2012
Ngaahi Faingataʻa ke Ikunaʻí
Mē 2012


Ngaahi Faingataʻa ke Ikunaʻí

ʻE lava ke hoko ko ha tāpuaki ʻa e taimi faingataʻa mo faingofua taha ʻi he moʻuí, kapau ʻoku tau tui kia Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Ne u fanongo ki ha meʻa ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi ha fakatahaʻanga ʻo e konifelenisí ʻe ‘oange ‘e he ʻOtuá ha ngaahi faingataʻa ke ne ikunaʻi. Naʻá ne pehē: “ʻOku ‘i ai ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he kahaʻú, mo ha ngaahi faingamālie maʻongoʻonga te tau aʻusia. ʻOku ou talitali lelei e meʻa fakafiefia ko iá pea te u fie lea ‘i he fakatōkilalo ki he ʻEikí ʻo pehē, ‘Tuku mai kiate au e moʻunga ko ʻení,’ tuku mai kiate au e ngaahi faingataʻá ni.”1

Ne ueʻi hoku lotó, ʻi heʻeku ʻiloʻi e ngaahi faingataʻa mo e mamahi ne foua ʻe Palesiteni Kimipoló. Ne u fakaʻamu ke hangē ko iá, ko ha tamaioʻeiki lototoa ʻa e ʻOtuá. Ko ia, ne u lotu ʻi ha pō ʻe taha ke ʻomi ha meʻa ke siviʻi ai ʻeku lototoʻá. ʻOku ou manatuʻi lelei ia. ʻI he efiafí, ne u tūʻulutui he loki mohé ʻi he loto tui lahi moʻoni.

Naʻe tali mai ʻeku lotú hili ha ʻaho ʻe taha pe ua. Ne u ofo mo loto fakatōkilalo he sivi faingataʻa taha ʻo ʻeku moʻuí. Ne u maʻu ai ha lēsoni ne konga ʻe ua. ʻUluakí, ne u maʻu ha fakamoʻoni mahino ʻoku fanongo pea tali mai ʻe he ʻOtuá ʻeku lotu ʻi he tuí. Ko hono uá, ne u ako ha lēsoni ʻoku ou kei ako pē, ki hono ʻuhinga ne u falala moʻoni ai he pō ko iá ʻe hoko mai ha tāpuaki maʻongoʻonga mei he faingataʻa ko iá ʻo lahi ange ʻi ha faʻahinga totongi huhuʻi.

Kuo hangē ha meʻa siʻisiʻí ʻa e faingataʻa ko ia ne u aʻusia fuoloá ʻi hono fakafehoanaki atu ki he meʻa kuo hoko talu mei aí—kiate au mo kinautolu ʻoku ou ʻofa aí. ʻOku tokolahi hamou niʻihi ʻoku fou atu he ngaahi faingataʻa fakaesino, fakaeʻatamai mo fakaeloto ʻe lava ke fakatupu haʻo tangi ʻo hangē ko ha tamaioʻeiki lelei mo faivelenga ʻa e ʻOtuá ne u maheni lelei mo ia. Ne fanongo atu ʻene nēsí ki heʻene lea mei hono mohenga ʻo e mamahí ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku hoko mai ai ʻeni kiate aú, hili ʻeku feinga ke failelei he kotoa ʻeku moʻuí?”

ʻOkú ke ʻiloʻi pē e anga hono tali ʻe he ʻEikí ʻa e fehuʻi ko ia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he fale fakapōpulá:

“Pea kapau ʻe lī koe ki he luó, pe ki he nima ʻo e kau fakapō, pea fakamaaumatea koe; kapau ʻe lī koe ki he loto moaná; kapau ʻe feinga ʻa e hou ʻo e peaú ke fakaʻauha koe; kapau ʻe hoko ʻa e ngaahi matangi fakailifiá ko ho fili; kapau ʻe fakatahataha ʻe he langí ʻa e ngaahi ʻao ʻuliʻulí, pea fakatahataha ʻa e ngaahi ʻelemēniti kotoa pē ke fakaʻefiʻefi ʻa e halá; pea ko e meʻa tēpuú, kapau ʻe fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate koe, ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.

“Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo maʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?

“Ko ia, nofo maʻu ʻi ho halá, pea ʻe nofo ʻiate koe ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, he kuo fokotuʻu maʻu honau ngaahi ngataʻangá, ʻoku ʻikai te nau lava ke lakasi ia. ʻOku ʻiloʻi ʻa ho ngaahi ʻahó, pea ʻe ʻikai ke lau ʻo siʻi hifo ʻa ho ngaahi taʻú; ko ia, ʻoua te ke manavahē ki he meʻa ʻe lava ʻe he tangatá ʻo faí, koeʻuhí he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata.”2

ʻOku ʻikai ha tali ʻe toe lelei ange ki he ʻuhinga mo e meʻa ke tau fai ʻi he taimi faingataʻá ka ko ia kuo folofola mai ʻaki ʻe he ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne kātekina e ngaahi faingataʻá maʻatautolu ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau atu ki aí.

ʻOkú ke manatuʻi ʻEne ngaahi folofolá he taimi naʻá Ne akonaki ai ʻoku totonu ke tau fakatomala koeʻuhi ko ʻetau tui kiate Iá:

“Ko ia ʻoku ou fekau kiate koe ke ke fakatomala—fakatomala, telia naʻá ku taaʻi koe ʻaki e tokotoko ʻo hoku ngutú, pea ʻi heʻeku lilí, pea mo ʻeku ʻitá, pea ʻe lahi ʻaupito ʻa hoʻo ngaahi mamahí—ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa hono fuʻu fakamamahi faú, ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa hono fuʻu lahi fakamanavaheé, ʻio, ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa hono faingataʻa ke kātakiʻí.

“He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala;

“Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú;

“ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālie fakatouʻosi—peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí, peá u holomui ai—

“Ka neongo iá, kae tuku ʻa e lāngilangí ki he Tamaí, pea naʻá ku inu ai ʻo fakaʻosi ʻa ʻeku ngaahi teuteu ki he fānau ʻa e tangatá.”3

ʻOku tau tui ko e founga pē ke mahiki hake ai mei he ngaahi faingataʻá ko e tui ʻoku ʻi ai ha “lolo faitoʻo ʻi Kiliati”4 pea naʻe talaʻofa mai e ʻEikí, “ʻE ʻikai te u … siʻaki koe.”5 Ko e meʻa ia naʻe akoʻi mai kiate kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke tokoniʻi kitautolu mo e niʻihi ʻoku tau tokangaʻí lolotonga e ngaahi faingataʻa lalahi mo taulōfuʻú.6

Ka naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Monisoni ʻi ha founga fakapotopoto ʻoku fie maʻu ha taimi ke langa hake ai e fakavaʻe ʻo e tuí ki hono moʻoni e ngaahi talaʻofa ko iá. Mahalo kuo mou hangē pē ko aú, ʻo mamata ki he fie maʻu ʻo e fakavaʻe ko iá, ʻi ha veʻe mohenga ʻo ha taha ne mei loto-foʻi ke ne kei kātaki ki he ngataʻangá. Kapau he ʻikai hoko e fakavaʻe ʻo e tuí ko ha konga ʻo hotau lotó, he ʻikai ha mālohi ia ke matuʻuaki.

Ko ʻeku taumuʻa he ʻaho ní ke fakamatalaʻi e meʻa ʻoku ou ʻilo ko ha founga ia te tau lava ai ʻo fakatupu ha fakavaʻe ʻoku tuʻumaʻú. ʻOku ou fai ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni ʻi he ʻuhinga ʻe ua. ʻUluakí, mahalo ʻe loto siʻi ha niʻihi ʻoku lolotonga fefaʻuhi mo ha faingataʻa lahi ʻi he meʻa ʻoku ou lea ʻakí ʻo nau ongoʻi ʻoku holo ʻenau fakavaʻe ʻo e tuí. Ko hono uá, ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻahiʻahi lahi ange ʻi he kahaʻú kimuʻa pea ngata e moʻuí. Ko ia ai, ko e founga ʻoku ou ʻoatú ʻe toki fakamoʻoniʻi ia ʻi heʻeku moʻuí ʻi haʻaku kātaki ki he ngataʻangá.

ʻI heʻeku kei talavoú ne u ngāue ki ha taha ngāue totongi ki hono ngaohi e ʻū fakavaʻe ʻo e ngaahi fale foʻoú. Ko ha ngāue faingataʻa ia ʻi he faʻahitaʻu māfaná ke teuteuʻi e kelekelé ke huaʻi ai e sima ki he fakavaʻé. Ne ʻikai ha mīsini. Ne mau fakaʻaongaʻi pē ʻa e meʻangāue ki hono fahí mo e sāvoló. Ko ha ngāue faingataʻa he ngaahi ʻaho ko iá hono fakatoka ʻo ha fakavaʻe ʻe tolongá.

Naʻe toe fie maʻu mo ha kātaki lahi. Hili hono huaʻi e simá ki he fakavaʻé te mau tatali ke mōmoa. Neongo ʻemau loto ke hoko atu e ngāué, ka naʻa mau tali foki ke mōmoa e fakavaʻé pea toki toʻo e ʻū poupoú.

Ne toe fakaofo ki ha tokotaha langa foʻou ke sio ki he taimi mo e ngāue lahi ʻo hono fakatoka e ngaahi kongokonga ukameá ʻi he papá ke fakamālohia ʻaki e fakavaʻé.

Kuo pau ke teuteuʻi lelei ʻi he founga tatau ʻa e kelekele ki hono fakavaʻe ʻetau tuí ke ne matuʻuaki e afā ʻe hoko mai he moʻuí. Ko e angatonu fakatāutahá ʻa e tefito fefeka ki hono fakavaʻe ʻo e tuí.

Te tau fakatupu ha kelekele fefeka ki heʻetau tuí ʻi heʻetau fili ke maʻu ai pē ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻE lava ke kamata kei siʻi ia koeʻuhí he ʻoku fāʻeleʻi mai e taha kotoa pē mo e meʻaʻofa taʻe totongi ko e Laumālie ʻo Kalaisí. Te tau lava ke ʻilo mei he Laumālie ko iá e taimi ne tau fai ai e meʻa ʻoku totonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e taimi ʻoku tau fai hala ai ʻi Hono ʻaó.

ʻOku hanga ʻe he ngaahi fili nai ʻe laungeau ʻoku tau fai he ʻaho kotoa pē ʻo teuteu e kelekele fefeka ʻoku langa ai hotau fale ʻo e tuí. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e kotoa hono ngaahi fuakavá, ouaú mo e tefitoʻi moʻoní, ʻa e ukamea ʻokú ne ʻākilotoa ʻetau tuí.

Ko e taha e ngaahi kī ki ha tui ʻe tuʻuloá ko hono fakafuofuaʻi ke tonu e taimi te tau tuku ki ai ke moʻuí. Ko e ʻuhinga ia ne taʻe fakapotopoto ai ʻeku lotu kei siʻi ke u foua ha ngaahi faingataʻa mo ha ʻahiʻahi lahi angé.

ʻOku fie maʻu ha taimi lahi ia ke te matuʻotuʻa ai, he ʻoku ʻikai ke hoko mai ia he taimi pē ko iá. ʻOku ʻikai maʻu ia ʻi heʻete taʻu motuʻá pē. Ka ko e tauhi maʻu pē ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé ʻaki hotau lotó mo e ʻatamaí kotoa pea ʻe liliu ai e fakamoʻoni ʻo e moʻoní ke hoko ko ha mālohi fakalaumālie he ʻikai lava ke toe veuki.

ʻOku ou loto ke fakalotolahiʻi ʻa kinautolu ʻoku lolotonga tofanga ha faingataʻá, pea ongoʻi ʻoku hōloa ʻenau tuí ko e taulōfuʻu mai ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻE lava ke hoko e faingataʻá ko e founga ia ke fakamālohia pea maʻu ai ha tui ʻe tuʻumaʻú. Ne fakahā mai ʻe Molonai, ko e foha ʻo Molomona ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maʻu ai ha tāpuaki. Naʻá ne akoʻi mai e foʻi moʻoni faingofua mo fakafiefia ko iá, ʻe tokoni e ʻOtuá ke fakatupulaki e tui ʻa ha taha ʻokú ne ngāueʻi ha kihiʻi fakaʻilonga ʻo e tuí:

“Pea ko ʻeni, ko au, Molonai, ʻoku ou fie lea siʻi ki he ngaahi meʻá ni: ʻoku ou fie fakahā ki he māmaní ko e tuí ko e ngaahi meʻa ia ʻoku ʻamanaki ki ai kae ʻikai mamata ki ai; ko ia, ʻoua te mou fakakikihiʻi ha meʻa koeʻuhi ko e ʻikai te mou mamata ki aí, he ʻoku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.

“He ko e meʻa ʻi he tuí naʻe fakahā ai ʻe Kalaisi ia ki heʻetau ngaahi tamaí, ʻi he hili ʻa ʻene toe tuʻu mei he maté; pea naʻe ʻikai te ne fakahā ia kiate kinautolu kae ʻoua kuo nau maʻu ʻa e tui kiate iá; ko ia, kuo pau ke ʻi ai ʻa e niʻihi naʻe tui kiate iá, he naʻe ʻikai te ne fakahā ia ki he māmaní.

“Ka ko e meʻa ʻi he tui ʻa e tangatá ko ia kuó ne fakahā ai ia ki he māmaní, ʻo fakaongoongoleleiʻi ʻa e huafa ʻo e Tamaí, mo teuteu ʻa e hala ʻa ia ʻe lava ai ha niʻihi kehe ʻo maʻu ʻa e meʻafoaki fakalangí, koeʻuhí ke nau ʻamanaki ki he ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ai te nau mamata ki aí.

“Ko ia, te mou lava foki ʻo maʻu ʻa e ʻamanakí, pea maʻu ʻa e meʻafoakí, ʻo kapau te mou maʻu pē ʻa e tuí.”7

Ko e konga ʻo e tuí ʻoku mahuʻinga tahá pea ʻoku totonu ke ke maluʻi peá ke fakaʻaongaʻi ʻi ha faʻahinga founga pē te ke lavá, ʻa e tui ko ia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e founga ʻeni ne akoʻi ʻaki ʻe Molonai e mālohi ʻo e tuí: “Pea kuo teʻeki ai foki ke ʻi ai ha taimi kuo fai ai ʻe [ha] taha ha mana ka ʻi he hili pē ʻenau tuí; ko ia, naʻa nau tomuʻa tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”8

Ne u ʻaʻahi ki ha fefine naʻá ne maʻu e mana ko e mālohi feʻunga ke matuʻuaki ha meʻa fakamamahi lahi ʻaki ʻene malava ke toutou lea ʻaki, “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí.”9 Naʻá ne kei maʻu pē ʻa e tuí mo e fakalea ʻo e fakamoʻoní neongo ne fakaʻau ke ngalo e meʻa ne hoko ʻi heʻene kei siʻí ka naʻe teʻeki ai ke ngalo kotoa.

Ne u ʻohovale ʻi hono ʻilo ne fakamolemoleʻi ʻe ha fefine ʻe taha ha tokotaha naʻá ne ngaohikovia ia he ngaahi taʻu lahi. Ne u ʻohovale ʻo ʻeke ki ai e ʻuhinga naʻá ne fakamolemoleʻi mo fakangaloʻi ai e ngaahi taʻu lahi fau ne ngaohikovia ai iá.

Naʻá ne lea vaivai mai, “Ko e meʻa faingataʻa taha ia kuó u faí, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻoku fie maʻu pē ke u fai ia. Peá u fai leva ia.” Ne teuteuʻi ia heʻene tui ʻe fakamolemoleʻi ia ʻe he Fakamoʻuí kapau te ne fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ke ne maʻu ai ha ongo ʻo e nonga mo e ʻamanaki lelei ʻi heʻene fefaʻuhi mo e maté hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei heʻene fakamolemoleʻi hono filí.

Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻE fēfē nai ʻa hēvani ʻi heʻeku aʻu ki aí?”

Naʻá ku talaange, “ʻOku ou ʻiloʻi mei he meʻa kuó u mātā tonú ʻi hoʻo malava ke ngāue ʻaki hoʻo tuí pea ke hanga ʻo fakamolemoleʻí, ʻe hoko ia ko ha foki ki ʻapi ʻe fakafiefia kiate koe.”

ʻOku ou toe fakalotolahiʻi atu ʻa kinautolu ʻoku fifili he taimí ni pe ʻoku mālohi feʻunga ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí ke nau kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku ou monūʻia ke maheni mo ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻi hoʻomou kei talavoú, longomoʻuí, mo talēnitiʻia ange ʻi ha niʻihi kehé ka ʻoku mou fanongo mai he taimi ní, ne mou fili ke fai e meʻa ne mei fai ʻe he Fakamoʻuí. Ne mou fakaʻaongaʻi e tāpuaki lahi ne mou maʻú ke tokoniʻi mo tokangaʻi kinautolu ne mou mei tukunoaʻi pe taʻetokaʻi koeʻuhí ko e tuʻunga māʻolunga ne mou ʻi aí.

ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá, te mou maʻu ʻa e tuí ke matuʻuaki kinautolu, mahalo ne ʻikai ke ke fakatokangaʻi ia he taimi ko iá ka naʻá ke ngāue ʻaki e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻo tokoniʻi mo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻo hangē pē ko ia ne mei fai ʻe he Fakamoʻuí. Te ke langa ha fakavaʻe ʻo e tuí mei hoʻo ʻofa ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo hoʻo tauhi kiate Iá. ʻOku tākiekina ʻe hoʻo tui kiate Iá ʻa e ʻofa haohaoa te ne ʻomi kiate koe ʻa e ʻamanaki leleí.

ʻOku ʻikai ke tōmui ke fakamālohia ha fakavaʻe ʻo e tuí. ʻOku ʻi ai maʻu pē e taimi ki ai. Te ke lava ke fakatomala pea kole ke maʻu ha fakamolemole ʻi he tui ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻi ai ha taha te ke lava ʻo fakamolemoleʻi. ʻOku ʻi ai ha taha ke ke fakamālō ki ai. ʻOku ʻi ai ha taha ke ke tokoniʻi mo hiki hake. Te ke lava ke fai ia ʻi ha faʻahinga feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke ongoʻi tukuhāusia pe liʻekina.

He ʻikai ke u lava ʻo fakapapauʻi atu e taimi ʻe ngata ai hoʻo faingataʻaʻia he moʻui ní. He ʻikai lava ke u fakapapauʻi atu pe ʻe taimi nounou pē hoʻo faingataʻaʻiá. Ko e taha e natula ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ko e hangē ʻokú ne fakatuaiʻi ʻa e uasí pea aʻu pē ʻo hangē ka tuʻú.

ʻOku ʻi ai pē hono ʻuhinga. ʻOku ʻikai hoko hono ʻilo ʻo e ngaahi ʻuhinga ko iá ko ha fakafiemālie, ka te ne ʻoatu ʻa e faʻa kātakí. ʻOku maʻu kotoa e ngaahi ʻuhinga ko iá mei he foʻi moʻoni ko ʻení: ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻena ʻofa ʻiate koé, ke ke feʻunga ke nofo mo Kinaua ʻi homou ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. He ko kinautolu pē kuo fufulu ʻo maʻa haohaoa ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí ʻe lava ke ʻi aí.

Ne fefaʻuhi ʻeku fineʻeikí mo e kanisaá he meimei taʻu ʻe 10. Ne kau ʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻa e faitoʻó mo e tafá pea iku ʻo tokoto pē ʻi mohenga.

ʻOku ou manatuʻi e pehē heʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene mamata ki heʻene tauʻaki fakaʻosí, “Kuo foki atu ha kiʻi taʻahine ki ʻapi ke mālōlō ai.”

Ko e taha e kau lea ʻi hono meʻafakaʻeikí ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. ʻOku ou manatuʻi naʻe kau ʻeni he ngaahi fakalāngilangi naʻá ne faí: “Mahalo ne ʻi ai ha niʻihi ʻo kimoutolu ne fakakaukau ne fuʻu fuoloa mo lahi e faingataʻaʻia ʻa Militetí koeʻuhí ko ha meʻa hala naʻá ne fai ʻo fie maʻu ai ke ne faingataʻaʻia.” Naʻá ne toe pehē leva, “ʻIkai, naʻe finangalo e ʻOtuá ke fakaleleiʻi ia ke ne toe lelei ange.” ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau he taimi ko iá, “Kapau ne fie maʻu ke toe lelei ange ha fefine pehē, ko e hā ʻoku tokateu mai maʻaku he kahaʻú?”

ʻE lava ke hoko ko ha tāpuaki ʻa e taimi faingataʻa mo faingofua taha ʻi he moʻuí, kapau ʻoku tau tui kia Sīsū Kalaisi. Te tau lava ke fili ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi ha faʻahinga tūkunga pē, ʻi he tataki ʻa e Laumālié. ʻOku tau maʻu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke ne fakafōtunga mo tataki ʻetau moʻuí kapau te tau fili ia. Te tau lava ke moʻui ʻi he ʻamanaki lelei haohaoa mo ongoʻi nonga he kuo fakahā mai ʻe he kau palōfitá hotau tuʻunga ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku ʻikai totonu ke tau teitei ongoʻi tuenoa pe ʻikai ʻofeina kinautolu ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, he ʻoku ʻikai ke moʻoni ia. ʻE lava ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Kuo talaʻofa e Fakamoʻuí ʻe ʻi hotau toʻohemá mo e toʻomataʻú ʻa e kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake kitautolu.10 Pea ʻokú Ne fai pau maʻu pē ki Heʻene folofolá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui e ʻOtua ko e Tamaí pea ko Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻa hotau Huhuʻí. Kuo fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni kuo akoʻi ʻi he konifelenisí ni pea te ne fai pehē ʻi hoʻo fekumi mo fanongo ki ai mo ako ʻamui e ngaahi pōpoaki ʻa e kau tamaioʻeiki ko ʻeni ʻa e ʻEiki kuo fakamafaiʻí. Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí ki he māmaní kotoa. ʻOku tokangaekina kimoutolu ʻe he ʻEikí. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. Ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa hotau Huhuʻí. ʻOku tolonga ʻo tuʻuloa ʻa ʻEne ʻofá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.