2018
O Le Fono Faatasi
January 2018


O Le Nofoia o le Aufono

Aumaia o le Mana e Sili Atu i Sauniga o le Au Perisitua Mekisateko ma le Aualofa

Ata
man in priesthood quorum council meeting

Uputomua na saunia e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

I le taimi o la’u auaunaga faaaposetolo, ou te faamamafaina soo lava le mamana ma le taua o aufono, e aofia ai aufono a le siteki, uarota, ausilali, ma aiga. Ou te talitonu e faapea, o le galulue ai e ala i aufono o le auala aupito sili lea e maua ai taunuuga moni.

O lenei masina, tatou te faatinoina ai nisi o suiga faigofie ae e taua i le mataupu aoaoina lea e suesueina e sui o le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa pe a latou feiloai i a latou faalapotopotoga patino i aso Sa taitasi. E faaopoopo i le suesueina o upu a perofeta soifua mai le konafesi aupito sili ona lata mai, o le a tatou “fono faatasi [ai foi]” (MF&F 107:89) e talanoaina mataupu e feagai ma i tatou ma manaomia ona tatou maua.

Ao tatou aoao e fefautuaai faatasi ia sili atu le mataalia, o le a faamanuia i tatou e le Atua i se faasologa faateleina o faaaliga ma le malamalama ma le mana sili atu e faataunuu ai Lana galuega.

Ao le’i fausiaina lenei lalolagi, sa faataunuuina e le Tama Faalelagi Lana galuega e ala i aufono (tagai MF&F 121:32). Amata mai ia Atamu ma Eva, sa saili e le nuu o le Atua Lona finagalo i aufono. O le mea moni, sa faasino e le Atua o Ia Lava o le “Tagata Fautua” (Mose 7:35). I le amataga o lenei tisipenisione, sa amata ai e Iosefa Samita le toefuataiga “o le faatulagaga o Aufono i aso anamua.”1 I le aso, e puleaina le Ekalesia e ala i aufono i tulaga uma.

I masina talu ai nei, sa fefautuaai faatasi taitai aoao o le Ekalesia e uiga i le faamalolosia o sauniga o le Aso Sa a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa. O le taunuuga o se mataupu aoaoina fou ua faaautuina Sau, Mulimuli Mai ia te Au—mo le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa, lea e faateleina ai le faaaogaina o savali o konafesi aoao ma tuuina atu le mana o le fefautuaai i totonu o a tatou korama o le perisitua ma Aualofa.

“I le mea sa tatou i ai, sa tatou faia le tele o mea lelei,” o le saunoaga lea a Elder Christoffel Golden o le Fitugafulu, o le sa fesoasoani e taitai lenei suiga. “Ae ua finagalo le Alii ia tatou agai i luma. O le a oo mai le alualu i luma o se taunuuga o lenei suiga ia suesueina upu a perofeta soifua ma fono faatasi.”

Talu ai nei, sa fono faatasi ai le Au Peresitene Aoao o le Aualofa ma sui o le Fitugafulu e talanoaina pe faapefea ona valaaulia e le fefautuaai ia faaaliga, faateleina le lotogatasi, ma aumaia le mana. Ua latou ofoina mai mataupu faavae nei, i le iloaina o le a e atiae i luga o nei manatu a o e iloaina ia vaifofo e sao mo oe, o la outou uarota po o le paranesi, ma lau korama po o le Aualofa.

Mana i le Faamoemoega

“Talu ai ona ua outou potopoto faatasi outou lava … , ma ua outou autasi e faatatau i lenei mea e tasi, ma sa outou ole atu ai i le Tama i lo’u igoa, o le a faapea lava ona outou maua” (MF&F 42:3).

O aufono o se auala lea tatou te “sailia faatasi le finagalo o le Alii.”2 I nisi upu, e le lava tau lava o le faasoa o ni manatu; e ala i le fefautuaai faatasi, tatou te valaaulia faaaliga ia mafai ai ona tatou aoao i le mea e finagalo le Alii ia tatou faia i a tatou tulaga. O le a sili atu ona tatou manuia i le mauaina o se aafiaga faafaaaliga a o tatou manatua mea nei:

1. Taulai Atu—amata i se mataupu po o se manaoga faapitoa e anoa. O le taulai atu i se mataupu po o se manaoga e tasi e faateleina ai lo tatou tomai e faia se agai i luma aoga. E fesoasoani foi le taulai atu ia i tatou e vaai ai i tua atu o faailoga e iloa gofie ai (mea o loo tutupu) ma saili mo le malamalama e uiga i mea faavae (i le aisea ma le pe faapefea ona aafia tagata i se mea pepelo). Mo se faataitaiga, atonu tatou te fefautuaai e uiga i le pe faapefea ona fautua ma fesootai atu a tatou talavou i le lagi i lo le talanoaina o le taimi e faaalu e talavou e vaavaai ai i lau.

2. Vaaiga—tuu ia le mataupu po o se manaoga i se fesili. O se autu ua tuuina o se fesili e mafai ona fesoasoani e tuuina mai ni malamalamaaga faaleaoaoga faavae. Atonu tatou te fesili ifo, “E mafai faapefea ona tatou talanoaina le tulaga i se auala e aoga ma faamaloloina?” po o le “O le a le aoaoga faavae, pe afai e sili ona malamalama ai, o le a fesoasoani e foia le mataupu?”

3. Mana—saili le faaaliga. Ao mafai ai e le aufono ona mafaufau i ni vaifofo, o le faamoemoega o aufono o le iloa lea o le finagalo o le Atua, e le na o le lisi o faiga silisili pe ia faapea atu, “O le auala lea sa faia ai i le matou uarota mulimuli.” E pei ona aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, tatou te le manaomia ni fonotaga, tatou te manaomia ni aafiaga faafaaaliga.3 O le fefautuaai faatasi e faaali mai ai ni vaifofo e taitai atu i faatinoga.

Mana i le Auai

“Tofi se faiaoga i totonu o outou lava, ma ia lē tuu atu i tagata uma e tāutala i le taimi e tasi; ae tuu atu i tagata e tautala taitoatasi mai ae tuu i isi tagata uma e faalogologo i ana upu, ina a uma ai ona tautala mai o tagata uma, o le a faapea ona mafai ona faagaeetia ai o tagata uma, ma ina ia mafai ona maua ai e tagata taitoatasi le avanoa tutusa” (MF&F 88:122).

I aufono, o mea e fiafia i ai tagata taitoatasi ma le faalapotopotoga—le uarota po o le paranesi—e o mai faatasi i se auala tulaga ese, aemaise lava pe afai e malamalama tagata auai i mea nei:

1. O sui taitasi o le aufono e i ai se matafaioi taua. E tatau i sui o le aufono ona auai ma le malosi i ai ae aua le avea le tele o le taimi o le aufono. E pei ona aoao mai Paulo, “E le mafai foi i le mata ona fai ane i le lima, E leai sou aoga ia te au; e le mafai foi i le ulu ona fai ifo i vae, Lua te le aoga ia te au. A e sili lava itu tino e ta’ua e vaivai ona sili o lo latou aoga” (1 Korinito 12:21–22).

2. E saili e sui o le aufono ia faaopoopo le malamalama. Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita “ma tagata taitoatasi, [ae na te le’i tuuina atu se aitema i luma o se aufono mo le iloiloga], e tatau ona mautinoa e mafai ona ia tuuina atu se manatu pupula i le mataupu ae le o le faasalalau o le pogisa, [ma ia maua lona feteenaiga i le amiotonu].”4

3. E saili sui o le aufono ina ia lotogatasi. E ui i vaaiga eseese, e tuufaatasia sui o le aufono i le sailia ia “maua le taitaiga mai le Agaga Paia.”5 Sa i ai se taimi sa saunoa mai ai Iosefa Samita i se taimi o se fonotaga e faapea “ina ia maua faaaliga ma faamanuiaga o le lagi sa tatau ai le i ai o o matou mafaufau i le Atua ma faatino le faatuatua ma avea ma loto e tasi ma mafaufau e tasi.”6

Ata
Relief Society council meeting

Mana i Fuafuaga Faatino

“Ina ia mafai e tagata taitoatasi ona faia e tusa ma mataupu faavae ma mataupu autu e faatatau i le lumanai, e tusa ma le faitalia ua Ou tuu atu ia te ia” (MF&F 101:78).

E le atoatoa se aufono e aunoa ma ni fuafuaga e faatino ai i luga o faaaliga na mauaina. E tatau ona valaaulia tagata auai o le aufono ia faia ni tautinoga faapitoa o le a latou galulue i ai. “I le faaiuga o la outou fonotaga, e tatau ona ia te outou ni tofiga,” o le saunoaga lea a Sister Jean B. Bingham, Peresitene Aoao o le Aualofa. “O le galuega aupito i taua e tupu i le va o fonotaga.”

E taiala e le taitai le aufono agai atu i le malamalama ma le malilie faatasi. Ona ia taitaia lea i le faia ma le faamaumauina o tofiga mo le toe tulitatao i se taimi mulimuli. Ua faaopoopo mai Sister Sharon Eubank, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa: “O loo i ai i totonu o i tatou le mana. Ao tatou fusia i tatou lava e faatino, o le a faapaiaina a tatou taumafaiga e le Alii (tagai MF&F 43:9). O le volenitia mo ma toe lipoti mai i tofiga, o le auga lea o feagaiga o le faatinoga.”

Matafaioi a le Taitai

“Sa le sili atu le lelei o le sa talai atu nai lo le sa faalogologo, pe sa sili atu foi le lelei o le na aoao atu nai lo le na aoaoina; ma sa faapea ona latou tutusa uma” (Alema 1:26).

Ina ia faaleleia a tatou aufono, tatou te aloese mai i manatu o le taitaiga faalelalolagi o le taitaiga. I le malo o le Alii, o le taitai e “tautua a outou uma” (Mareko 10:44). E faapena foi, o le taitai o le aufono, pe o se pule faamalumalu po o se faiaoga, e tuuina atu le taulaiga ae e le o le taulaiga autu. E aloese o ia mai le avea ma tagata e tele le tautala atu pe filifili e faia le faaiuga ao lei faafofoga atu i le aufono.

O le taitai o le aufono e i ai se matafaioi taua i le fausiaina o le faamoemoega, lagolagosua i talanoaga, ma le valaauliaina o tagata auai e faia ni tautinoga ina ia faatino. E sili atu ona lelei ia le faatinoina o le aufono a o faafofoga le taitai o le aufono, taiala, valaaulia, puipuia, ma faamautinoa.

1. Faalogo. O taitai lelei e faalogo i le failauga ma i le Agaga Paia. “Ou te talitonu e sili atu le lelei o le faaaogaina o le meaalofa o le iloatino,” na saunoa ai Elder Bednar, “pe a tatou faalogo ae le o le tautala.”7

2. Taiala. E taiala e le taitai o le aufono le talanoaga, e faataga manatu ina ia fatufatua’i. Pe a talafeagai ai, e toe sui e le taitai le talanoaga pe toe taitaia ma le agaga alofa.

3. Valaaulia. E auina atu e le Alii ia faaaliga i sui o se aufono. Valaauliaina o tagata uma—e aofia ai ma tagata e le mananao ai—e ofo mai ni manatu e faateleina ai le gafatia o le aoaoina o le finagalo o le Alii.

4. Puipuia. E fatua’i ai e se taitai o le aufono se siosiomaga mo le faasoaina saogalemu ma talafeagai e ala i le tausiga mo i latou o e faasoa ma puipuia e faasaga i muimuiga ma le faamasino atu. O autu e maaleale e manaomia le taitaiga ma le faaeteete. O mataupu e le faalauaiteleina e faatumauina faapea.

5. Faamautinoa. Ao faasoa e tagata auai manatu ma metotia, e faamautinoa e se taitai ia sao e ala i le ofoina atu o le talisapaia ma fesootai manatu e fetaui. E fesoasoani lenei faamautinoaga ia lagona ai e le tagata auai le vaega o le faagasologa faafaaaliga ma faalautele i latou lava ia mautinoa ua fesoasoani lo latou sao.

Mataupu Aoaoina Fou, Tautinoga Fou

Faatasi ai ma lenei tausaga fou ma le mataupu aoaoina fou e oo mai se vaitau o le tautinoga fou. Ua faamanuiaina i tatou i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. O la tatou tiutetauave ma avanoa le saili mo Lana taitaiga ma fai Lana galuega. O lenei laa i luma i la tatou sauniga o le Aso Sa i le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa e le faatatau i le na o le mauaina o se lesona e uiga i le galuega; peitai tatou te “fono faatasi” ma fesoasoani i amioga amiotonu—amioga o le a “uunai atu [ai] tagata e toatele i Siona faatasi ma pese o le olioli tumau-faavavau” (MF&F 66:11).

Faamatalaga

  1. Iosefa Samita, i “Minute, 17 Fepuari 1834,” josephsmithpapers.org.

  2. Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 2.4.4.

  3. Tagai David A. Bednar, “Panel Discussion” (fonotaga faaleaoaoga a le au taitai, Nov. 2010), broadcasts.lds.org.

  4. Aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, filifilia e Iosefa Filitia Samita (1976, 268.)

  5. Tusitaulima 2, 3.3.2.

  6. Iosefa Samita, i “Minute, 27-28 Tesema 1832,” 3, josephsmithpapers.org.

  7. David A. Bednar, “Panel Discussion.”