2012
Founga Hono Maʻu ʻo e Fakahā mo e Tataki Fakalaumālie ki Hoʻo Moʻui Fakatāutahá
Mē 2012


Founga Hono Maʻu ʻo e Fakahā mo e Tataki Fakalaumālie ki Hoʻo Moʻui Fakatāutahá

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

Ko e hā ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau lotu mo kole ange kiate Iá? Koeʻuhí he ko e founga ia ʻoku maʻu ai e fakahaá.

ʻOku hanga ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku tuʻu atu mei he tuʻunga malangá ni ke ʻoatu ha pōpoakí, ʻo ongoʻi e ivi mo e poupou ʻa e kāingalotu ʻi he māmaní. ʻOku ou fakamālō ko e lava ke u maʻu ʻa e poupou tatau ko iá mei ha hoa ʻofeina ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Mālō Sini.

ʻOku fakahoko mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakamatala mahuʻinga ʻoku fie maʻu ki hono tataki ʻetau fononga fakamatelié. ʻI hono fakapapauʻi mo mahino pea mahuʻinga e fakamatalá, ʻoku taau ke ui ia ko e fakahā. Kapau ko ha ngaahi ueʻi ʻoku hokohoko pea faʻa tataki kitautolu mei he sitepu ki ha sitepu pea ki ha taumuʻa mahuʻinga, pea hangē ko e taumuʻa ʻeku leá, ko e ueʻi fakalaumālié ia.

Ko ha sīpinga ʻo e fakahaá ʻa e fakahinohino ne maʻu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo hili haʻane toutou lotu ʻi ha taimi lahi ki he ʻEikí ʻo kau ki hono foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he houʻeiki tangata moʻui taau kotoa pē ʻo e Siasí ʻi he taimi, ko ha kakai tangata pē ʻe niʻihi ne nau maʻu iá.

Ko ha toe sīpinga ʻo e fakahaá ʻa e fakahinohino ko ia naʻe fai kia Palesiteni Siosefa F. Sāmitá: “ʻOku ou tui ʻoku tau ngāue pea nofo ʻi he ʻao ʻo e kau talafekau fakalangi mo e ngaahi sino fakalangi. ʻOku ʻikai ke tau mavahe meiate kinautolu. … ʻOku tau vāofi mo hotau kāingá, ʻetau ngaahi kui, … kuo muʻomuʻa atu ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. He ʻikai lava ke fakangaloki kinautolu; ʻoku ʻikai tuku ʻetau ʻofa kiate kinautolú; he ʻoku tau tukulotoʻi ʻetau ʻofá mo e manatu kiate kinautolú, ko ia ʻoku haʻu fakatahaʻi kitautolu mo kinautolu ʻaki ha haʻi he ʻikai lava ke toe veteki. … Kapau ko e anga ʻeni hotau tuʻunga fakataimí, ʻo ʻātakaiʻi ʻaki hotau ngaahi vaivai fakamatelié, … ʻikai ʻoku toe fakapapauʻi ange … ʻa e tui ko kinautolu ne faivelenga ka kuo pekiá … ʻoku lava ke nau vakai lelei mai kiate kitautolu ʻo lelei ange ia heʻetau vakai kiate kinautolú; ʻoku nau ʻiloʻi lelei ange kitautolu ʻi heʻetau ʻiloʻi. … ʻOku tau nofo ʻi honau lotolotongá, ʻoku nau mamata mai kiate kitautolu, ʻoku nau hohaʻa mai ki heʻetau leleí, pea ʻoku nau ʻofa lahi ange ʻiate kitautolu ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku nau mamata mai he taimí ni ki he ngaahi faingataʻa te tau fepaki mo iá; … ʻoku lahi ange ia he meʻa ʻoku tau ongoʻi ʻo kau kiate kitautolú.”1

ʻOku lava ke fakamālohia ʻetau fetuʻutaki mo e kakai ne tau maheni mo ʻofa ai ka kuo nau pekiá. ʻOku fai ia ʻi heʻetau vilitaki ke hokohoko atu hono fai e meʻa ʻoku totonú. ʻE lava ke tau fakamālohia ʻetau fetuʻutaki mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa ai ka kuo pekiá ʻaki ʻetau ʻiloʻi ʻoku fakataimi pē ʻa e māvaé ka ʻoku taʻengata e ngaahi fuakava ne fai ʻi he temipalé. ʻOku fakapapauʻi ʻe he talangofua maʻu pē ki he ngaahi fuakavá ʻa e taʻengata ʻo hono ngaahi talaʻofá.

Ne u maʻu ha fakahā mahino ʻaupito ʻi heʻeku moʻuí he taimi ne ueʻi mālohi ai au ʻe he Laumālié ke u kole kia Sini Uatekini ke ma sila ʻi he temipalé.

Ko e taha e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke tau akó, ko hono ako ko ia ke fehuʻí. Ko e hā ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau lotu mo kole ange kiate Iá? Koeʻuhí he ko e founga ia ʻoku maʻu ai e fakahaá.

ʻI he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo ha meʻa ʻoku fuʻu faingataʻa, ko e founga ʻeni ʻoku ou fai ke lava ʻo ʻilo ai e meʻa ke faí. ʻOku ou ʻaukai. ʻOku ou lotu ke ʻilo mo mahino e folofola ʻe lava ke tokoní. ʻOku ou toutou fakahoko pē e founga ko iá. ʻOku ou kamata lau ha potu folofola; pea fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e vēsí pea lotua ha tataki fakalaumālie. ʻOku ou fakalaulauloto mo lotua ke ʻiloʻi pe naʻe mahino kotoa e meʻa ne finangalo ʻa e ʻEikí ke u faí. ʻOku faʻa lahi e ngaahi ueʻi ʻoku ou maʻú pea toe mahino ange e tokāteliné. Kuó u ʻilo ko ha founga lelei ia ki hono ako e folofolá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakapotopoto ʻokú ne tokoni ki hono maʻu e fakahaá. ʻUluakí, ʻe hanga ʻe heʻetau tukulolo ko ia ki he ngaahi ongo fakaeloto hangē ko e ʻitá, lotomamahí pe tuli tonuhiá ʻo tuli e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo pau ke taʻofi e faʻahinga ongo peheé, he ʻe faingataʻa ke tau maʻu ai e fakahaá.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe tahá, ke tokangaʻi e tukuhuá pe fakakatá. ʻOku hanga ʻe he kata leʻolahí ʻo fakaʻitaʻi e Laumālié. ʻOku tokoni ʻa e poto he tukuhua leleí ki hono maʻu ʻo e fakahaá; kae ʻikai ko e kata leʻolahí. ʻOku hanga ʻe he poto he tukuhuá ʻo toʻo atu e ngaahi mafasia ʻo e moʻuí.

Ko e fili ʻe taha ʻo e maʻu fakahaá ko e talanoa leʻolahí pe fakalahí. ʻOku tokoni e lea leʻo siʻi mo leleí ki he maʻu fakahaá.

Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ne tākiekina e fetuʻutaki fakalaumālié ko e moʻui leleí. ʻOku tupulaki ʻetau malava ke maʻu pea mahino e fakahaá mei heʻetau fakamālohisinó, maʻu ha mohe feʻunga pea mo e founga kai ʻoku leleí. Te tau lava ʻo moʻui ʻo aʻu ki he taimi kuo tuku maí; neongo iá, ʻe lava ʻo fakaleleiʻi e tuʻunga ʻo ʻetau faifatongiá mo ʻetau moʻui leleí ʻi heʻetau fai ha ngaahi fili fakapotopoto mo lelei.

ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻa hanga ʻe heʻetau ngaahi ngāué ʻo tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he fakafanongo ki he Laumālié.

ʻE lava foki ke hoko mai ʻa e fakahaá ʻi ha misi, ʻi he taimi ʻoku ʻikai faʻa fakatokangaʻi ai ia ʻi hoʻo ʻā haké. Kapau te ke feinga he taimi pē ko iá ke hiki kotoa ia, te ke lava ke hiki ha meʻa lahi, he ka ʻikai ʻe mole vave pē ia. ʻOku faʻa kau e fetuʻutaki fakalaumālie ʻi he poʻulí hono ongoʻi toputapu ki he meʻa ne hokó. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi lahi ke nau akoʻi mai e moʻoní ʻi ha misi koeʻuhí ʻoku tau falala kiate kinautolu mo fanongo ki heʻenau faleʻí. Ko e ʻEikí Ia ʻokú ne fai mai e akó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo iá, te Ne ʻai ke faingofua ha misi ke lava ʻo mahino pea ongo ki hotau lotó ʻaki hono akonakiʻi kitautolu ʻo fou ʻi ha taha ʻoku tau ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi.

ʻE lava ʻe he ʻEikí ke fakamanatu mai ha meʻa pē ne hoko kiate kitautolu, kapau ʻoku fakataumuʻa ia ki Heʻene ngāué. ʻOku ʻikai totonu ke taʻofi ʻe he fakakaukaú ni ʻetau vilitaki ke hiki e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku toe lelei ange founga ki hono fakamanatuʻi e tataki fakalaumālié, ʻi heʻetau hiki fakalelei kinautolú. ʻOku mahino ki he ʻOtuá ʻoku toputapu kiate kitautolu ʻEne ngaahi fetuʻutakí ʻi heʻetau hiki fakalelei e ngaahi ueʻi fakalaumālié. ʻOku totonu ke maluʻi ke ʻoua ʻe mole pe uesia ʻe ha niʻihi kehe e meʻa ne hiki ʻo kau ki he fakahinohino ʻa e Laumālié.

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha fakapapau fakaʻofoʻofa ki he founga ʻoku hanga ai ʻe hono moʻuiʻaki maʻu pē ʻo e moʻoní ʻo fakaava mai e matapā ki he ueʻi fakalaumālié mo hono ʻiloʻi e meʻa ke faí pea mo e feituʻu ʻoku fie maʻu ke maʻu ai ha ivi fakatāutaha ʻoku fakaupulaki ʻe ha mālohi fakalangí. ʻOku tala mai ʻe he folofolá e founga ʻe lava ʻo ikunaʻi ai e faingataʻá, veiveiuá, mo e ngaahi faingataʻa kuo ngali taulōfuʻú pea fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. ʻE hoko mai ha fakamoʻoni nonga mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻenau ngaahi aʻusiá, ʻi hoʻo fakalaulauloto atu ki he ngaahi sīpinga ko ʻená. Te ke ʻilo ʻe lava ke ke maʻu e tokoni tatau pē.

Kuó u mātā ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa ʻoku mahulu ange he meʻa kuo nau aʻusiá, ka ʻoku nau ʻilo e meʻa ke faí koeʻuhí ko ʻenau falala ki he ʻEikí mo ʻiloʻi te Ne tataki kinautolu ke maʻu ha tali ne fuʻu vivili hono fie maʻú.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí: “Pea ʻe ʻakoʻi ʻa kimoutolu mei ʻolunga. Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu, pea ʻe fakakoloaʻiaʻi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi, koeʻuhí ke mou foaki atu ʻo hangē ko ia kuó u leaʻakí.”2 ʻE ngali fakapuputuʻu e ʻasi ʻa e lea ko e fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolú. Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻo pehē, “Te ke lava ke fetongi e ngaahi foʻi lea ko iá ʻaki e kupuʻi lea ko e, ‘Tauhi ʻeku ngaahi fekaú.’” Mahalo ʻe mahino lelei ange ʻa e faleʻí ʻi hono lau peheé.3

Kuo pau ke maʻa fakaeʻatamai mo fakaesino ha taha kae lava ke ueʻi fakalaumālie ia ʻe he ʻEikí. ʻOku ʻuhinga ia kuo pau ke maʻa e taumuʻa ʻa e tokotaha ko iá. ʻOku falala ʻa e ʻEikí ki ha taha ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú; pea maʻu ʻEne ueʻi fakalaumālié ʻo ʻilo e meʻa ke faí pea mo e mālohi fakalangí ʻo ka fie maʻu mo malava ʻo fai ia.

Ke tupulaki ʻo mālohi mo lahi ange hono maʻu e laumālié, kuo pau ke tō ia ʻi ha ʻātakai ʻoku māʻoniʻoni. ʻOku hangē e laukaú, hikisiá mo e kākaá ko ha potu makamaka he ʻikai ke teitei maʻu ai ha fua fakalaumālie.

Ko e loto fakatōkilaló ko ha kelekele lelei ia ʻe fua mai ʻaki e ueʻi fakalaumālié ke ʻiloʻi e meʻa ke faí. ʻOkú ne ʻoange ha faingamālie ki he ivi fakalangí ke fai e meʻa kuo pau ke faí. He ʻikai feʻunga ke akoʻi ha taha ʻe he Laumālié kapau ʻoku makatuʻunga ʻene fai ha meʻá ʻi ha holi ki he lāngilangí pe ongoongoá. He ʻikai ke ueʻi fakalāumālie pe tataki mālohi ʻe he Laumālié ia ha taha hīkisia, pe tuku ʻene ke hanga ʻe hono lotó ʻo tataki ʻene filí, pe fakaʻatā ha tākiekina pe vilitaki ʻa ha taha kehe ke ne puleʻi e meʻa te ne faí.

ʻI heʻetau hoko ko ia ko ha meʻangāue maʻá e niʻihi kehé, ʻoku faingofua ange leva ʻetau maʻu e tataki fakalaumālié, ʻo laka ange ia ʻi he taimi ʻoku tau nofo pē ʻo fakakaukauʻi kitautolú. ʻE lava ke fakalahi mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino ʻe kau lelei kiate kitautolu, lolotonga ʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ne ʻikai tuku mai kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki he māmaní ke tau taʻe lavaʻi ha meʻa, ka ke tau ikuna kāfakafa. ʻOku ngali faingataʻa ʻeni, ka ko e ʻuhinga ia ʻoku faʻa faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke fakatokangaʻi e tali ki ha lotú. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau feinga taʻefakapotopoto ke nau moʻui ʻo fakatatau mo ʻenau taukeí pe aʻusiá pe meʻa te nau lavá. ʻOku fakapotopoto ange ke tau fekumi ʻi he faʻa lotu mo e tataki fakalangi, ke tau ʻiloʻi e meʻa ke faí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe heʻetau talangofuá he taimi ko ia ʻe fie maʻu aí, te tau lava ʻo taau ke maʻu e mālohi fakalangi ke fakahoko ʻaki ha taumuʻa kuo fokotuʻu ʻi ha tataki fakalaumālie.

Hangē ko ha tokolahi ʻo kitautolu, naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe ʻŌliva Kautele e fakamoʻoni kuo ʻosi tali mai ʻe he ʻEikí e ngaahi lotú. Ne ʻomi ʻe Siosefa Sāmita e fakahā ko ʻení ke fakaʻā ai e mata ʻo ʻŌlivá pea mo kitautolu:

“ʻOkú ke monūʻia koe koeʻuhí ko e meʻa kuó ke faí; he kuó ke fehuʻi kiate au, pea vakai, ko e taimi kotoa pē naʻá ke fehuʻi aí naʻá ke maʻu ʻa e fakahinohino mei hoku Laumālié. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe ʻikai te ke aʻu mai ki he feituʻu ʻokú ke ʻi ai he taimi ní.

“Vakai, ʻokú ke ʻilo naʻá ke fehuʻi kiate au pea naʻá ku fakamaama ho ʻatamaí; pea ko ʻeni ʻoku ou tala ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke ke ʻiloʻi kuo fakamaama koe ʻe he Laumālie ʻo e moʻoní.”4

Kapau ʻokú ke ongoʻi kuo teʻeki ke tali atu ʻe he ʻOtuá hoʻo lotú, fakalaulauloto ki he ngaahi potu folofolá ni—peá ke fekumi fakalelei ki ha fakamoʻoni ʻi hoʻo moʻuí mahalo kuó Ne ʻosi ʻoatu e talí.

ʻOku hanga ʻe ha meʻa ʻe ua ʻo tala pe ko e ongo mo e ueʻi ia mei he ʻOtuá pe ʻikai, ʻa ia ko hono maʻu ha ongoʻi nonga ʻi ho lotó pea mo ha ongoʻi fakavaivai mo māfana.ʻI hoʻo muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó u fakamatala ki aí, te ke mateuteu ai ke ʻiloʻi e fakahaá ʻi he ngaahi taimi mahuʻinga ʻo hoʻo moʻuí.

Ko e ofi ange ko ia hoʻo muimuiʻi e tataki fakalangí, ko e lahi ange ia hoʻo fiefia ʻi he moʻuí ni mo ʻitānití, pea fakalahi atu ki aí ʻe toe lahi ange hoʻo fakalakalaká mo e faingamālie ke tokoní. ʻOku ʻikai ke mahino kakato kiate au hono foungá, ka ʻoku ʻikai ke toʻo ʻe he founga ko iá hoʻo tauʻatāina ke filí. Te ke lava ʻo fai e ngaahi fili ʻokú ke fakapapauʻi ke faí. Ka ke manatuʻi ʻoku hanga ʻe he fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻo ʻomi ha ʻatamai nonga mo ha fiefia.

Kapau ʻe fehalaaki hoʻo filí, ʻoku ʻi ai ha founga ke fakaleleiʻi ai ʻa ia ko e fakatomalá. ʻI he taimi ʻoku fakakakato ai ʻene ngaahi fie maʻú, ʻoku hanga leva ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, ʻo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú ki he fehalaaki naʻe faí. ʻOku fakaofo ʻene faingofuá pea taʻe hano tatau hono fakaʻofoʻofá. ʻE ueʻi maʻu pē koe ke ke ʻiloʻi e meʻa ke faí, ʻi he hokohoko atu hoʻo moʻui māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ha ngāue mo ha falala lahi meiate koe, ka ke ʻilo e meʻa ke faí. Neongo iá ʻe ueʻi koe ke ʻiloʻi e meʻa ke faí ʻi hoʻo fakakakato e ngaahi fie maʻu kae toki maʻu ha tataki fakalangi pehē ʻi hoʻo moʻuí, hangē ko e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, falala ki Heʻene palani fakalangi ʻo e fiefiá, pea fakaʻehiʻehi mei hano fai ha faʻahinga meʻa ʻe fepaki mo ʻEne palani fakalangí.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa laulaunoa pē ʻa e fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní. Ko ha faingamālie toputapu ia. ʻOku fakatefito ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata mo taʻe feliliuaki. ʻOku tau maʻu tokoni mei heʻetau Tamai Hēvaní ko e tali mai ia ʻo ʻetau tuí, talangofuá, mo hono fakaʻaongaʻi totonu ʻetau tauʻatāina ke filí.

Fakatauange ʻe tataki koe ʻe he ʻEikí ke mahino peá ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tākiekina ai koe ke maʻu ha fakahā fakatāutaha mo ha ueʻi fakalaumālié, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.