2012
Ului ki Heʻene Ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi Hono Siasí
Mē 2012


Ului ki Heʻene Ongoongoleleí ʻo Fakafou ʻi Hono Siasí

Ko e taumuʻa ʻo e Siasí ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
ʻEletā Donald L. Hallstrom

ʻOku ou ʻofa he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tau faʻa fakatou fakaʻaongaʻi ʻa e ongo foʻi lea ko e ongoongoleleí mo e Siasí ʻi he ʻuhinga tatau, ka ʻoku ʻikai ke na tatau. Ka ʻokú na fetaiaki pea ʻoku tau fakatou fie maʻu kinaua.

Ko e ongoongoleleí ko e palani nāunauʻia ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻomi ai kiate kitautolu ko ʻEne fānaú ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa ia kotoa ʻoku ʻa e Tamaí (vakai, T&F 84:38). Ko e moʻui taʻengatá ʻeni pea ʻoku fakamatalaʻi ia ko e “meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (T&F 14:7). Ko e konga mahuʻinga ʻo e palaní ʻa ʻetau ngaahi aʻusia ʻi he māmaní—ko ha taimi ke fakatupulaki e tuí (vakai, Molonai 7:26), ke fakatomala (vakai, Mōsaia 3:12), pea tau fakalelei ai ki he ʻOtuá (vakai, Sēkope 4:11).

Koeʻuhí ko e faingataʻa ange ʻa e māmaní pea ʻi ai hotau ngaahi vaivai fakamatelié pea ʻi ai ʻa e “fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11), pea ʻikai ke tau lava ʻo fakamaʻa pē ʻetau angahalá ko ia, ne fie maʻu ai ha Fakamoʻui. ʻI he taimi ne fakahoko mai ai ʻe ʻElohimi, ʻa e ʻOtua Taʻengatá pea mo e Tamai hotau laumālié ʻa ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí, naʻe ʻi ai ha taha ʻiate kitautolu naʻá Ne pehē, “Ko au ʻeni, fekauʻi au” (ʻĒpalahame 3:27). Ko hono huafá ko Sihova.

Naʻe ʻaloʻi Ia ki ha Tamai Hēvani, fakalaumālie mo fakaesino fakatouʻosi, naʻá Ne maʻu e mālohi ke ikunaʻi ʻa māmani. Ne ʻaloʻi Ia ʻe ha faʻē fakamāmani, naʻá Ne moʻulaloa ki he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻo e matelié. Naʻe toe ui foki ʻa Sihova ko Sīsū pea tānaki atu ai e huafa Kalaisí, ko hono ʻuhingá ko e Mīsaia pe Tokotaha Kuo Pani. Ko ʻEne lavameʻa tuʻumoʻungá ko e Fakaleleí, pea “hāʻele hifo [ai ʻa e Kalaisí] ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (T&F 88:6), ke malava ke Ne totongi huhuʻi maʻatautolu.

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Siasí lolotonga ʻEne ngāue he māmaní pea langa ia ʻi he tuʻunga ko e “kau ʻaposetolo mo e kau palōfita” (ʻEfesō 2:20). Ne toe fakafoki mai ia ʻe he ʻEikí ʻi he “kuonga fakakosipeli [ko ʻeni] ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá” (T&F 128:18), ʻo Ne folofola ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Pea te u fokotuʻu ha potu siasi ʻi ho nimá” (T&F 31:7). Naʻe hoko pea ʻoku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻulu ki Hono Siasí, ʻo fakafofongaʻi ʻi he māmaní ʻe ha kau palōfita ʻoku nau maʻu e mafai fakaeʻaposetoló.

Ko e Siasi maʻongoʻonga ʻeni. ʻA hono fokotuʻutuʻú, ola leleí, lelei pea fakaʻapaʻapaʻi ʻe kinautolu kotoa ʻoku fekumi fakamātoato ke ʻiloʻi iá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi polokalama ʻa e Siasí maʻá e fānaú, toʻu tupú, kakai tangatá, mo e kau fafiné. ʻOku ʻi ai hano ngaahi falelotu fakaʻofoʻofa ʻe 18,000 nai. Ngaahi temipale fakaʻeiʻeiki—fakakātoa ʻe 136 he māmaní, pea mo ha 30 ʻoku lolotonga langa pe fanongonongo. ʻOku ʻi ai ha kau faifekau taimi kakato ʻe toko 56,000 nai ʻo ha niʻihi kei talavou pea niʻihi matuʻotuʻa ange, pea nau ngāue ʻi ha ngaahi fonua ʻe 150. ʻOku hoko ʻe ngāue tokoni ʻofa fakaetangata fakaemāmani lahi ʻa e Siasí ko hano fakaʻaliʻali fakaofo ʻo e loto foaki ʻa hotau kāingalotú. ʻOku tokangaʻi ʻe heʻetau polokalama uelofeá hotau kāingalotú pea poupouʻi e fakafalala pē kiate kitá ʻi ha founga taʻe-hano-tatau. ʻI he Siasí ni ʻoku ʻi ai ha kau taki taʻesiokita ʻoku nau ngāue tokoni pea mo ha Kāingalotu ʻoku loto fiemālie ke fetokoniʻaki ʻi ha founga fakaofo. ʻOku ʻikai ha toe tatau ʻo e Siasí ni ʻi he māmaní.

ʻI hono fanauʻi aú, ne nofo homau fāmilí ʻi ha kiʻi fale ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻapisiasi lahi mo fakahisiōlia ʻo e Siasí, ʻa e Tāpanekale Honolulú. ʻOku ou kole fakamolemole ai ki hoku kaungāmeʻa ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, ʻa ia ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fale ʻo e Siasí, ka ʻi heʻeku kei tamasiʻí ne u kaka holo he feituʻu ko iá, mei he vai kaukau ʻi laló, ki loto he funga taua māʻolunga tahá. Ne mau tāupe holo (ʻo hangē ko Tāsení) he ngaahi vālai ne tautau hifo he ʻulu ʻovavá.

Ne mau moʻui ʻaki e Siasí. Ne lahi e ngaahi fakataha ne mau kau ki aí, ʻo lahi ange ia he ngaahi fakataha ʻo e ngaahi ʻaho ní. Ne mau ʻalu ki he Palaimelí he hoʻatā Tuʻapulelulú. Ne fai e Fineʻofá he pongipongi Tūsité. Ko e Mutuale ʻa e toʻu tupú he pō Pulelulú. Ko e Tokonakí maʻá e ʻekitivitī fakauōtí. ʻI he Sāpaté, ne ō e houʻeiki tangatá ki he fakataha lakanga fakataulaʻeikí he pongipongí. Ne fai hoʻatā e Lautohi Faka-Sāpaté. Pea mau foki he efiafí ki he houalotu sākalamēnití. Ne hangē ne mau femoʻuekina pē he fefokiʻaki holo ki he ngaahi fakatahá, pea mo e ngaahi ʻekitivitī faka-Siasí he uiké kotoa.

Tupu heʻeku ʻofa he Siasí, ne hoko he taimi ko ia ʻo ʻeku tupu haké, ʻeku fuofua ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku toe lahi ange. ʻI hoku taʻu nimá, ne fakahoko ai ha konifelenisi mahuʻinga ʻi he tāpanekalé. Ne mau lue atu ʻi homau halá pea hake ʻi ha kiʻi halafakakavakava ki he falelotu fakaʻofoʻofá ʻo tangutu ʻi he ʻotu fika 10 ʻi he fuʻu falelotu lahí ni. Ne puleʻi pea toe meʻa he fakatahá ʻa Tēvita O. Makei, ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ha meʻa naʻá ne meʻa ʻaki, ka ʻoku ou manatuʻi lelei ʻa e meʻa ne u mamata ki ai mo ongoʻí. Ne tui ʻe Palesiteni Makei ha suti lanu kilimi pea hā fakaʻeiʻeiki foki ʻi he fafasi ʻa hono ʻulu teá. Hangē ko e anga fakafonua ʻo e ʻotu motú, naʻá ne tui ha kahoa kāneisini kulokula. ʻI heʻene meʻá, ne u ongoʻi ha meʻa mālohi mo fakatāutaha. Ne toki mahino kiate au ko ʻeku ongoʻi ia ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne mau hivaʻi e hiva tukú.

[Ko hai ʻoku kau mo e ʻEikí? Ko hai?

Ko ʻeni pē ʻa e taimí.

Mau fehuʻi taʻe ufi atu:

Ko hai ʻoku kau mo e ʻEikí? Ko hai?]

(“Tau Nofo he ʻEikí Hono Tafaʻakí?” Ngaahi Himí, fika 163)

ʻI hono hivaʻi ia ʻe ha kakai ʻe toko 2,000 nai, hangē naʻe fakataumuʻa mai pē ʻa e fehuʻí ia kiate au, he naʻá ku fie tuʻu hake ʻo pehē ange, “Ko au!”

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau pehē ko e taumuʻa taupotu tahá ke mālohi he Siasí. ʻOku ʻi ai hanofakatuʻutāmaki. ʻE lava pē ke tau mālohi ʻi he Siasí kae māmālohi ʻi he ongoongoleleí. Tuku ke u fakamamafaʻi atu: ko e meʻa lelei ke tau taumuʻa ʻaki e mālohi ʻi he Siasí; ka ʻoku ʻikai feʻunga ia. Ko e mālohi ʻi he Siasí ko hono fakahaaʻi ia ki tuʻa ʻo ʻetau holi fakalaumālié. Kapau te tau ʻalu ki heʻetau ngaahi fakatahá, maʻu pea fua e ngaahi fatongia faka-Siasí, mo tokoni ki he niʻihi kehé, ko e meʻa pē ia ʻoku mamata ki ai e kakaí.

Ko hona faikehekehé, ʻoku ʻikai faʻa hā ki tuʻa pea faingataʻa ke fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi meʻa ia ʻo e ongoongoleleí, ka ʻoku maʻongoʻonga ange honau mahuʻinga taʻengatá. Hangē ko ʻení, ko e hā hono lahi moʻoni ʻetau tuí? Ko e hā hono lahi ʻetau fakatomalá? ʻOku ʻuhingamālie nai ʻa e ngaahi ouaú ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku fēfē ʻetau tokanga ki heʻetau ngaahi fuakavá?

Kau toe fakaongo atu: ʻoku tau fie maʻu ʻa e ongoongoleleí mo e Siasí. Ko e moʻoni, ko e taumuʻa ʻo e Siasí ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku tau faʻa fifili: ʻOku lava fēfē ke mālohi ha taha ʻi he Siasí heʻene tupu haké kae māmālohi ia heʻene matuʻotuʻa angé? ʻOku lava fēfē ʻe ha taha lahi naʻe maʻulotu mo ngāue mālohi ʻo ʻikai toe haʻu [ki he lotú]? ʻE lava fēfē ʻe ha taha ne loto mamahi ʻi ha taki pe ha mēmipa ke fakangata ai ʻene kau mai ki he Siasí? Mahalo ko e ʻuhingá he ne ʻikai ke feʻunga ʻenau ului ki he ongoongoleleí—ʻa e ngaahi meʻa ʻo e taʻengatá.

ʻOku ou fokotuʻu atu ha tefitoʻi founga ʻe tolu ke hoko ai e ongoongoleleí ko hotau fakavaʻé:

  1. Fakalahi ʻetau mahino ki he ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga tuʻuloa ke tau pukepuke ha ʻilo mo ʻofa ki he Toluʻi ʻOtuá. Lotu ʻi he loto ʻaki ki he Tamaí, ʻi he huafa ʻo e ʻAló, pea fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Lotu ko ha ongomeʻa mali ke hokohoko atu hono langa e tui taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisí ʻi he faʻa ako mo fakalaulauloto ʻi he loto fakatōkilalo. “He ʻoku ʻilo fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeikí … ko ha muli ia kiate iá, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?” (Mōsaia 5:13).

  2. Tokanga taha ki he ngaahi ouaú mo e fuakavá. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi ouau mahuʻinga ʻoku teʻeki fakahoko ʻi hoʻo moʻuí, teuteu fakamātoato ke maʻu kinautolu. ʻE fie maʻu leva ke tau mapuleʻi kitautolu ke tauhi faivelenga ki heʻetau fuakavá, ʻo fakaʻaongaʻi kakato ʻa e meʻaʻofa fakauike ʻo e sākalamēnití. ʻOku tokolahi hotau niʻihi ʻoku ʻikai liliu ʻe hono mālohi fai fakamaʻá koeʻuhí ko e ʻikai ke tau ʻaʻapa ki he ouau toputapu ko ʻení.

  3. Fakatahaʻi ʻa e ongoongoleleí mo e Siasí. ʻI heʻetau tokanga ki he ongoongoleleí, ʻe hoko leva ʻa e Siasí ko ha tāpuaki lahi ange ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau omi mateuteu ki he ngaahi fakatahá ke “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118), ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ʻetau faiakó. Kapau ko ʻetau omí ke fakafiefiaʻi kitautolu, mahalo te tau loto mamahi. Naʻe fehuʻi ange kia Sipenisā W. Kimipolo, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke fai ʻo ka ke ka taʻeoliʻia he houalotu sākalamēnití?” Ko ʻene talí: “Heiʻilo. Kuo teʻeki ai ke u ʻi ha fakataha pehē” (lea ʻaki ʻe Gene R. Cook, ʻi he Gerry Avant, “Learning Gospel Is Lifetime Pursuit,” Church News, Mar. 24, 1990, 10).

ʻOku totonu ke tau holi ke aʻusia ʻe heʻetau moʻuí ʻa e meʻa ne hoko hili e ʻaʻahi ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo e Maama Foʻoú mo fokotuʻu Hono Siasí. ʻOku pehē ʻe he folofolá: “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe pehē ʻenau [ʻuhinga ki Heʻene kau ākongá] ʻalu atu ʻi he kakai kotoa pē ʻo Nīfaí, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻa Kalaisí ki he kakai fulipē ʻi he funga ʻo e fonuá; pea naʻe fakaului ʻa kinautolu ki he ʻEikí, pea nau ului ki he siasi ʻo Kalaisí, pea ko ia naʻe pehē hono tāpuakiʻi ʻo e kakai ʻo e toʻu tangata ko iá” (3 Nīfai 28:23).

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e kāingalotu ʻo Hono Siasí ke nau ului kakato ki Heʻene ongoongoleleí. Ko e founga pau pē ʻeni ke maʻu ai e malu fakalaumālié he taimí ni pea mo e fiefiá ʻo taʻengata. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.