2008
Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá
Nōvema 2008


Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá

Tau fakahoungaʻi muʻa e moʻuí ʻi heʻetau moʻuiʻaki iá, feinga ke maʻu ha fiefia ʻi he fonongá pea vahevahe atu ʻetau ʻofá ki hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí.

ʻĪmisi
Thomas S. Monson

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou tuʻu ʻi homou lotolotongá he pongipongí ni mo e loto fakatōkilalo moʻoni. ʻOku ou kolea hoʻomou tuí pea ke mou lotua au ʻi heʻeku lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuo toka ʻi hoku ʻatamaí, pea ʻoku ou ongoʻi ke u vahevahe mo kimoutolú.

ʻOku ou fie kamataʻaki haʻaku lave ki ha taha ʻo e ngaahi tafaʻaki mahino taha ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmaní, ʻa ia ko e liliú. Meimei kuo ʻi ai ha taimi ne tau fanongo ai he kupuʻi lea “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe pau ange ka ko e liliú.”

Kuo pau ke tau fehangahangai mo e liliú ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻoku tau tali lelei; pea ʻikai ke tau tali ha niʻihi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi liliu ʻoku hoko fakatuʻupakē mai ki heʻetau moʻuí ʻo hangē ko e mālōlō ha taha ne tau ʻofa ai, puke ne taʻeʻamanekina, pea mo e mole ʻo ha koloa ne tau mahuʻingaʻia ai. Ka ʻoku tuai mo māmālie ʻa e hoko mai ha konga lahi ia ʻo e liliú.

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he konifelenisí ni ʻa e taʻu ʻe 45 hili hono ui au ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI heʻeku hoko ko e mēmipa siʻi taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá, ne u hanga hake ai ki ha kau tangata laulōtaha ʻe toko 14 ne nau lalahi ʻiate au ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kuo foki taha taha atu e kau tangata ko ʻení ki ʻapi. ʻI he taimi naʻe pekia ai ʻa Palesiteni Hingikelī he māhina ʻe valu kuohilí, ne u ʻiloʻi ko au ʻa e ʻAposetolo fuoloa tahá. Hangē ʻoku ngali kāfakafa he taimí ni ʻa e ngaahi liliu ko ia kuo hoko he vahaʻa taʻu ʻe 45 kuohilí.

Te ma fakamanatu mo Sisitā Monisoni he uike kahaʻú ʻa e hokosia e taʻu ʻe 60 ʻo ʻema nofo malí. ʻI heʻeku vakai ki homa kamataʻangá, ʻoku ou fakatokangaʻi ai e ngaahi liliu lahi fau kuo hoko ki heʻema moʻuí. Kuo mālōlō ʻa ʻema ongo mātuʻa ʻofeina ne nau tuʻu ʻi homa tafaʻakí he kamataʻanga ʻema fononga fakatahá ni. Kuo lalahi ʻa ʻema fānau ʻe toko tolú, ʻa ia kuo nau fakafonu ʻema moʻuí ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea kuo takitaha ʻi ai honau fāmili. Kuo lalahi ha tokolahi ʻo homa makapuná pea ʻoku ʻi ai homa makapuna ua ʻe toko fā.

ʻOku lau ʻaho, lau miniti mo lau sekoni pē ʻa ʻetau ʻalu mei he tuʻunga ne tau ʻi aí, ki he feituʻu ʻoku tau ʻi ai he taimi ní. Ko e moʻoni, kuo foua kotoa ʻe heʻetau moʻuí ha ngaahi liliu tatau pē. Ko hono ngaahi fakaikiikí pē ʻoku faikehekehe ʻaki e ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí pea mo hoʻomou moʻuí. ʻOku ʻikai tuʻu maʻu ʻa e taimí; ʻoku laka maʻu pē ia ki muʻa pea ʻoku haʻu fakataha pē mo e liliú ʻa e laka ko ia ki muʻá.

Ko hotau faingamālie pē ʻeni ʻe taha ʻi he moʻui fakamatelié—ʻi heni mo e taimí ni. Ko e lōloa ange ko ia ʻetau moʻuí, ko e lahi ange ia ʻetau ʻiloʻi ʻo ʻene fuonounoú. ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi faingamālié pea puli atu. ʻOku ou tui ʻoku kau he ngaahi lēsoni maʻongoʻonga taha ʻoku tau ako ʻi he fononga nounou ʻoku tau fai he moʻuí ni, ʻa e ngaahi lēsoni ko ia ʻoku nau tokoni ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá mo ia ʻoku ʻikai mahuʻingá. ʻOku ou kōlenga atu ke ʻoua naʻa mou tuku ke fakalaka ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko iá, ʻi hoʻo palani ki he kahaʻu taʻeʻiloa ʻoku pau ke hoko maí, ʻa ia te ke maʻu ai ha taimi ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fie faí. Ka ke feinga ke maʻu ha fiefia ʻi he fonongá—he taimí ni.

ʻOku ui au ʻe hoku uaifi ko Felenisisí ko e “kanisā-sio-faivá.” ʻOku ou fiefia ʻaupito ke mamata ʻi ha ngaahi faiva hiva, pea ko e taha ʻo e ngaahi faiva ʻoku ou manako taha aí naʻe faʻu ia ʻe he tokotaha ʻAmelika ko Meredith Willson pea naʻe ui ko e The Music Man. Ko e taha ʻo e niʻihi he talanoá ko Palōfesa Hāloti Hila, naʻá ne leaʻaki ha fakatokanga ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolu. Naʻá ne pehē: “Ko e lahi ko ia e ʻapongipongi ʻokú ke tānakí, te ke toki ʻiloʻi ai kuó ke tānaki ha ngaahi ʻaneafi maumautaimi.”1

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku ʻikai ha ʻapongipongi ke manatua ʻo kapau he ʻikai ke tau fai ha meʻa he ʻahó ni.

Kuó u ʻosi vahevahe mo kimoutolu ha fakatātā ʻo e fakakaukau ko ʻení. ʻOku ou tui ʻoku totonu ke toe leaʻaki pē. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe hiki ai ʻe ʻAfa Kōtoni ʻi ha makasini fakafonua ʻo pehē:

“Fakafuofua ki hoku taʻu hongofulu mā tolú, kae taʻu hongofulu hoku tehiná, naʻe palōmesi mai e tangataʻeikí te ne ʻave kimaua ki he sēkasí. Ka ʻi he maʻumeʻatokoni hoʻataá, naʻe fai ange ha telefoni; naʻe ʻi ai ha ngāue mahuʻinga naʻe fie maʻu ia ki ai ʻi loto kolo. Ne ma teuteu atu pē ki haʻama loto mamahi. Ka naʻá ma fanongo atu ki heʻene pehē atu he telefoní, ‘ʻIkai, he ʻikai ke u ʻalu atu. Kuo pau ke fakatatali ia.’

“ʻI heʻene foki mai ki he tēpilé, naʻe malimali pē ʻa e Fineʻeikí. Naʻá ne pehē ange, “ʻOkú ke ʻiloʻi koā ʻoku toutou foki mai pē ʻa e sēkasí ia.’

Naʻe tali ange ʻe he Tangataʻeikí, “ʻOku ou ʻiloʻi, ka he ʻikai toe foki mai e kei siʻí ia.”2

Kapau ʻoku ʻi ai haʻo fānau kuo nau lalahi pea mavahe mei ʻapi, mahalo pē kuó ke ongoʻi ko e mole lahi ia peá ke ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ke fakahoungaʻi e taimi ko ia ʻo e moʻuí, ki he lahi taha naʻe totonu ke ke faí. Ko e moʻoni he ʻikai lava ke toe fai ha foki, ka ko e laka atu pē ki muʻa. ʻOua muʻa naʻa tuku ʻetau tokangá ʻi he kuohilí, ka ʻoku totonu ke tau ngāue lelei ʻaki e faingamālie ʻo e ʻaho ní, ʻi heni mo e taimí ni, ʻo fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke tau faʻu ʻaki ha ngaahi manatu melie mo fakafiefia ki he kahaʻú.

Kapau ʻokú ke kei ʻohake hoʻo fānaú, tokanga he ko e fanga kiʻi loulouhiʻi nima ko ia ʻoku faʻa ʻasi he ngaahi feituʻu maʻa kuó ke fufulú, ʻa e meʻavaʻinga ʻoku movete takai holo ʻi he falé mo e ngaahi fokotuʻunga fō ke faí, ʻe vavé ni pē haʻanau pulia atu pea te ke ʻohovale ʻi haʻo manatua fau kinautolu.

ʻOku hoko mai e ongoʻi mafasiá ki heʻetau moʻuí neongo pe ko e hā hotau ngaahi tūkungá. Kuo pau ke tau tali ia ʻi he lelei taha te tau lavá. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau tuku ke ne fakafeʻatungiaʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá —pea ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻoku fekauʻaki maʻu pē ia mo e kakai ʻoku tau feohí. ʻOku tau faʻa mahalo he taimi ʻe niʻihi pau pē ʻoku nau ʻiloʻi e lahi ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. Ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa tau fakamahamahalo; ʻoku totonu ke tau ʻai ke nau ʻiloʻi. Naʻe tohi ʻe Viliami Seikisipia, “ʻOku ʻikai ʻofa ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fakahaaʻi ʻenau ʻofá.”3 He ʻikai ʻaupito ke tau teitei fakameʻapangoʻia he ngaahi lea lelei ʻoku tau faí pe ʻofa ʻoku tau fakahāʻí. Ka ʻoku toki hoko mai ʻa e fakameʻapangoʻiá, he taimi ʻoku siʻaki ai e ngaahi meʻa ko iá mei heʻetau feohi mo kinautolu ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú.

Fai e kiʻi tohi ko ia ki ho kaungāmeʻa kuo fuoloa hoʻo taʻe fetuʻutaki ki aí; fāʻofua ki hoʻo fānaú; fāʻofua ki hoʻo ongo mātuʻá; toutou leaʻaki ke lahi ange, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe”; lea fakamālō maʻu pē. ʻOua naʻá ke teitei tuku ha palopalema ʻoku totonu ke fakaleleiʻi, ke mahuʻinga ange ia ʻi ha taha ke ʻofaʻi. ʻOku hiki atu ʻa e ngaahi kaungāmeʻá; tutupu hake ʻa e fānaú pea mālōlō mo hotau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku faingofua ke tau meʻavaʻinga ʻaki e niʻihi kehé, kae ʻoua kuo hoko ʻa e ʻaho te nau puli atu ai mei heʻetau moʻuí pea toe mai pē ʻa e faʻahinga ongo ko ia “fēfē nai kapau naʻe” pe ko e “pehē ange mai naʻe.” Naʻe pehē ʻe he tokotaha faʻu tohi ko Helieta Piisa Sitoú, “Ko e loʻimata fakamamahi kuo tō he ngaahi faʻitoká, ʻa e loʻimata ko ia ʻoku tō koeʻuhí ko e ngaahi lea naʻe ʻikai leaʻakí mo e ngāue kuo teʻeki ai ke faí.”4

ʻI he ngaahi taʻu 1960 lolotonga e Tau ʻa Vietinemí, naʻe fanaʻi ai ha mēmipa ʻo e Siasí ko ha pailate ko Sei Hesi, ʻi Vietinemi Tokelau. Naʻe feʻunga mo ha taʻu ʻe ua ʻa e ʻikai ʻilo ʻe hono fāmilí pe ʻoku mate pe moʻui. Faifai pea fakangofua ia ʻe he niʻihi ne nau puke pōpula iá ke ne faitohi ki hono ʻapí ka naʻe fakangangata pē ke ʻoua naʻa toe laka hake he foʻi lea ʻe 25. Ko e hā nai te ta leaʻaki ki hotau ngaahi fāmilí kapau ne ta ʻi he tuʻunga tatau pē—ʻo laka hake he taʻu ʻe uá ʻa e ʻikai ke tau feʻilongaki pe ʻilo te tau toe fesiofaki koā? ʻI heʻene loto ko ia ke ʻoange ki hono fāmilí ha meʻa te nau ʻilo ai ko e ʻoatu meiate ia pea mo fai ange ha faleʻi mahuʻingá, naʻe tohi leva ʻe Misa Hesi ʻo pehē: “ʻOku mahuʻinga e ngaahi meʻá ni: mali temipale, ngāue fakafaifekau, ako ʻunivēsiti. Vilitaki, fokotuʻu ha taumuʻa, tohi e hisitōliá, faitā tuʻo ua he taʻu.”5

Tau fakahoungaʻi muʻa e moʻuí ʻi heʻetau moʻuiʻaki iá, feinga ke maʻu ha fiefia ʻi he fonongá pea vahevahe ʻetau ʻofá ki hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí. ʻE ʻi ai e ʻaho ʻe mole ai meiate kitautolu takitaha ʻa e ʻapongipongí.

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he tohi ʻa Sioné ʻi he Fuakava Foʻoú, vahe 13, veesi 34 ʻo pehē: “Hangē ko ʻeku ʻofa ʻiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki kiate kimoutolu.”

Mahalo ʻoku maheni hamou niʻihi mo e faiva motuʻa ko ia ʻa Fonitoni Valitā ko e Our Town. Kapau ʻoku mou ʻiloʻi ia, te mou manatuʻi ʻa e kolo ko Kolova Koná, ʻa ia ne fai ai ʻa e talanoá. ʻI he faivá ni naʻe mate ai ʻa ʻEmelī Uepi ʻi heʻene fāʻelé, pea ʻoku tau lau ai ʻo kau ki he mamahi mo tuēnoa ʻa hono husepāniti kei talavou ko Siaosí, ʻa ia ne nofo mo hona foha kei taʻu faá. Naʻe ʻikai fie mate fiemālie ʻa ʻEmelī ia; naʻá ne loto ke ne toe aʻusia e ngaahi fiefia ʻo ʻene moʻuí. Naʻe toe ʻoange hano faingamālie ke toe foki mai ai ki he māmaní ʻo ne toe moʻui ʻo kamata mei he ʻaho ne hoko ai hono taʻu 12. ʻI he kamatá naʻe fakafiefia ke toe foki ʻo kei siʻi, ka naʻe vave pē e mole atu ʻa e fiefia ko iá. Naʻe ʻikai ha fiefia ia he kuo ʻiloʻi ʻe ʻEmelī ʻa e meʻa ne hanganaki mai mei muʻá. Ne fuʻu fakamamahí ko ʻene ʻiloʻi ʻa ʻene taʻetokanga ki he ʻuhinga mo e fakaofo ʻo e moʻuí lolotonga e taimi naʻe kei moʻui aí. Ki muʻa pea toe foki ki hono mālōlōʻangá, naʻe tangilaulau ʻa ʻEmelī, “ʻOku ʻiloʻi nai ʻe he kakaí ʻa e mahuʻinga ʻo e moʻuí lolotonga ʻenau maʻu iá—he miniti taki taha?”

ʻOku fononga fakataha pē ʻetau ʻiloʻi e meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga taha ʻi he moʻuí, pea mo ʻetau houngaʻia koeʻuhí ko hotau ngaahi tāpuakí.

Naʻe pehē ʻe ha tokotaha faʻutohi ʻiloa: “ʻOku fakatou maʻu pē ʻi heʻetau moʻuí ʻa e mahú mo e hongé, ʻo na potupotu tatau pē. Kuo tau tokanga maʻu pē pe ko e fē ʻa e ngoue matalaʻiʻakau te tau tokangaʻí … ko e taimi ʻoku tau fili ai ke ʻoua te tau tokanga taha ki he meʻa ʻoku mole mei heʻetau moʻuí ka tau houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku lolotonga mahu tahá—ʻa e ʻofá, moʻui leleí, fāmilí, kaungāmeʻá, ngāué, fiefia ʻo natulá mo e ngaahi feinga fakafoʻituitui ʻokú ne ʻomi ʻa e [fiefiá]—ʻoku mōlia atu leva ʻa e potu lala ʻo e fakaʻānaua ki he meʻa muná, ka tau aʻusia ʻa hēvani ʻi māmani.”6

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá vahe 88 veesi 33, ʻoku fakahā mai ai, “he ko e hā hano ʻaonga ki ha tangata ʻo kapau ʻoku foaki kiate ia ha meʻaʻofa, pea ʻoku ʻikai te ne tali ʻa e meʻaʻofá? Vakai ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he meʻa ʻoku foaki kiate iá, pea ʻoku ʻikai foki te ne fiefia ʻi he tokotaha ʻoku foaki ʻa e meʻaʻofá.”

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa e tangata filōsefa Loma ko Hōlasí ʻo pehē, “Ko e hā pē kiʻi houa ʻoku tāpuakiʻi ʻaki koe ʻe he ʻOtuá, toʻo ia ʻi he loto houngaʻia, pea ʻoua ʻe fakatoloi hoʻo fiefiá mei he taʻu ki he taʻu, koeʻuhí ko e fē pē ha feituʻu te ke nofo ai, te ke lava ʻo pehē kuó ke moʻui fiefia ai.”

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne u fakaʻofaʻia he talanoa kia Pokeila Talí. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Minesota ʻi he 1890 ki ha ongo mātuʻa Noaue pea talu ʻene kei siʻi mo e faingataʻaʻia pē ʻene sió. Naʻá ne fie kau loto vēkeveke atu ki he ngaahi meʻa ʻo e moʻuí neongo ʻene faingataʻaʻia fakaesinó, pea tuʻunga heʻene loto vilitakí, naʻá ne meimei ikuna ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne kau ki aí. Neongo e faleʻi ʻa ʻene kau faiakó ʻo pehē ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻene faingataʻaʻia fakaesinó, ka naʻe hū e taʻahiné ni ia ki he ʻunivēsití ʻo maʻu hono mataʻitohi BA mei he ʻUnivēsiti ʻo Minesotá. Naʻá ne ako kimui ange ai ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Kolomupiá pea mo e ʻUnivēsiti ʻOsiloó. Naʻá ne hoko ko ha puleako ʻi ha ʻapiako ʻe valu ʻi he fakahihifo ʻo Minesotá mo e Fakatokelau ʻo Tākoutá.

Naʻá ne tohi ʻi ha taha ʻo e ngaahi tohi ʻe 17 kuó ne faʻú, ʻo pehē: “Naʻá ku mata taha pē, pea naʻe fuʻu lahi fau ʻene patepaté ko ia ne u sio pē ʻi ha kiʻi foʻi ava siʻisiʻi ʻi hoku mata toʻohemá. Ne u toki lava pē ʻo sio ki ha tohi ʻo kapau ʻe hiki hake ke ofi ki hoku matá peá u feinga mālohi leva ke u sio fakatoʻohema ki ai.”7

Kae fakaofó ʻi he 1943—ʻi hono taʻu 50 tupú —naʻe fakahoko ai ha tafa fakafaitoʻo ʻo toe fakafoki ha konga lahi ʻo ʻene sió, ʻa ia ne taʻu lahi fau e ʻikai ke ne maʻú. Naʻe toe fakaava hake ai ha māmani foʻou mo fakafiefia kiate ia. Naʻá ne fiefia ʻaupito ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku ʻikai ke tau fakamahuʻingaʻí, hangē ko hono siofi e puna ʻa ha foʻi manupuna, fakatokangaʻi e fetapaki ʻa e māmá ʻi he fanga kiʻi pula mei he vai koa ne fufulu ʻaki e ʻū peletí pe ko haʻane siofi e kalipa ʻa e mahiná he pō takitaha. Naʻá ne fakaʻosi ha taha ʻo ʻene ngaahi tohí, ʻaki e ngaahi lea ko ʻení: ʻE… . Tamai Hēvani, ʻoku ou fakamālō atu ki he ʻAfioná. ʻOku ou fakamālō atu ki he ʻAfioná.”8

Naʻe fonu ʻa Pokeila Tali he loto fakafetaʻí koeʻuhí ko hono ngaahi tāpuakí, ʻo tatau pē ki he ki muʻa pea mo e hili e toe sai ʻene sió.

Naʻe pulusi ʻene tohi fakamuimuitahá ʻi he 1982, ko e taʻu ia ʻe ua ki muʻa pea mālōlō ʻi hono taʻu 92. Naʻe ui ko e Happy All My Life. Naʻe makatuʻunga ʻi heʻene loto fakafetaʻí, ʻa ʻene lava ʻo fakahoungaʻi ʻa hono ngaahi tāpuakí mo moʻui ki he taupotu mo e kakato taha ʻo e moʻuí, neongo hono ngaahi faingataʻá.

ʻI he Fuakava Foʻoú ʻi he Tesalonika, vahe 5, veesi 18, ʻoku talamai ai kiate kitautolu ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē; he ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá.”

Tau toe fakamanatu muʻa e talanoa ki he kau kilia ʻe toko 10:

“Pea ʻi heʻene [Sīsū] hū ki he potu kakai ʻe taha, naʻe fakafetaulaki kiate ia ʻa e kau tangata kilia ʻe toko hongofulu, pea nau tutuʻu mamaʻo atu:

“Pea naʻa nau kalanga leʻo lahi, ʻo pehē, Sīsū, ʻEiki, ke ke ʻaloʻofa mai kiate kimautolu.

“Pea ʻi heʻene mamatá, naʻá ne pehē kiate kinautolu, Mou ō ʻo fakahā ʻa kimoutolu ki he kau taulaʻeikí. Pea pehē, ʻi heʻenau ʻalú naʻe fakamaʻa ʻa kinautolu.

“Pea naʻe foki mai honau toko taha, ʻi heʻene mamata kuo fakamoʻui iá, ʻo he fakamālōʻaki ʻa e leʻo lahi ki he ʻOtuá,

“Pea fakafoʻohifo ia ki hono vaʻe ʻi he fakafetaʻi kiate ia: ka ko e Samēlia ia.

“Pea lea ʻa Sīsū ʻo pehē ange, ʻikai naʻe fakamaʻa ʻa e toko hongofulu? ka ko [fē ʻia] ʻa e toko hiva?

“ʻOku ʻikai ʻiloa ke foki mai ha taha ke fakamālō ki he ʻOtuá, ka ko e mulí ni pē.”9

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā ne fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ ʻOku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻa e tangatá ki he ʻOtuá, pe ʻoku ʻikai ha taha kuo tupu hono houhaú ki ai, ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi e kau mai ʻa hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē.”10 ʻOfa ke tau kau he niʻihi ʻoku fakamālō ki heʻetau Tamai Hēvaní. Kapau ʻoku kau ʻa e taʻehoungaʻiá ʻi he ngaahi angahala mamafá, ta ʻoku kau ʻa e loto houngaʻiá ia ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa tahá.

Neongo e ngaahi liliu ʻoku hoko ki heʻetau moʻuí ka ʻo kapau te tau loto houngaʻia, ʻe fonu hotau ngaahi ʻahó—ʻi he lahi taha te tau lavá—ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻOfa ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa taha aí, pea tau fakahaaʻi kiate kinautolu ʻetau ʻofá ʻi he lea mo e ngāue.

ʻI hono fakaʻosí, ʻoku ou fakatauange te tau takitaha fakahaaʻi ha houngaʻia ʻi hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene ongoongolelei nāunauʻiá ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi maʻongoʻonga taha ʻo e moʻuí: Ko ʻetau haʻú mei fē? Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí? ʻOku ʻalu ki fē hoku laumālié ʻi heʻeku maté?

Naʻá Ne akoʻi kitautolu ke tau lotu. Naʻá Ne akoʻi kitautolu ke tau ngāue. Naʻá Ne akoʻi mai e founga ke tau moʻui aí. Ko ʻEne moʻuí ko ha tukufakaholo ia ʻo e ʻofá. Naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí; naʻá Ne hiki hake ʻa kinautolu naʻe mafasiá; naʻá Ne fakahaofi ʻa e angahalá.

Naʻe hokosia e taimi naʻá Ne tuʻu toko taha aí. Naʻe ongoʻi veiveiua ha niʻihi ʻo e kau ʻAposetoló; naʻe lavakiʻi Ia ʻe ha toko taha. Naʻe hokaʻi ʻe he kau sōtia Lomá ʻa Hono vakavaká. Naʻe toʻo ʻe he kau tangata ʻitá ʻa ʻEne moʻuí. Ka ʻoku kei ongo pē mei he moʻunga ko Kolokotá ʻa ʻEne ngaahi lea ʻofá, “ ʻE Tamai, fakamolemoleʻi kinautolu; he ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”11

Kimuʻa ange aí, mahalo ʻi Heʻene ʻafioʻi ʻa e ikuʻanga ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní, naʻá Ne lea ʻo pehē, “ʻOku maʻu ʻe he fanga fōkisí ʻa e tafu mo e fanga manu ʻo e ʻataá ʻa e mohenga; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Foha ʻo e tangatá ha potu ke tokoto ai hono ʻulú.”12 Ko e kupuʻi lea ko ia “ʻOku ʻikai ha loki ʻe ʻatā he fale talifonongá”13 naʻe ʻikai ko e kupuʻi lea pē ia ʻe taha ne fakahaaʻi ai hono fakasītuʻaʻi Iá—ko e ʻuluakí pē ia. Ka ʻokú Ne kei fakaafeʻi pē kitaua ke tali Ia, “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó mo toʻo ʻa e matapaá, pea te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au.”14

Ko hai ʻa e Tangata loto mamahi ko ʻeni, naʻe feʻao maʻu pē mo e mamahí? Ko hai ʻa e Tuʻi ko ʻeni ʻo e nāunaú, ko e ʻEiki ʻo e ngaahi kau taú? Ko Ia hotau Takimuʻá. Ko Ia hotau Fakamoʻuí. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Ko Ia e Tupuʻanga hotau Fakamoʻuí. ʻOkú Ne kole mai, “Muimui ʻiate au.”15 ʻOkú Ne fakahinohino mai, “ʻAlu koe, pea fai pehē pē.”16 ʻOkú Ne kōlenga mai, “Fai ʻeku ngaahi fekaú.”17

Tau muimui muʻa kiate Ia. Tau faʻifaʻitaki muʻa ki Heʻene sīpingá. Tau talangofua muʻa ki Heʻene folofolá. ʻI heʻetau fai iá, ko ʻetau foaki ange ia kiate Ia ʻa e meʻafoaki fakalangi ko e loto fakafetaʻi mo houngaʻiá.

ʻE kāinga ʻofeina, ʻoku ou lotua fakamātoato te tau lava ʻo liliu ʻetau moʻuí, pea ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá pea tau fakahaaʻi maʻu pē ha loto houngaʻia ʻo tau maʻu ai ha fiefia ʻi he fonongá ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Meredith Willson and Franklin Lacey, The Music Man (1957).

  2. Arthur Gordon, A Touch of Wonder (1974), 77–78.

  3. William Shakespeare, Two Gentlemen of Verona, act 1, scene 2, line 31.

  4. Harriet Beecher Stowe, ʻi he Gorton Carruth and Eugene Erlich, comp., The Harper Book of American Quotations (1988), 173.

  5. Personal correspondence.

  6. Sarah Ban Breathnach, ʻi he John Cook, comp., The Book of Positive Quotations, 2nd ed. (2007), 342.

  7. Borghild Dahl, I Wanted to See (1944), 1.

  8. I Wanted to See, 210.

  9. Luke 17:12–18.

  10. T&F 59:21.

  11. Luke 23:34

  12. Mātiu 8:20.

  13. Vakai, Luke 2:7

  14. Fakahā 3:20.

  15. Maʻake 2:14.

  16. Luke 10:37.

  17. T&F 11:6.