrine ao Covenants 110:12.

  19.  

    19. Tara Doctrine ao Covenants 110:13–16.

  20.  

    20. Tara Aramwa 42, ai moarara riki te kibu 8.

  21.  

    21. Tara, n aron te katoto, Aramwa 12:28–30.

  22.  

    22. Tara, n aron te katoto, 1 I-Korinto 15:22; Aramwa 34:9

  23.  

    23. Tara Itaia 2:2.

  24.  

    24. Itaia 29:14.

  25.  

    25. Tara Karikan Bwaai 14:18–20; Maraki 3:8–10; Doctrine ao Covenants 119–20.

  26.  

    26. Tara Karikan Bwaai 14:18; Taian Areru 110:4; tara naba Aramwa 13:14–18; Doctrine ao Covenants 84:14–22.

  27.  

    27. Tara Etekiera 37:16, 19; Doctrine ao Covenants 27:5.

  28.  

    28. Tara 1 I-Korinto 15:29; Doctrine ao Covenants 128.

  29.  

    29. Tara Doctrine ao Covenants 137:7; 138:31–34.

  30.  

    30. Te Kaotioti 14:6; tara naba Doctrine ao Covenants 133:36–39.

  31.  

    31. Atuun te iterana ni ba n ana Booki Moomon, koreaki iroun Moronaai; Doctrine ao Covenants 135:3.

  32.  

    32. Aia Reirei Beretitenti n te Ekaretia: Iotebwa Timiti (2007), 522.

  33.  

    33. Tara Moronaai 10:4–5.10:4–5.

  34.  

    34. Te Kaotioti 14:6; tara naba 1Nibwaai 19:17; Doctrine ao Covenants 133:37.