2012
ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí
Mē 2012


ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

ʻOku tokaimaʻananga mai ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu fakatāutaha mo ʻetau ngaahi fie maʻú. ʻOfa ke fakafonu kitautolu ʻaki Hono Laumālié ʻi heʻetau kau atu ki he konifelenisí ni.

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻi heʻetau toe fakataha mai ki ha konifelenisi lahi ʻa e Siasí, ʻoku ou talitali fiefia kimoutolu mo fakahaaʻi atu hoku ʻofa kiate kimoutolu. ʻOku tau fakataha mai he māhina ʻe ono kotoa pē ke fefakamālohiaʻaki pea fai ha fakalotolahi, ʻoatu ha fakafiemālie mo langaki ʻetau tuí. ʻOku tau ʻi hení ke tau ako. Mahalo ʻoku fekumi hamou niʻihi ki ha tali ki ha ngaahi fehuʻi mo ha faingataʻa ʻoku mou tofanga ai ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOku fefaʻuhi ha niʻihi mo e ʻamanaki tōnoá pe ko ha mole. ʻE lava ke fakamaama mo langaki hake pea fakafiemālieʻi kitautolu ʻi heʻetau ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ki hoʻo moʻuí, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e ʻuhinga mo e lototoʻa ke fakahoko iá ʻi hoʻo fakafanongo ki he ngaahi lea fakalaumālie ʻe lea ʻaki hení. ʻOfa ke fakafoʻou ʻetau tukupā ke moʻui taau ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOfa ke hokohoko atu ʻetau fakafepakiʻi ʻa e koví ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi aí.

ʻOku tau monūʻia fau ke omi ki he māmaní ʻi ha kuonga peheni—ko ha taimi fakaofo ʻi he hisitōlia lōloa ʻo e māmaní. He ʻikai lava ke tau fakataha kotoa mai ʻi ha fale pē ʻe taha, ka ʻoku tau malava he taimí ni ke tau kau mai ki he konifelenisí ʻi he founga fakaofo ko e televīsoné, letioó, keipoló, satelaité pea mo e ʻInitanetí—kae pehē ki ha ngaahi meʻangāue ʻoku toʻotoʻo pē. ʻOku tau fakataha mai ko e kakai pē ʻe taha, ʻoku tau lea ʻaki ha ngaahi lea fakafonua kehekehe mo nofo ʻi ha ngaahi fonua lahi ka ʻoku tau taha kotoa pē ʻi he tuí, taha ʻi he tokāteliné pea taha ʻetau taumuʻá.

Talu mei hotau kamataʻanga siʻisiʻi he taʻu ʻe 182 kuohilí, mo hono ongoʻi ʻe he māmaní hotau ivi tākiekiná. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻene laka ki muʻa ʻa e ngāue maʻongoʻonga ko ʻení, ʻo ne liliu mo faitāpuekina e moʻuí. ʻOku ʻikai ha ngāue, mo ha mālohi ʻi he māmaní kotoa te ne lava ke taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá. Neongo pe ko e hā ʻe hoko maí, ʻe kei laka atu pē ki muʻa e ngāué ni ia. ʻOku mou manatu ki he lea fakakikite ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “He ʻikai ha nima taʻe maʻa te ne lava ke taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka atú; ʻe taulōfuʻu mai ʻa e fakatangá, kau fakataha ʻa e kau angatuʻú, fakatahataha mo e ngaahi kongakaú, fakangalikovi mo e kau manukí, ka ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻe kei laka taʻeufi atu pē, ʻi he fakaʻeiʻeiki mo tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he faʻahinga kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa, pea mo ongona [ʻe he] telinga kotoa, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova Mafimafi kuo lava ʻa e ngāué.”1

ʻE kāinga, ʻoku lahi fau ha ngaahi faingataʻa mo e poletaki ʻi he māmaní he ʻahó ni, ka ʻoku kei lahi pē ai mo e ngaahi meʻa ʻoku lelei mo langaki moʻuí. Hangē ko ʻetau Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú, “Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vikivikiʻí, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku tau fekumi ki aí.” ʻOfa ke tau hokohoko atu maʻu ai pē hono fai iá.

ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí mo e līʻoa ki he ongoongoleleí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou ʻofá mo e tokanga kuo mou fefakahaaʻiʻakí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou faifatongia ʻi homou ngaahi uōtí mo e koló pea ʻi homou siteikí mo e vahefonuá. Ko e faʻahinga tokoni ia ʻoku malava ai ke fakahoko ʻe he ʻEikí ha konga lahi ʻEne ngaahi taumuʻa ʻi he māmaní.

ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou angaʻofa kiate au ʻi ha feituʻu pē ʻoku ou ʻalu ki aí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou lotua aú. Kuó u ongoʻi e ngaahi lotu ko iá pea ʻoku hounga moʻoni ia kiate au.

ʻE kāinga kuo tau omi ke fakahinohinoʻi mo tataki fakalaumālie kitautolu. ʻOku lahi ha ngaahi pōpoaki ʻe fai he ʻaho ʻe ua ka hokó. ʻOku ou fie fakapapauʻi atu kuo fekumi e kau tangata mo fafine ʻe lea atú, ke nau maʻu ha tokoni mo ha fakahinohino fakalangi ʻi heʻenau teuteu ʻenau pōpoakí. Kuo ueʻi fakalaumālie kinautolu ki he meʻa ke nau lea mai ʻakí.

ʻOku tokaimaʻananga mai ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu fakatāutaha mo ʻetau ngaahi fie maʻú. ʻOfa ke fakafonu kitautolu ʻaki Hono Laumālié ʻi heʻetau kau atu ki he konifelenisí ni. Ko ʻeku lotu fakamātoató ia ʻi he huafa toputapu ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 514–515.