‘Inisititiuti
7 Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki


“Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki,” vahe 7 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 7: “Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki”

Vahe 7

ʻĪmisi
Ngaahi meʻa-hā-mai ʻi he Vaoʻakaú

Ongo Kaungā Tamaioʻeiki

Naʻe momoko mo ʻuhoʻuha ʻa e faʻahitaʻu failau ʻo e 1829 ʻo aʻu ki Mē. Lolotonga e nofo fale ʻa e kau faama ʻo Hāmoní, ʻo fakatoloi hono tō ʻenau ngoue he faʻahitaʻu failaú kae ʻoua kuo sai e ʻeá, naʻe liliu ʻe Siosefa ia mo ʻŌliva e lekōtí ki he lahi taha te na lavá.1

Kuó na aʻu mai ki he talanoa ʻo e meʻa ne hoko ki he kau Nīfaí mo e Kau Leimaná he taimi naʻe pekia ai ʻa Sīsū ʻi Selusalemá. Naʻe fakamatala ai ki he ngaahi mofuike mo e matangi mālohi ne ilifia ai ʻa e kakaí mo ne liliu e fōtunga ʻo e fonuá. Naʻe ngalo hifo ha ngaahi kolo ki lolofonua, kae vela ha ngaahi kolo ʻe niʻihi. Naʻe laulauhoua e fatulisi ʻa e langí pea pulia e laʻaá, kae nofo e niʻihi naʻe kei moʻuí ʻi he fakapoʻuli lōlō. Naʻe tangi e kakaí ʻi ha ʻaho ʻe tolu, ʻo tengihia ʻenau kau maté.2

Faifai pea ongo mai e leʻo ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he uhouhonga ʻo e taimi fakamamahí ni. Naʻá Ne fehuʻi ange, “He ʻikai koā te mou tafoki mai ʻeni kiate au, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu, koeʻuhí ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu?”3 Naʻá Ne toʻo atu e fakapoʻulí pea fakatomala e kakaí. Ne fakataha mai leva hanau tokolahi ki ha temipale ʻi he feituʻu ne ui ko Mahu, ʻo nau talanoa ai ki he ngaahi liliu lahi kuo hoko ki he fonuá.4

Lolotonga ‘enau fetalanoaʻakí, ne nau mamata ki he hāʻele hifo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mei he langí. Naʻá Ne folofola, “Ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní.”5 Naʻá Ne nofo mo kinautolu ʻi ha kiʻi taimi, akoʻi ange ʻEne ongoongoleleí mo fekau ke nau papitaiso ʻi he fakauku ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá.

Naʻá Ne folofola, “Ko ia ia ʻokú ne tui kiate au mo papitaisó, ʻe fakamoʻui ia. Te nau maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”6 Kimuʻa peá Ne hāʻele hake ki he langí, naʻá Ne foaki ki ha kau tangata angatonu ʻa e mafai ke papitaiso ʻa kinautolu naʻe tui kiate Iá.7

Lolotonga e liliu lea ʻa Siosefa mo ʻŌlivá, naʻe ongo kiate kinaua e ngaahi akonaki ko ʻení. Naʻe tatau pē ʻa Siosefa mo hono taʻokete ko ʻAlaviní ʻo teʻeki ai papitaiso, pea naʻá ne fie ʻilo lahi ange ki he ouau mo e mafai naʻe fie maʻu ke fakahoko ʻaki iá.8


ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē  1829, naʻe tuʻu ai e ʻuhá pea luelalo leva ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki he vaoʻakau ofi atu ki he Vaitafe Sesikuehaná. Naʻá na tūʻulutui ʻo fehuʻi ki he ʻOtuá fekauʻaki mo e papitaisó pea mo e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá. Lolotonga ʻena lotú, naʻe ongo mai e leʻo ʻo e Huhuʻí ʻo fakanonga kinaua, pea hā mai ha ʻāngelo ʻi ha konga ʻao maama. Naʻá ne fakafeʻiloaki ange ko Sione Papitaiso ia, peá ne hilifaki hono ongo nimá ʻi hona ʻulú. Naʻe fonu hona lotó ʻi he fiefia pea ʻākilotoa kinautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Naʻe pehē ange ʻe Sione, “ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa [ʻeku] ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá.”9

Naʻe ʻikai leʻolahi e leʻo ʻo e ʻāngeló, ka naʻe ongo mahuhuhuhu ia ki he loto ʻo Siosefa mo ʻŌlivá.10 Naʻá ne fakamatalaʻi ange naʻe fakamafaiʻi kinaua ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke na fai papitaiso pea naʻá ne fekau ke na fepapitaisoʻaki pē ʻa kinaua kimuʻa peá ne toki mavahé. Naʻá ne talaange foki te na maʻu mo ha toe mālohi lahi ange ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻamuiange, ʻa ia te na maʻu ai e mafai ke na fefoakiʻaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kae pehē kiate kinautolu ne na papitaisó.

Hili e mavahe ʻa Sione Papitaisó, naʻe lue leva ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻo hifo ki he loto vaitafé. Naʻe tomuʻa papitaiso ʻe Siosefa ʻa ʻŌliva, pea ʻi heʻene tuʻu hake pē mei he vaí, naʻe kamata ke kikite ʻa ʻŌliva ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻe vave ʻene hokó. Naʻe papitaiso leva ʻe ʻŌliva ʻa Siosefa, pea naʻá ne tuʻu hake mei he vaí ʻo kikite fekauʻaki mo e ʻalu hake ʻa e siasi ʻo Kalaisí, ʻa ia kuo talaʻofa mai e ʻEikí te Ne fokotuʻu ʻi hona lotolotongá.11

Hili e fakahinohino ʻa Sione Papitaisó, ne na toe foki ki he vaoʻakaú ʻo fefakanofoʻaki kinaua ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻI heʻena ako ʻa e Tohi Tapú, kae pehē ki heʻena liliu e lekooti fakakuonga muʻá, naʻe faʻa lau ai ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻo fekauʻaki mo e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. Kuó na fuesia ʻeni e mafai ko iá.

Hili ʻena papitaisó, naʻe fakatokangaʻi ʻe Siosefa mo ʻŌliva ko e ngaahi potufolofola ko ia ne muʻaki hā ngali fihi mo fakamisitelí, kuo fakafokifā pē ʻene toe mahino angé. Ne nofoʻia ʻena fakakaukaú ʻe he moʻoní mo e mahinó.12


Ka ʻi Niu ʻIoké, naʻe loto vēkeveke ai e kaungāmeʻa ʻo ʻŌliva ko Tēvita Uitemaá ke ne ʻilo lahi ange ki he ngāue ʻa Siosefá. Neongo naʻe nofo ʻa Tēvita ia ʻi Feieti, ʻi ha maile ʻe tolungofulu nai mei Manisesitā, ka naʻá na kaungāmeʻa mo ʻŌliva lolotonga e kei faiako ʻa ʻŌliva peá ne kei nofo mo e fāmili Sāmitá. Ne na faʻa talanoa ki he ʻū lauʻi peleti koulá pea ʻi he taimi naʻe hiki ai ʻa ʻŌliva ki Hāmoní, naʻá ne palōmesi ke faitohi kia Tēvita fekauʻaki mo e liliú.

Ne ʻikai fuoloa kuó ne kamata maʻu ha ʻū tohi. Naʻe tohi ange ʻa ʻŌliva naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa e fakaikiiki ki heʻene moʻuí naʻe ʻikai mei lava ke ʻilo ia ʻe ha taha, tukukehe pē ʻi ha fakahā mei he ʻOtuá. Naʻá ne fakamatalaʻi e folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefá pea mo hono liliu ʻo e lekōtí. ʻI ha tohi ʻe taha, naʻe vahevahe ange ai ʻe ʻŌliva ha fanga kiʻi fakalea ʻo e liliu naʻe faí mo ne fakamoʻoni ki hono moʻoní.

Naʻá ne talaange ʻi ha tohi ʻe taha kia Tēvita, ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke ne haʻu mo ʻene fanga hōsí mo e salioté ki Hāmoni ke tokoni kia Siosefa mo ʻEma, pea naʻe hiki ʻa ʻŌliva ki he ʻapi ʻo Uitemaá ʻi Feieti, pea ko e feituʻu ia ne fakaʻosi ai e ngāue liliu leá.13 Kuo kamata ke ʻikai fuʻu talitali lelei e fāmili Sāmitá ʻe he kakai ʻo Hāmoní. Naʻe fakamanamanaʻi ʻe ha kau tangata ke ʻohofi kinautolu, ka ne ʻikai e fāmili ʻo ʻEmá, mahalo kuo nau lavea lahi.14

Naʻe vahevahe ʻe Tēvita e ngaahi tohi ʻa ʻŌlivá ki heʻene ongomātuʻá mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfine, pea ne nau loto fiemālie ke talitali lelei ʻa Siosefa, ʻEma mo ʻŌliva ki honau ʻapí. Ko e fāmili Uitemaá, ko e hako kinautolu ʻo ha kakai lea faka-Siamane ne nau nofoʻi e feituʻú pea ne ʻiloa kinautolu ko ha kakai ngāue mālohi mo anga fakaʻapaʻapa. Naʻe ofi ʻaupito honau fāmá ki he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ke nau ʻaʻahi ki ai, ka naʻe mamaʻo feʻunga ia ke ʻoua naʻa hohaʻasi kinautolu ʻe he kau kaihaʻá.15

Naʻe fie ʻalu leva ʻa Tēvita ki Hāmoni, ka naʻe fakamanatu ange ʻe heʻene tamaí ʻoku toe ha ʻaho ʻe ua ke fakaʻosi ai haʻane ngāue lahi kae toki lava ʻo mavahe. Ko e faʻahitaʻu tōtaʻú ia, pea nae fie maʻu ke ne palau ha ʻeka ʻe uofulu pea ʻai mo ha fafanga kelekele ke tokoni ke tupu ʻenau ngoue uité. Naʻe talaange ʻe heʻene tamaí naʻe totonu ke ne ʻuluaki lotu pe naʻe fie maʻu moʻoni ke ne mavahe he taimí ni.

Naʻe talangofua ʻa Tēvita ki he faleʻi ʻene tamaí pea ʻi heʻene lotú, naʻá ne ongoʻi naʻe talaange ʻe he Laumālié ke fakaʻosi ʻene ngāue ʻi ʻapí kimuʻa pea toki ʻalu ki Hāmoni.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe luelue ai ʻa Tēvita ki he ngoueʻangá ʻo ne mamata ki ha ngaahi foʻi laine fakapōpōʻuli ʻi he kelekelé naʻe teʻeki ai ke palau he efiafi kimuʻá. Naʻá ne toe vakavakai holo, ʻo ne vakai fakafuofua ki ha ʻeka ʻe ono kuo palau he pō kimuʻá, pea naʻe tatali mai ʻa e palaú kiate ia ʻi he laine fakaʻosí, kuo maau ke ne fakaʻosi e ngāué.

Naʻe ofo e tamai ʻa Tēvitá ʻi heʻene ʻilo ki he meʻa naʻe hokó. Naʻá ne talaange, “Pau pē ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi ange ʻe kau he meʻá ni, ko ia ʻoku ou tui mahalo ʻoku lelei ke ke ʻalu ki Penisilivēnia he vave tahá he ʻosi pē hono laku hoʻo fafanga kelekelé.”

Naʻe ngāue mālohi ʻa Tēvita ke palau e toenga ngoueʻangá mo teuteuʻi e kelekelé ki ha tōtaʻu lelei. ʻI heʻene ʻosí, naʻá ne tui ʻene salioté ki ha fanga hoosi mālohi peá ne fononga leva ki Hāmoni, kimuʻa he taimi naʻe totonu ke toki ʻalu aí.16


Naʻe femoʻuekina leva e faʻē ʻa Tēvitá ʻi he hiki pē ʻa Siosefa, ʻEma mo ʻŌliva ki Feietí. Naʻe ʻosi ʻi ai ha fānau ʻe toko valu ʻa Mele Uitemā mo hono husepāniti ko Pitá, ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu hongofulu mā nimá mo e tolungofulú, pea ko e niʻihi ko ia ne ʻikai kei nofo honau ʻapí, ne nau nofo ofi atu pē ki ai. Naʻe femoʻuekina e ngaahi ʻaho ʻo Melé ʻi he tokangaʻi ʻenau ngaahi fie maʻú, pea ko ha ngāue lahi ia e ʻi ai ʻene kau ʻaʻahi ʻe toko tolú. Naʻe falala ʻa Mele ki he uiuiʻi ʻo Siosefá pea naʻe ʻikai ke ne hanu ka kuo fakaʻau ke ne ongosia.17

Naʻe fuʻu vela mo ʻafu ʻaupito e ʻea ʻi Feietí he faʻahitaʻu māfana ko iá. ʻI he fai ko ia ʻe Mele ʻa e foó mo teuteuʻi e meʻatokoní, naʻe lele pē ʻa e tala-kae-tohi ʻe Siosefa ʻa e liliu leá ʻi ha loki ʻi ʻolunga. Naʻe fai ʻe ʻŌliva e tohí maʻana, ka naʻe faʻa taufetongi pē ʻa ʻEma pe ko ha taha he fāmili Uitemaá ʻi hono fai e tohí.18 Taimi ʻe niʻihi, ʻi he ongosia ʻa Siosefa mo ʻŌliva he ngāue liliu leá, ne na lue lalo ki ha kiʻi anovai ofi atu pē ʻo tolo e maká ke paheke he fukahi vaí.

Naʻe maʻu ʻe Mele ha kiʻi taimi ke siʻi mālōlō ai, ka naʻe faingataʻa ke ne fuesia e ngāue ne toe fakalahi atú pea mo ʻene ongosiá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻene ʻi he fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanú naʻe tatau ai e fanga pulú, naʻá ne vakai atu ki ha tangata ʻulu hinā naʻá ne afe mai mo ha tangai ʻi hono umá. Naʻá ne ilifia he fakafokifā pē e ʻasi ʻa e tangatá ka ʻi heʻene fakaofi angé, naʻá ne lea ange ʻi ha leʻo angaʻofa naʻá ne ongoʻi fiemālie ai.

Naʻá ne talaange, “Ko hoku hingoá ko Molonai. “Kuó ke fuʻu ongosia he ngāue makehe ʻoku pau ke ke faí.” Naʻá ne tukuhifo e tangaí mei hono umá pea naʻe siofi pē ʻe Mele ʻene kamata ke vetevete hono haʻí.19

Naʻe hoko atu e lea ʻa e tangatá, “Kuó ke faivelenga ʻaupito mo ngāue mālohi.” “Ko ia ʻoku totonu ai ke ke mamata tonu kae lava ke fakamālohia hoʻo tuí.”20

Naʻe fakaava hake ʻe Molonai ʻene tangaí peá ne toʻo hake ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne pukepuke ia ʻi muʻa ʻia Mele ka ne huke hake hono ʻū lauʻi pēsí ke lava e fefiné ʻo sio ki he meʻa naʻe tohi aí. ʻI heʻene aʻu ki he peesi fakaʻosí, naʻá ne tapou kiate ia ke ʻai ʻene kātakí ke lahi pea ke ne faivelenga ʻi heʻene fuesia e kavenga makehé ʻo kiʻi fuofuoloa ange. Naʻá ne palōmesi ange ʻe tāpuekina ia heʻene fai iá.21

Naʻe pulia e tangataʻeikí ʻi ha lau momeniti mei ai, kae toko taha pē ʻa Mele. Naʻe kei toe ha ngāue ke ne fai, ka naʻe ʻikai toe hohaʻa ia ki ai.22


ʻI he faama Uitemaá, naʻe vave ʻaupito ai e ngāue liliu lea ia ʻa Siosefá, ka naʻe ʻi ai pē ha ngaahi ʻaho naʻe faingataʻa. Naʻe hohaʻa hono ʻatamaí ki ha ngaahi meʻa kehe pea ʻikai lava ke tukutaha ʻene tokangá he ngaahi meʻa fakalaumālié.23 Naʻe fuʻu femoʻuekina maʻu pē ʻa e kiʻi fale ia ʻo e fāmili Uitemaá pea lahi ai mo e fakahohaʻá. Naʻe hoko e hiki ki aí ke tukuange ai ʻena moʻui fūfūnaki mo ʻEma ʻi Hāmoní.

ʻI ha pongipongi ʻe taha, ʻi heʻene teuteu ke ngāue liliu leá, naʻe loto mamahi ʻa Siosefa ʻia ʻEma. Kimui ange ʻi heʻene fakataha atu mo ʻŌliva mo Tēvita ʻi he loki ʻi ʻolunga ne nau ngāue aí, naʻe ʻikai ke ne lava ʻe ia ʻo liliu ha foʻi lea.

Naʻá ne mavahe mei he lokí ʻo luelue ki tuʻa ki he ngoue ʻakau fuá. Naʻá ne mavahe ʻi ha meimei houa ʻe taha ʻo lotu. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne kole fakamolemole kia ʻEma. Naʻá ne toki foki leva ʻo fakahoko e ngāue liliu leá ʻo hangē ko e angamahení.24

Naʻá ne lolotonga liliu ʻa e konga fakaʻosi ʻo e lekōtí, naʻe ui ko e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí, ʻa ia ʻe hoko ko e kamataʻanga ʻo e tohí. Naʻe ʻasi ai ha hisitōlia tatau mo ia ne na liliu mo Māteni pea fakamolekí, pea naʻe fakamatala e ʻū lauʻi peleti īkí ki ha talavou ko Nīfai, naʻe tataki ʻe he ʻOtuá hono fāmilí mei Selusalema ki ha fonua foʻou ʻo e talaʻofá. Naʻe fakamatalaʻi ai e tupuʻanga ʻo e lekōtí pea mo e ngaahi faingataʻaʻia he kamataʻanga ʻo e vā ʻo e kakai Nīfaí mo e kau Leimaná. Ka ko e meʻa mahuʻinga angé, ko ʻene fai ha fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

ʻI hono liliu ʻe Siosefa ʻa e meʻa ne tohi he lauʻi peleti fakamuimuitahá, naʻá ne ʻilo ai hono fakamatalaʻi e taumuʻa ʻo e lekōtí mo fakahingoa ia ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakatauhingoa ki he palōfita-faihisitōlia fakakuongamuʻa ko ia naʻá ne fakatahatahaʻi e tohí.25

Talu mei hono kamata liliu ʻe Siosefa e Tohi ʻa Molomoná mo ʻene ʻilo lahi ange ki hono fatongia he kahaʻú ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ʻiloʻi mei hono ngaahi pēsí e ngaahi akonaki tefito kuó ne ako mei he Tohi Tapú kae pehē ki ha ngaahi moʻoni mo e ʻilo foʻou fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Naʻá ne maʻu hake foki ai ha ʻū potufolofola fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho kimui ní, naʻe kikiteʻi fekauʻaki mo ha tangata kikite kuo fili ko Siosefa, ke ne ʻomi e folofola ʻa e ʻEikí mo toe fakafoki mai e ʻilo mo e ngaahi fuakava naʻe molé.26

Naʻá ne ʻilo mei he lekōtí e toe fakamatala ʻa Nīfai kau ki he kikite ʻa ʻĪsaiá ʻo fekauʻaki mo ha tohi kuo fakamaʻu he ʻikai lava ke lau ʻe he kau tangata potó. ʻI hono lau ʻe Siosefa ʻa e kikité, naʻá ne fakakaukau ai ki he fakaʻekeʻeke ʻa Māteni Hālisi mo Palōfesa ʻAnitoní. Naʻe fakapapauʻi ai ko e ʻOtuá pē taha te Ne lava ke ʻomi ʻa e tohí mei he kelekelé pea fokotuʻu ʻa e siasi ʻo Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.27


Hili hono liliu ʻe Siosefa mo hono ngaahi kaungāmeʻá e tohí, naʻe tafoki ʻenau fakakaukaú ki ha talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea ʻi Heʻene ngaahi fakahaá—ke fakaʻaliʻali e tohí ki ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu. ʻI he taimi ko iá ne ʻaʻahi mai ʻa e ongomātuʻa ʻa Siosefá pea mo Māteni Hālisi ki he faama ʻo e fāmili Uitemaá, pea ʻi ha pongipongi ʻe taha naʻe kole fakamamate ange ai ʻa Māteni, ʻŌliva mo Tēvita kia Siosefa ke nau hoko muʻa ko e kau fakamoʻoní. Naʻe lotu ʻa Siosefa pea naʻe tali ʻe he ʻEikí, ʻo fakahā ange kapau te nau falala kiate Ia ʻaki honau lotó kotoa mo tukupā ke fakamoʻoni ki he moʻoní, te nau lava ʻo sio ki he ʻū lauʻi peletí.28

Naʻe talaange ʻe Siosefa, tautefito kia Māteni, “Kuo pau ke ke fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá he ʻahó ni, pea maʻu ha fakamolemole hoʻo ngaahi angahalá, kapau ʻe malava.”29

Naʻe taki ʻe Siosefa e kau tangata ʻe toko tolú ki he loto vaoʻakau ofi ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá, kimui ange he ʻaho ko iá. Ne nau tūʻulutui pea nau taufetongi he lotu ke fakahaaʻi mai e ʻū lauʻi peletí, ka naʻe ʻikai hoko ha meʻa ia. Ne nau toe feinga tuʻo ua, ka naʻe ʻikai pē hoko ha meʻa ia. Faifai pea tuʻu ʻa Māteni ʻo ne lue ʻo ʻalu, mo ne talaange ko ia ʻa e ʻuhinga ʻoku kei tāpuni mai ai e langí.

Naʻe toe foki ʻa Siosefa, ʻŌliva mo Tēvita ʻo lotu pea naʻe hā mai ha ʻāngelo ʻi ha maama ngingila ʻi ʻolunga ʻiate kinautolu.30 Naʻe ʻi hono nimá ʻa e ʻū lauʻi peletí pea naʻá ne huke tahataha hake hono ʻū lauʻi pēsí, ʻo ne fakaʻaliʻali ki he kau tangatá e ngaahi fakaʻilonga ne tongitongi ʻi he peesi takitaha. Naʻe ʻasi hake ha tēpile ʻi hono tafaʻakí, pea naʻe ʻi ai e ngaahi meʻa fakakuongamuʻa naʻe fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná: ʻa e meʻa fakatonuleá, sifa-fatafatá, heletā pea mo e kāpasa fakaofo naʻá ne tataki e fāmili ʻo Nīfaí mei Selusalema ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Naʻe fanongo e kau tangatá ki he folofola mai e leʻo ʻo e ʻOtuá, “Kuo fakahā ʻa e ngaahi peletí ni ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, pea naʻe liliu ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko honau liliú, ʻa ia kuo mou ʻosi mamata aí, ʻoku totonu ia, pea ʻoku ou fekau kiate kimoutolu ke mou fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa kuo mou mamata mo fanongo ki ai ʻi he taimi ko ʻení.”31

ʻI he mavahe ʻa e ʻāngeló, naʻe toe lue ʻa Siosefa ki he loto vaoʻakaú ʻo ne maʻu ai ʻa Māteni ʻoku tūʻulutui. Naʻe talaange ʻe Māteni kuo teʻeki ai ke ne maʻu ha fakamoʻoni mei he ʻEikí, ka ʻokú ne kei fie sio pē ʻi he ʻū lauʻi peletí. Naʻá ne kole kia Siosefa ke na lotu. Naʻe tūʻulutui ʻa Siosefa ʻi hono tafaʻakí pea kimuʻa ke ʻosi ʻena leá, ne na sio ki he ʻāngelo tatau pē ʻokú ne fakahaaʻi ange ʻa e ʻū lauʻi peletí mo e ngaahi meʻa fakakuongamuʻá.

“Kuo feʻunga! Kuo feʻunga!” ko e kaila ia ʻa Mātení. “Kuo mamata ki ai hoku ongo matá! Kuo mamata ki ai hoku ongo matá!”32


Naʻe toe foki ʻa Siosefa mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá, kimui ange he efiafi ko iá. Naʻe kei talanoa pē ʻa Mele Uitemā mo e ongomātuʻa ʻa Siosefá he hū fakatovave atu ʻa Siosefa ki he lokí. Naʻá ne talaange, “Tangataʻeiki! Fineʻeiki!” ʻOku ʻikai ke mo ʻilo e fiefia lahi ʻoku ou maʻú!”

Naʻá ne tangutu hifo he tafaʻaki ʻo ʻene faʻeé. Naʻá ne talaange, “Kuo tuku ʻe he ʻEikí ke fakahaaʻi e ʻū lauʻi peletí ki ha kakai ʻe toko tolu makehe meiate au. ʻOku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ʻoku ʻikai ke u hanga ʻo kākaaʻi e kakaí.”

Naʻá ne ongoʻi hangē kuo matafi atu ha kavenga mafasia mei hono umá. Naʻá ne talaange, “Kuo pau ke nau fuesia ha konga he taimí ni.” “He ʻikai ke u toe tuenoa toko taha pē ʻi he māmaní.”

Naʻe hū mai ʻa Māteni ki he lokí, ʻo ʻikai kei fakamaʻumaʻu ʻene fiefiá. Naʻá ne kalanga, “Kuó u mamata ki ha ʻāngelo mei he langí!” “ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻaki hoku lotó kotoa kuó Ne finangalo ke u hoko—ʻa au—ko ha fakamoʻoni ki he maʻongoʻonga ʻo ʻEne ngāué!”33

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakataha e fāmili Uitemaá mo e fāmili Sāmitá ʻi honau fāmá ʻi Manisesitā. ʻI he ʻilo ʻe Siosefa kuo talaʻofa ʻa e ʻEikí ke fokotuʻu ʻEne folofolá “ʻi he ngutu ʻo e kau fakamoʻoni tokolahí ʻo fakatatau mo ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku leleí,”naʻá ne ʻalu ai ki he vaoʻakaú fakataha mo ʻene tamaí, Hailame pea mo Samuela, kae pehē ki he ngaahi tokoua ʻe toko fā ʻo Tēvita Uitemaá—ʻa Kalisitiane, Sēkope, Pita ko e Siʻí pea mo Sione—kae pehē ki honau tokoua ʻi he fono ko Hailame Peisí.34

Naʻe fakataha mai e kau tangatá ki ha feituʻu naʻe faʻa ʻalu ki ai e fāmili Sāmitá ʻo lotu lilo. ʻI he fakangofua mei he ʻEikí, naʻe fakaʻaliʻali ange ai ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí ki he kulupú. Naʻe ʻikai ke nau mamata ki he ʻāngeló ʻo hangē ko ia ne hoko ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, ka naʻe ʻoange ʻe Siosefa ke nau pukepule ʻa e lekōtí ʻi honau nimá, huke hono ngaahi pēsí pea mo vakaiʻi e ngaahi tohi fakakuongamuʻa ne hā aí. Naʻe hanga ʻe heʻenau ala ki he ʻū lauʻi peletí ʻo fakapapauʻi ʻenau tui ki hono moʻoni e fakamoʻoni ʻa Siosefa fekauʻaki mo e ʻāngeló pea mo e lekooti fakakuonga muʻá.35

Ko ʻeni kuo ʻosi e ngāue liliu leá pea kuo ʻi ai mo ha kau fakamoʻoni ke poupou ki he fakamoʻoni fakaofo ʻa Siosefá, ko ia naʻe ʻikai toe fie maʻu ai ʻe Siosefa ia ʻa e ʻū lauʻi peletí. Hili e mavahe ʻa e kau tangatá mei he vaoʻakaú ʻo foki ki falé, naʻe hā mai ha ʻāngelo pea fakafoki ʻe Siosefa kiate ia ʻa e lekooti toputapú ke ne tauhi.36