2012
Ko e Taimí ‘Eni ke Tuʻu Hake pea Ulo!
Mē 2012


Ko e Taimí ‘Eni ke Tuʻu Hake pea Ulo!

ʻĪmisi
Elaine S. Dalton

ʻI hoʻo hoko ko e ʻofefine ʻo e ʻOtuá, naʻe fāʻeleʻi mai koe ke ke hoko ko ha taki.

ʻOku ou lava ʻo vakai lelei atu ki he Temipale Sōlekí mei hoku matapā sioʻata he ‘ōfisi ‘o e Kau Finemuí. ‘Oku ou mamata he ‘aho kotoa pē ki he ‘āngelo ko Molonaí, heʻene tuʻu he taua ʻo e temipalé ‘o ‘ikai ngata pē ‘i heʻene hoko ko ha fakaʻilonga fakaʻofoʻofa ‘o ‘ene tuí ka ʻo ‘etau tuí foki. ‘Oku ou ʻofa ‘ia Molonai, he ʻokú ne kei haohaoa pē mo tuʻumaʻu neongo ʻene tuʻu ʻi ha sosaieti ‘oku angahalaʻiá. Ko ia ʻeku moʻungaʻi tangatá. Naʻá ne tuʻu tokotaha pē. Hangē kiate au ‘okú ne tuʻu ‘i he tumuʻaki ʻo e temipalé he ‘aho ní, ‘o taʻalo mai ke ta lototoʻa, ke ta manatuʻi pe ko hai kitaua pea ke ta moʻui taau ke hū ki he temipale māʻoniʻoní—ke ta “tuʻu hake pea ulo atu.”1 ke ta ikunaʻi ‘a e vātau ‘o e māmaní, pea hangē ko hono kikiteʻi ‘e ‘Īsaiá ke ta, “Haʻu … ki he moʻunga ‘o [e ‘Eikí]”2—ʻa ia ko e temipale māʻoniʻoní.

‘Oku lōnuku heni he ‘ahó ni ‘a e ngaahi ‘ofefine fili ‘o e ‘Eikí. ‘Oku ‘ikai ha kulupu ‘e ivi lahi ange hono ivi tākiekina ki he moʻoní mo e angatonú ‘i he māmaní kotoa ka ko e kau finemui mo e kau fafine ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. ‘Oku ou fakatokangaʻi hoʻomou fakaʻeiʻeikí mo ‘iloʻi homou tupuʻangá mo homou ikuʻanga fakalangí. Naʻa mou makehe ‘i he maama fakalaumālié. ʻOku tukuʻau mai ʻiate kimoutolu ha ngaahi fuakava mo ha talaʻofa. Kuo mou maʻu ‘a e ngaahi anga fakalaumālie ‘o e kau pēteliake angatonu ko ‘Ēpalahame, ‘Aisake pea mo Sēkopé. Naʻe hanga ‘e ha palōfita ‘a e ‘Otuá ʻo ui ʻa kimoutolu ‘oku ‘i heni he pōní, ko ha “ʻamanaki leleiʻanga ngingila”3 ‘o e kahaʻú. Pea ‘oku ou tui ki ai! ‘Oku ulo ngingila atu hoʻomou māmá ‘i he uhouhonga maama faingataʻá ni. ‘Io, ko ha “ngaahi ‘aho ‘eni ke ‘oua naʻa toe ngalo.”4 Ko homou ngaahi ‘ahó ‘eni, pea ko e taimi ‘eni ki he finemui ʻi he feituʻu kotoa pē ke “tuʻu pea ulo atu, pea ke hoko hoʻomou māmá ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá.”5

“Ko e tuʻunga ʻulungāngá ko ha meʻafua ‘e lava ai ‘e ha taha ke tala ‘a e tonú mo e haohaoá.”6 Kuo pau ke tau hoko ko ha ngaahi fuka ‘o e māʻoniʻoní ke mamata ki ai ʻa e māmaní kotoa! ʻOku ʻikai ngata pē ʻene ʻi he kiʻi tohi ne toki fakaleleiʻi ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ke fai pau ki aí ka ʻoku toe ʻi ai foki mo ha ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai kapau te mou fakahoko ia. ʻOku hoko e ngaahi lea ʻoku ʻi he kiʻi tohi ko ʻení ko ha fuka ki he māmaní, pea ʻe hanga ʻe heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ko ʻení ʻo fakaʻilo atu e meʻa ke ke fai ke tatau ange ai mo e Fakamoʻuí pea mo ke fiefia ai ʻi he māmani kaupōʻulí ni. ʻE tokoni haʻo moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻi he kiʻi tohí ni ke ke taau ai mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te ke fie maʻu ʻa e takaua ko iá ʻi he māmani ʻoku mou moʻui aí ke ke fai e ngaahi fili faingataʻa ko ē te ne fakapapauʻi e konga lahi hoʻo lavameʻa mo hoʻo fiefia ʻi he kahaʻú. ʻE hanga ʻe hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ko ʻení ʻo tokoniʻi kimoutolu ke mou feʻunga ke hū ki he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí pea maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki mo e mālohi ʻoku tatali mai aí ʻi hoʻomou fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú.7

ʻI he taimi naʻe kei siʻi ai ʻema kiʻi taʻahine ko Amé, naʻe saiʻia ke ne siofi ʻeku māfihunga kotoa pē ʻi heʻeku teuteu ki he lotú. Hili ʻene siofi ʻeku meʻa naʻe faí, naʻá ne helu leva hono ʻulú mo tui hono kofú, peá ne faʻa kole mai ke u ʻai ange e “meʻa ngingilá.” Ko e “meʻa ngingila” naʻe ʻuhinga ki aí ko ha kilimi matolu naʻá ku fakaʻaongaʻi ke taʻofi ʻaki e mingimingi hoku kilí. ʻI heʻene kolé, naʻá ku ʻai leva ia ki he kouʻahe mo e loungutu ʻo Amé, pea toki malimali leva mo pehē mai, “Kuó ta toki mateuteu he taimí ni ke ta ō!” Ko e meʻa naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe Amé, naʻe ʻosi ʻi ai pē ʻene “meʻa ngingila” ia ʻaʻana. Naʻe malama hono kiʻi fofongá he naʻe haohaoa mo taʻe halaia pea mo lelei. Naʻá ne maʻu ʻa e Laumālié, pea naʻe hāsino mai ia.

Pehē ange mai ʻe ʻilo mo mahino ki he finemui kotoa pē ʻoku ʻi heni he pooni ko ho fakaʻofoʻofá—ho “ngingilá”—ʻoku ʻikai makatuʻunga ia he meʻa teuteú, kilimi matolú, pe ko e ākenga kofu pe ngaohi ʻulu fakamuimui tahá. ʻOku makatuʻunga ia ʻi hoʻo angamaʻa fakatāutahá. Ko e taimi te ke moʻui ‘aki ai e ngaahi tuʻunga ‘ulungaanga mahuʻingá ‘o ke taau mo e takaua maʻu pē ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke lava ke maʻu ai ha mālohi lahi ki he māmaní. ‘E hanga ‘e hoʻo faʻifaʻitakiʻanga leleí, pea mo e maama ‘i ho fofongá ʻo tokoniʻi ha niʻihi kehe ‘oku nau mamata ki hoʻo “uló,” pea te nau loto ke tatau mo koe. ‘Okú ke maʻu mei fē ‘a e maama ko ‘ení? Ko e ‘Eikí ‘a e māmá, “pea ‘oku fakamaama ‘e he Laumālié ‘a e tangata kotoa pē ‘i he māmaní, ‘okú ne tokanga ki he leʻo ‘o e Laumālié.”8 ‘Oku hoko mai ha maama fakalangi ki homou fofongá mo e fōtungá ‘i he taimi ‘oku mou ʻunu ai ke ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí. Ko e founga ia ‘etau maʻu ‘a e “meʻa ngingilá”! ‘Ikai ngata ai, hangē ko ia ‘oku mou lava ‘o mamata ki aí, naʻe ‘ikai ʻaonga moʻoni e “kilimi ngingilá” ki hoku kilí!

Ko e ui ke “tuʻu hake pea ulo atú” ko ha ui ia kiate kimoutolu takitaha ke mou taki ‘a e māmaní ‘i ha ngāue kāfakafa—ke hiki hake ‘a e tuʻunga ‘ulungāanga mahuʻingá—pea taki ‘a e toʻu tangatá ni ‘i he angamaʻá, haohaoá, mo e moʻui taau mo e temipalé. Kapau ‘okú ke fie fakahoko ha liliu ‘i he māmaní, kuo pau ke ke kehe mei he māmaní. ‘Oku ou fakaongo atu ‘a e lea ʻa Siosefa F. Sāmitá, naʻá ne pehē ki ha fefine ‘i hono kuongá: “ʻOku ʻikai ko kimoutolú ke taki kimoutolu ʻe he kau [finemui] ʻo e māmaní; ka ʻoku ʻamoutolu ia ke taki … [ʻa e] kau [finemui] ʻo māmaní, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē … [ʻoku] fakatupu maʻa ki he fānau ʻa e tangatá.”9 ‘Oku kei moʻoni pē ngaahi leá ni he ‘ahó ni. ‘I hoʻomou hoko ko e ngaahi ‘ofefine ‘o e ‘Otuá, ne fanauʻi mai pē kimoutolu ia ke mou taki.

‘E fie maʻu maʻu pē ʻi he māmani ko ‘eni ‘oku tau moʻui aí ʻa hoʻo malava ke takí ‘a e fakahinohino mo e takaua ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, ‘a ia te ne talaatu “ʻa e meʻa kotoa pē ‘oku totonu ke mou faí”10 ‘i hoʻo ʻiloʻi mo fakafalala ki Heʻene fakahinohinó mo ‘ene ngaahi ueʻí. Pea koeʻuhí ‘oku ‘ikai nofo ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ‘i ha tāpanekale ‘oku taʻe-maʻa, ‘e fie maʻu ai ke tau takitaha vakavakaiʻi hotau ngaahi ‘ulungāngá mo hotau lotó. ʻE fie maʻu ke tau fai kotoa ha liliu—ke fakatomala. Hangē ko ia ne folofola ‘aki ‘e he tamai ‘a e Tuʻi ko Lamonaí ‘i he Tohi ‘a Molomoná, “Te u liʻaki kotoa ‘eku ngaahi angahalá koeʻuhí ke u ‘iloʻi koe.”11 ‘Okú ta loto nai, ‘a koe mo au, ke fai e meʻa tatau?

Ne fakapapau ha kulupu toʻu tupu ‘i Kuini Kaliki, ‘i ‘Alesoná ke nau “tuʻu hake pea ulo atu” pea mo taki e toʻu tupu ‘i honau koló ‘i hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tuʻunga ‘ulungaanga mahuʻinga ‘i he Ki Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú. Naʻa nau takitaha hiki ‘i heʻenau tohinoá ha meʻa pē ne nau ongoʻi naʻá ne taʻofi kinautolu pe ha faʻahinga meʻa ne nau loto ke liliu ‘i heʻenau moʻuí, pea nau toki keli moʻoni ha luo. Naʻa nau fakataha mai, toʻo e ngaahi peesi ‘o e tohinoá, pea laku ki he loto luo he kelekelé, ‘o tatau mo e meʻa ne fai ‘e he kakai ‘o ‘Āmoní ‘i he Tohi ‘a Molomoná mo ‘enau ngaahi meʻa taú.12 Pea nau toki tanu leva e ngaahi peesi ko iá, mo nau fai ‘i he ‘aho ko iá ha tukupā ke liliu. Naʻa nau fakatomala. Ne nau fakapapau ke tuʻu hake!

‘Oku ‘i ai nai ha meʻa ‘i hoʻo moʻuí ‘oku fie maʻu ke liliu? Te ke lava ‘o fai ‘eni. Te ke lava ‘o fakatomala koeʻuhí ko e feilaulau fakalelei mo taʻengata ‘a e Fakamoʻuí. Naʻá Ne ‘ai ke ta lava ʻo liliu, ke ta toe hoko ‘o haohaoa mo maʻa, pea hoko ‘o tatau mo Ia. Pea kuó ne ‘osi talaʻofa mai ko e taimi te tau fakahoko aí, he ‘ikai leva ke Ne toe manatu ki heʻetau ngaahi angahalá mo ‘etau ngaahi fehālākí.13

‘E ngali taʻemalava he taimi ‘e niʻihi ke tau kei ulo atu. ‘Oku mou fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi ‘o hangē ko ā te ne fakapuliki e maʻu‘anga māmá kotoa, ‘a ia ko e Fakamoʻuí. ‘E faingataʻa ‘a e halá he taimi ‘e niʻihi, pea hangē ‘oku ‘i ai ha kakapu matolu ‘okú ne fakapuliki ‘a e māmá he taimi ‘e niʻihi. Ko e meʻa ia ne hoko ki ha finemui ko Folōleni Setuiki. Talu e taʻu 10 ʻa Fololeni mo ʻeni ʻilo ko ha taha talēniti kakau ia. Naʻá ne kakau ‘i he Vahaʻa Tahi ‘o Pilitāniá (English Channel) ‘i ha lekooti ko e houa ‘e 13 mo e miniti ‘e 20. Naʻe saiʻia ‘a Folōleni ke fai ha meʻa ‘oku faingataʻa, pea feinga ai ki mui ke kakau ʻi he vahaʻa ʻo e matāfanga ‘o Kalefōniá mo e Motu Kataliná (Catalina Island)—ko ha maile nai ‘e 26 (kilomita ‘e 42). ‘I he kakau ko ‘ení naʻá ne kamata ke ongosia ‘i he ‘osi ha houa ʻe 15. Ne tō mai ha kakapu matolu ‘o ne fakapuliki ‘a e matāfangá. Naʻe heka pē ‘ene fineʻeikí ‘i ha vaka he tafaʻakí, pea talaange ‘e Folōleni ki heʻene fineʻeikí ‘oku ‘ikai tui te ne lava ‘o fakaʻosi e kakaú. Ne fakalotolahiʻi ia ‘e heʻene faʻeé mo ‘ene faiakó ke hoko atu pē, ka ko e meʻa pē naʻe mamata ki aí ko e kakapú. Naʻe tuku leva ‘ene kakaú, ka ‘i he taimi pē ne heka ai ki he loto vaká, kuó ne toki fakatokangaʻi hake ta naʻe toe pē ha maile ‘e taha (kilomita ‘e 1.6) pea aʻu ki he matātahí. Naʻe ‘initaviu ia ki mui ange mo fehuʻi ki ai pe ko e hā naʻe taʻofi ai ‘ene kakaú, naʻá ne fakahā ange naʻe ‘ikai ko e momoko ‘o e tahí pea naʻe ‘ikai ko e mamaʻó. Naʻá ne pehē, “Naʻe ikunaʻi au ‘e he kakapú.”14

Naʻe toe feinga kakau ki mui ange, pea naʻe toe tō mai pē ha kakapu matolu. Ka ‘i he taimi ko ‘ení, naʻe hoko atu pē kae ʻoua kuo tūʻuta lelei ki he matāfangá. ‘I he taimi naʻe fehuʻi ange ai pe ko e hā naʻe kehe ai e taimi ko ‘ení, naʻá ne pehē naʻá ne fakakaukau loto pē ki he matāfangá neongo e matolu ‘o e kakapú pea pehē ki he taimi kotoa ‘o ‘ene kakaú.15

Kia Folōleni Setuikí, ko e matāfangá naʻá ne taumuʻa ki aí. Ka ʻoku tau taumuʻa kitautolu ki he temipalé. Kau finemui, tokanga ki ai. ‘Oua naʻa mou hē mei hoʻomou taumuʻá. ‘Oua naʻa tuku e kakapu matolu ‘o e anga‘ulí mo e ngaahi leʻo fakalotosiʻi ‘o e māmaní ke nau taʻofi koe mei haʻo aʻusia hoʻo taumuʻá, ho ngaahi tuʻunga ‘ulungaanga mahuʻingá, ‘a hoʻo maʻu e feohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e moʻui taau ke hū ki he ngaahi temipale māʻoniʻoní. Pukepuke maʻu pē ‘a e vīsone ‘o e temipalé—ʻa e fale māʻoniʻoni ‘o e Fakamoʻuí—‘i ho lotó mo hoʻo fakakaukaú.

Naʻá ku tuʻu ‘i he loki silesitiale ‘o e Temipale Lino Nevatá ‘i he ngaahi uike siʻi kuo hilí. Naʻe ngingila ‘a e maama naʻe hū mai ki he loki ko iá pea naʻe toe fakamāmaʻi ange ia ‘e he maama senitalia kilisitalá, ‘a ia ne fetapaki ‘o hoko ko ha ʻumata ki he potu kotoa pē. Naʻe toʻoa ai hoku lotó heʻeku fakatokangaʻi ko e Fakamoʻuí ‘a e “maama mo e moʻui ‘o e māmaní,”16 ‘a ia kuo pau ke tau pukepuke hake Hono māmá ki ‘olunga mo fakaulo atú. Ko kitautolu ‘a e fanga kiʻi kilisitala ʻoku fetapaki atu ai ʻEne māmá, pea koeʻuhí ke tau fai ‘eni, kuo pau ke tau maʻa mo hao mei he efu ‘o e māmaní. ʻI heʻeku tuʻu ʻi he temipalé he ʻaho ko iá, naʻá ku toe fakakaukau ki hono ui kitautolu ‘e Molonaí—ko e ngaahi ‘ofefine ‘o Saioné: “ʻĀ hake, pea tuʻu hake mei he efú.”17 “Pea ‘ikai ala ki he ngaahi meʻafoaki ‘oku koví, pe ko e meʻa ‘oku taʻemaʻá.”18 “ʻĀ hake, pea tuʻu hake … , ‘ai ho ngaahi kofu matamataleleí, ‘e ‘ofefine ‘o Saione … , ko e ngaahi fuakava kuo fai ‘e he Tamai Taʻengatá mo koé, ‘e fale ‘o ‘Isileli, ke fakamoʻoniʻi ia.”19

Ko e ngaahi tāpuaki ‘o e temipalé ne talaʻofa maí, ‘oku ‘ikai fai ia kiate kimoutolu pē ka ki he toʻu tangata kotoa. Pea ‘i hoʻo ‘ai e temipalé ko hoʻo taumuʻá, ‘e mahulu atu ai ho mālohi ki he leleí ‘i he taimí mo e feituʻú, pea ‘e hoko hoʻo ngāue maʻanautolu kuo pekiá ko hano fakahoko ‘o e kikité!

Naʻá ku fiefia ‘i he konifelenisi lahi kuo ‘osí ‘i heʻeku fanongo ki hono fakaafeʻi kitautolu kotoa ‘e ‘Eletā Tēvita A. Petinā ke tau femoʻuekina ʻi he holi lahi ‘i hono fai ‘etau hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé maʻanautolu kuo pekia taʻe maʻu e ngaahi tāpuaki ‘o e ongoongolelei ‘o Kalaisi kuo fakafoki maí.20 Naʻá ku fiefia ʻi heʻene fai e fakaafe ko ‘eni kiate kimoutolú. ‘Oku tau lau ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki ha “ngaahi laumālie kehe ‘e niʻihi naʻe fakatatali ke nau toki haʻu ‘i he kakato ‘o e ngaahi kuongá ke nau kau ‘i hono fokotuʻu ‘o e ngaahi makatuʻunga ‘o e fuʻu ngāue lahi ‘o e ngaahi ‘aho kimui ní, kau ai ‘a hono langa ʻo e … ngaahi temipalé mo fai ‘o e ngaahi ouau ki hono huhuʻi ‘o e kau pekiá.”21 Ko homou kuongá ʻeni pea kuo kamata hoʻomou ngāué! Ko e taimi ‘eni ke tau taau ai ke maʻu ha lekomeni temipalé. ‘I hoʻomou fai ‘ení, ‘oku mou hoko ai ko e kau faifakamoʻui he Moʻunga ko Saioné.22

Naʻe pehē ‘e ‘Eletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo kau kiate kimoutolu, “ʻOku tatau e mālohi ‘o e kau finemui ‘o e Siasí mo ha saianiti ‘oku mohe, ‘e ‘ā, pea tuʻu hake, ‘o ne ueʻi hake ‘a e kakai ‘o e māmaní ‘o tatau mo e mālohi kāfakafa ‘o e angatonú,”23 ʻE kau finemui, tuʻu hake pea tuʻu ki homou tuʻungá ‘i he ngaahi meʻa nāunauʻia te ne fakafōtunga homou kahaʻú mo e kahaʻu ‘o e māmaní. Ko e taimí ‘eni!

“[‘Oku fusi ha fuka mei he tumutumu ‘o e moʻungá. ‘E ngaahi puleʻanga ke mou hanga hake; ‘oku taʻalo ia ki māmani kotoa]”!24 Kau Finemui, ko e fuká kimoutolu! Ke mou angamaʻa mo haohaoa, fekumi ki he feohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, tanu hoʻomou ngaahi angahalá mo e maumau fonó, tukutaha hoʻomou tokangá pea ‘oua naʻa tuku e kakapu ‘o e angaʻulí ke ne fakapuliki hoʻo taumuʻá. Moʻui taau ke hū ki he temipalé. ‘Ai hoʻo “meʻa ngingilá”! ‘Oku ou fakamoʻoniʻi ‘aki hoku lotó kotoa ‘oku moʻui ‘a e ‘Otuá pea te Ne fakamāmaʻi ‘etau moʻuí ‘i heʻetau ‘unu ‘o ofi ange ki Hono ʻAlo ʻOfaʻangá---ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Pea ‘oku ou fakatauange, ‘o hangē ko Molonaí, te tau “tuʻu hake pea ulo atu, ke hoko [‘etau] māmá ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá”!25 ‘I he huafa toputapu ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.