2012
Ko e Vīsone ʻa e Kau Palōfitá ki he Fineʻofá: Tuí, Fāmilí, Tokoní
Mē 2012


Ko e Vīsone ʻa e Kau Palōfitá ki he Fineʻofá: Tuí, Fāmilí, Tokoní

ʻĪmisi
Julie B. Beck

ʻOku hanga ʻe he ngaahi foʻi lea ʻe tolu ko e tuí, fāmilí mo e tokoní ʻo fakahaaʻi mai ʻa e visione ʻa e kau palōfitá maʻá e houʻeiki fafine ʻo e Siasí

ʻI he ngaahi taʻu kimuí ni maí kuo ueʻi au ʻe he Laumālié ke u lea maʻu pē kau ki he Fineʻofá—ki hono ngaahi taumuʻá mo hono ʻulungāngá,1 ʻa e mahuʻinga ʻo hono hisitōliá,2 ʻene ngāué mo ʻene fengāueʻaki mo e kau pīsopé mo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.3 Hangē ʻoku mahuʻinga he taimí ni ke tukutaha e tokangá ʻi he vīsone ʻa e kau palōfitá kau ki he Fineʻofá.4

Kuo vahevahe ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻenau vīsone maʻá e kau fafine ʻo e Fineʻofá ‘o hangē pē ko ʻenau hokohoko akoʻi e kaumātuʻá mo e kau taulaʻeiki lahí ʻi heʻenau ngaahi taumuʻá mo honau ngaahi fatongiá. ʻOku mahino mei heʻenau faleʻí ko e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá ke fakatupulaki [ʻenau] tuí mo e moʻui angatonu fakatāutahá, fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí mo e ʻapí, mo tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi foʻi lea ʻe tolu ko e tuí, fāmilí, mo e fiemālié — ʻo fakahaaʻi mai ʻa e vīsone ʻa e kau palōfitá maʻá e houʻeiki fafine ʻo e Siasí.

Talu mei he kamataʻanga hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo hono vahevahe mai ʻe he kau palōfitá ʻenau vīsone ki ha kau fafine mālohi, faivelenga mo faʻa ngāué, he ʻoku mahino kiate kinautolu honau mahuʻingá mo e taumuʻa taʻengatá. ʻI he fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Fineʻofá, naʻá ne fakahinohinoʻi ai e ʻuluaki palesitení ke ne “tokangaʻi e kautahá ni, ʻi hono tokangaʻi e masivá — mo ʻenau ngaahi fie maʻú pea pehē ki he ngaahi meʻa kehekehe ʻa e kautahá ni.”5 Naʻá ne fakakaukau loto ki he kautahá ko “ha sosaieti kuo fili, ʻo mavahe mei he fulikivanu ʻo e māmaní.”6

Naʻe hanga ʻe Pilikihami ʻIongi, ko e Palesiteni hono ua ʻo e Siasí, ʻo fakahinohinoʻi hono ongo tokoní mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau akoʻi ki he kau pīsopé ke “tuku ke fokotuʻu ʻe he [houʻeiki fafiné] ʻa e Kautaha Fineʻofá ʻi he uooti kotoa pē.” Naʻá ne toe pehē, “ʻE pehē ʻe ha niʻihi ia ko e kiʻi meʻa laulaunoa pē ʻeni, ka ʻoku ʻikai.”7

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita kimui ange ai, ko hono faikehekehé he ko e ngaahi kautaha he māmaní he “ko e faʻu pē ʻe he tangata pe fefine,” ka ko e Fineʻofá “naʻe faʻu, fakamafaiʻi, tuʻutuʻuni pea mo fokotuʻu fakalangi ia ʻe he ʻOtuá.”8 Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ki he kau fafiné kuo “foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e mafai ke fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi.”9 Naʻá ne pehē, “Ko ha kau mēmipa kimoutolu ʻo e kautaha maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní maʻá e houʻeiki fafiné, ko ha kautaha ʻoku hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní pea naʻe fakataumuʻa mo fakalele peheʻi ia ke tokoni ki hono kau mēmipa faivelengá ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻetau Tamaí.”10

Ko Ha Ivi Tākiekina Lahi ʻAupito

‘I he taʻu kotoa pē, ʻoku lau kilu ha kau fafine foʻou ʻoku nau kau mai ki he “kulupu [tupulaki ko ʻeni] ʻo e kau fafiné”11. Talu mei ai, neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻoku nofo mo ngāue ai ha fefine, ʻokú ne kei kau atu pē ai ki he Fineʻofá.12 Koeʻuhí ko e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻo e Fineʻofá, kuo fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻenau holi ke kamata teuteu atu e kau finemuí ki he Fineʻofá kimuʻa ʻoku teʻeki hoko honau taʻu 18.13

Ko e Fineʻofá ʻoku ʻikai ko ha polokalama. Ko ha konga moʻoni ia ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻa ia ʻoku “tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá” ke akoʻi, fakamālohia, mo ueʻi fakalaumālie e kau fafiné ʻi heʻenau taumuʻa fekauʻaki mo e tuí, fāmilí, mo e tokoní. ʻOku mahulu atu ʻa e ivi tākiekina ʻo e Fineʻofá mei heʻene hoko pē ko ha kalasi he Sāpaté pe ko ha feohiʻanga fakasosialé. ‘Oku nau muimui ʻi he sīpinga ʻo e kau ākonga fefine naʻe ngāue mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Kau ʻAposetoló ʻi Hono Siasi he kuonga muʻá.14 Kuo akoʻi mai kiate kitautolu “ko ha tufakanga ia ʻo ha fefine ke ne tohoakiʻi mai ki heʻene moʻuí ʻa e ngaahi ʻulungaanga fisifisimuʻa ʻoku tanumaki ʻe he Fineʻofá pea ko ha tufakanga ia ʻo e houʻeiki tangatá ke nau fakatōkakano ʻi heʻenau moʻuí ʻa e ngaahi sīpinga ʻulungaanga ʻoku tanumaki ʻe he lakanga fakataulaʻeikí.”15

ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Fineʻofá, naʻá ne akoʻi ai ʻa e kau fafiné ke nau “tokoniʻi ʻa e masivá” mo “fakahaofi e ngaahi laumālié.”16 ʻI hono fakatukupaaʻi ko ia kinautolu ke nau “fakahaofi e ngaahi laumālié,” ʻoku fakamafaiʻi kinautolu ke nau fokotuʻutuʻu mo ngāue ʻi he ivi tākiekina lahi. ʻI hono fakahā ʻe Siosefa Sāmita ki he kau fafiné ʻe teuteuʻi kinautolu ʻe he kautaha ʻo e Fineʻofá ki he “ngaahi faingamālie, tāpuaki mo e ngaahi meʻafoaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,”17 naʻe fakaʻatā mai ai kiate kinautolu e ngāue faifakamoʻui ʻa e ʻEikí. ʻOku kau ʻi he fakahaofi e ngaahi laumālié ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo kau hono fakahoko e ngāue fakafaifekaú. ʻOku kau ai hono fai e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku kau ai hono fai e meʻa kotoa ʻe malavá ke te moʻui fakafalala fakalaumālie mo fakatuʻasino pē kiate kita.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou ʻoku fakahoko ʻe he Fineʻofá ʻa e “tokoni ki he masivá, tokoni ki he mahakí, tokoni ki he loto veiveiuá, tokoni ki he taʻe ʻiló—mo tokoni ke veteange ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne fakafeʻatungiaʻi ʻa e fiefiá mo e fakalakalaka ʻa ha fefine. Ko ha tufakanga fisifisimuʻa moʻoni ia!”18

Naʻe hanga ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo fakafehoanaki ʻa e Fineʻofá ki “ha holisi maluʻi.”19 ʻOku hanga ʻe he fatongia ke maluʻi e kau fafiné mo honau ngaahi fāmilí ʻo fakatupulaki e mahuʻinga ʻo e tokanga mo e tokoni ʻa e kau faiako ʻaʻahí, pea ko hono fakahaaʻi ia ʻo ʻetau loto fiemālie ke manatua ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí. ʻI heʻetau “tokangaʻi ʻa e faingataʻaʻiá mo e loto mamahí,” ʻoku tau ngāue faaitaha ai mo e kau pīsopé ke feau e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻa e Kāingalotú.20

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOku lahi ha kau fafine ʻoku nau nofo masivesiva—ko ha masivesiva fakalaumālie. ʻOku ʻi ai ʻenau totonu ke aʻusia ha tuʻunga fakaʻofoʻofa, ʻa ia ko ha tuʻunga fakalaumālie. … Ko ho tufakangá ia ke ke ʻalu ki he tukui ʻapí ʻo fetongi e tuʻunga masivesivá ʻaki ha tuʻunga ʻoku lelei angé.”21 Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻa e vīsoné ni. Naʻá ne pehē: “ʻOku mou vakai koā ki he ʻuhinga ʻoku tuku ai ʻe he ʻEikí ki he … Fineʻofá ke nau ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí? He ko e makehe mei he Fakamoʻuí tonu, ʻoku ʻikai ha toe taha ia ʻi he Siasí ʻe ʻi ai hano ivi tākiekina ʻofa ange mo maʻu ha mahino lahi ange ki he loto pea mo e moʻui ʻa e fakafoʻituituí.”22

Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he kau fafiné mo e kau taki ʻo e Fineʻofá ʻo ne pehē naʻe ʻikai ke ne fie “sio ki he taimi ʻe muimui pe tuifio pe ngalo ai ʻi he Fineʻofá honau tupuʻangá koeʻuhí ko ʻenau feohi mo ha … ngaahi kautaha ne faʻu ʻe ha kakai fefine.” Naʻá ne ʻamanakí ʻe hanga ʻe he kau fafiné ʻo “taki e māmaní … tautautefito ki he kakai fefine ʻo e māmaní ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku taau ke fakahikihikiʻí, ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku faka-ʻOtuá, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku langaki moʻui mo fakahaohaoaʻi ai e fānau ʻa e tangatá.”23 ʻOku hanga ʻe heʻene faleʻí ʻo fakamamafaʻi mai e fekau ko ia ke tukuange ha faʻahinga tukufakaholo fakafonua, kaveinga, meʻa manakoa mo e ākengá kae fakahoko e ngaahi founga mo e tōʻonga ʻoku fenāpasi mo e ngaahi taumuʻa ʻa e Fineʻofá.

Ko e kau taki ko ia ʻoku fekumi ke ʻiloʻi e fakahaá, ʻe lava ke nau fakapapauʻi ʻoku hanga ʻe he fakataha, lēsoni, kalasi, ʻekitivitī, mo e ngāue kotoa pē ʻa e Fineʻofá ʻo fakahoko e ngaahi taumuʻa ne tuʻunga ai hono fokotuʻú. ʻE hoko leva ʻa e feohí, fakakaungāmeʻá, mo e uouangataha ʻoku tau holi ki aí ko e ola fungani ia ʻo e ngāue fakataha mo e ʻEikí ʻi Heʻene ngāué.

Ko Hono Fakahoko e Vīsone ʻa e Kau Palōfitá

Naʻe toki fakamoʻoni kimuí ni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo hono ongo tokoní “kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ko e Fineʻofá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e toe fakafoki mai ko iá.” Ko e fakamoʻoni leva ʻenau holi ke fakatolonga e “tukufakaholo nāunauʻia” ʻo e Fineʻofá ke fakatolonga, ko ia ne toki paaki ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea tufaki fakaemāmani lahi ʻa e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá. Te tau maʻu he tohí ni ha ngaahi fakamatala mo e sīpinga ʻo ha kau fafine mo tangata ne nau ngāue fetakinima ʻi he fāmilí mo e Siasí, pea te tau lava ʻo ako ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo kitautolú, meʻa ʻoku tau tui ki aí, mo e meʻa ʻoku totonu ke tau paotoloakí. Kuo poupouʻi kitautolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tau ako ʻa e tohi mahuʻingá ni pea “tuku ke hanga ʻe hono ngaahi moʻoni taʻefakangatangatá mo e ngaahi sīpinga fakalaumālié ʻo tākiekina [ʻetau] moʻuí.”24

ʻI he fāitaha ange e kau fafiné mo e ngaahi taumuʻa ʻa e Fineʻofá, ʻe fakahoko leva ai e vīsone ʻa e kau palōfitá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo, “ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he kautahá ni [ʻo e Fineʻofá] kuo teʻeki ai fakaʻaongaʻi kakato ke fakamālohia ai e ngaahi ʻapi ʻo Saioné mo langa hake ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—pea he ʻikai pē hoko ia kae ʻoua kuo fakatou mahino ki he houʻeiki fafiné mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e vīsone ʻo e Fineʻofá.”25 Naʻá ne kikiteʻi “ko e lahi taha ʻo e tupulekina ʻoku hoko ʻi he Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe hoko ia ʻo fakatatau mo hono fakahaaʻi atu ʻe he houʻeiki fafine lelei ʻo e māmaní (ʻa ia ʻoku faʻa ʻi ai maʻu pē ha ongoʻi loto fakalaumālie) ʻa ia te nau kau tokolahi mai ai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ki ha tuʻunga ʻi he moʻui ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí … ʻe mātā ai kinautolu ko ha kakai ʻoku ʻilonga mo makehe—ʻi ha founga fakafiefia—mei he kakai fefine ʻo e māmaní.”26

ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko e vīsone ʻa e kau palōfitá kau ki he Fineʻofá. Hangē ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻoku ou “tui ʻoku ʻikai mo ha toe kautaha ʻi ha feituʻu kehe ʻoku tatau mo e Fineʻofa ʻo e Siasi ko ʻení.”27 Ko hotau tufakangá ia he taimí ni ke fakatonutonu ʻetau moʻuí ke fenāpasi mo e vīsone ʻa e kau palōfitá kau ki he Fineʻofá ʻi heʻetau fekumi ke fakatupulaki ʻetau tuí, fakamālohia e fāmilí, mo fai ha tokoní.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki e lea ʻa Palesiteni Lolenisou Sinoú: “ʻOku mohu talaʻofa e kahaʻu ʻo e Fineʻofá. ʻI he tupulaki ʻa e Siasí ʻe toe fakalahi ai ʻa hono ʻaongá pea ʻe toe lahi ange ʻa e lelei te ne aʻusiá, ʻi hono fakahoa atu ki he kuohilí.”28 Ki he kau fafine ʻoku nau tokoni ke laka kimuʻa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, naʻá ne pehē, “koeʻuhí ne mou kau ki hono fakahoko e ngāué ni, ko ia kuo pau ke mou ʻinasi foki ʻi he ikuna kāfakafa ʻe aʻusia ʻe he ngāué pea ʻi he hakeakiʻi mo e nāunau ʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene fānau faivelengá.”29 ʻOku pehē ʻeku fakamoʻoni ki he vīsone ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Julie B. Beck, “Ko Hono Fakakakato e Taumuʻa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2008, 108–11.

  2. Vakai, Julie B. Beck, BYU Women’s Conference address (Apr. 29, 2011), http://ce.byu.edu/cw/womensconference/archive/2011/pdf/JulieB_openingS.pdf; “Meʻa ʻOku ou Fakaʻamu ke Mahino ki Hoku Makapuna Fefiné (mo e Makapuna Tangatá) Fekauʻaki mo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2011, 109–13; “Fineʻofá: Ko ha Ngāue Toputapu,” Liahona, Nōvema 2009, 110–14.

  3. Vakai, Julie B. Beck, “Why We Are Organized into Quorums and Relief Societies” (Brigham Young University lea he fakatahaʻanga lotu, Sān. 17, 2012), speeches.byu.edu.

  4. Ko e pōpoakí ni ʻoku ʻikai ko ha toe vakai ki he ngaahi fakamatala fakaepalōfita kau ki he Fineʻofá. Ko ha sīpinga pē ʻo ʻenau vīsoné mo e fakahinohinó. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá, lipooti ʻo e konifelenisí, mo e ngaahi tohi kuo pulusi ʻe he Siasí ʻoku ʻi ai ha ako lahi ange ki he kaveinga ko ʻení.

  5. Siosefa Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 19.

  6. Siosefa Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 18.

  7. Pilikihami ʻIongi, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 47.

  8. Siosefa F. Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 76.

  9. Siosefa Filitingi Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 165.

  10. Siosefa Filitingi Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá,111.

  11. Poiti K. Peeka, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 85.

  12. Vakai, Boyd K. Packer, “The Circle of Sisters,” Ensign, Nov. 1980, 110.

  13. Vakai, Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 19 Māʻasi 2003, mo e 23 Fēpueli 2007.

  14. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 3–6.

  15. Poiti K. Peeka, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 19.

  16. Siosefa Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 20.

  17. Siosefa Sāmita, ʻi he History of the Church, 4:602.

  18. Sione A. Uitisou, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 29.

  19. Boyd K. Packer, Ensign, Nov. 1980, 110.

  20. Siosefa Filitingi Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 165.

  21. Sipenisā W. Kimipolo, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 136.

  22. Harold B. Lee, “The Place of Relief Society in the Welfare Plan,” Relief Society Magazine, Dec. 1946, 842.

  23. Siosefa F. Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 76.

  24. Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, ix.

  25. Sipenisā W. Kimipolo, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 165.

  26. Sipenisā W. Kimipolo, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 111.

  27. Kōtoni B. Hingikelī, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 186.

  28. Lolenisou Sinou, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 21.

  29. Lolenisou Sinou, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 8.