2013
ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tau Tuenoa
Nōvema 2013


ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tau Tuenoa

ʻĪmisi

Te mou tuʻu ʻi ha ʻaho ʻo vakai atu ki homou ngaahi taimi faiangataʻaʻiá, pea te mou ʻiloʻi naʻá Ne ʻi homou tafaʻakí maʻu ai pē.

Siʻoku ngaahi tuofāfine ʻofeina, ko e laumālie ʻoku tau ongoʻi he efiafi ní ko ha ʻata ia homou iví, hoʻomou līʻoá mo hoʻomou leleí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “Ko e māsima ʻo māmani ʻa kimoutolu. … Ko e maama ʻo māmani ʻa kimoutolu.”1

ʻI heʻeku fakakaukau ki hoku faingamālie ke lea kiate kimoutolú, ne fakamanatu mai ai ʻa e ʻofa ne maʻu ʻe hoku uaifi ʻofeina ko Falanisesí ki he Fineʻofá. Naʻe ngāue ʻi he lolotonga ʻo ʻene moʻuí ʻi ha ngaahi fatongia lahi ʻi he Fineʻofá. Ko e taimi naʻá ma fakatou taʻu 31 aí, naʻe ui au ko e palesiteni ʻo e Misiona Kānatá. Lolotonga e taʻu ʻe tolu ko iá, ne tokangaʻi ʻe Falanisesi e Fineʻofá fakakātoa ʻi he ʻēlia lahi ko iá, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e vahefonua ʻOnitelioó mo Kūpekí. Ne maʻu ha niʻihi hono ngaahi kaungāmeʻa mamaé tuʻunga he ngāue ko iá, pea mo e ngaahi uiuiʻi lahi naʻá ne fakahoko kimui ʻi he Fineʻofa homau uōtí. Ko ha ʻofefine faivelenga ia ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ko hoku hoa ʻofeina, mo hoku kaumeʻa mamae tahá. ʻOku ou ʻofa lahi kiate ia.

ʻOku ou saiʻia mo au he Fineʻofá. ʻOku ou fakamoʻoni atu naʻe fokotuʻu ia ʻi he tataki fakalaumālie pea ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí he funga māmaní. He ʻikai malava ke lau e lelei kotoa kuo maʻu mei he houalotú ni mo e ngaahi moʻui kotoa kuo tāpuekina tuʻunga aí.

ʻOku faʻu e Fineʻofá ʻe ha kakai fefine kehekehe. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku teʻeki mali—mahalo ʻoku mou kei ako, pe ngāue—ka ʻoku mou fokotuʻu ha moʻui ʻoku fiefia mo lelei. Ko hamou niʻihi ko ha ngaahi faʻē femoʻuekina ʻa e fānau ʻoku tutupu haké. ʻOku ʻi ai mo hamou niʻihi kuo mole siʻomou husepānití ko ha vete pe mate pea ʻoku mou fāifeinga ke ohi hake siʻomou fānaú ʻo ʻikai ha husepāniti pe tamai ke tokoni. ʻOku ʻi ai siʻamou niʻihi kuo mou ohi hake siʻomou fānaú ka kuo mou fakatokangaʻi ʻoku ʻikai tūkua ʻenau fie maʻu hoʻomou tokoní. ʻOku ʻi ai hamou tokolahi ʻoku ʻi ai siʻamou mātuʻa toulekeleka ʻoku nau fie maʻu ha tauhi ʻofa, ko koe pē te ke lava ʻo faí.

Ko e fē pē hotau tuʻunga he moʻuí, ʻoku ʻi ai pē taimi ʻoku tau fekuki kotoa ai mo ha ngaahi ʻahiʻahi mo ha ngaahi faingataʻa. Neongo ʻoku kehekehe ki he fakafoʻituituí, ka ʻoku angamaheni ki he taha kotoa.

Ko e lahi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻoku hoko ia koeʻuhí ko ʻetau moʻui he māmani fakamatelie ko ʻení, ʻoku nofoʻia ia ʻe ha kakai fakafoʻituitui kehekehe. ʻOku tau fehuʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he loto vivili, “ʻE lava fēfē ke tukutaha ʻeku tokangá ki he nāunau fakasilesitialé ʻi heʻeku folaua e māmani fakatilesitiale ko ʻení?”

ʻE ʻi ai pē ha taimi te ke fonongaʻia ai ha hala kuo fonu faingataʻa mo lahi e palopalemá. Mahalo naʻa ʻi ai ha taimi te ke ongoʻi liʻekina ai—ʻo mavahe—mei he Taha Foaki ʻo e meʻaʻofa lelei kotoá. ʻOkú ke manavasiʻi ʻi hoʻo fononga toko tahá. ʻOku hanga ʻe he ilifiá ʻo fetongi ʻa e tuí.

Ko e taimi te ke fakatokangaʻi ai ʻokú ke ʻi he tuʻunga peheé, ʻoku ou kole atu ke ke manatuʻi ʻa e lotú. ʻOku ou saiʻia he lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní fekauʻaki mo e lotú. Naʻá ne pehē:

“[Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻi heʻeku moʻuí ʻa e faleʻi ke falala ki he lotú ʻo meimei māʻolunga ange ia ʻi ha toe faleʻi kehe … kuó u maʻu. Kuo hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻeku moʻuí—ko ha taula, ko ha maʻuʻanga ivi taʻe tūkua, mo e makatuʻunga ʻo ʻeku ʻilo ʻo e ngaahi meʻa fakalangí. …

“… Neongo ʻoku hoko ha ngaahi meʻa pango, ka ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he lotú ha fakamahino, he ʻe folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá ha nonga ki he laumālié. Ko e nonga ko iá, ʻa e ongo ʻo e nongá, ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ia ʻo e moʻuí.]”2

Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá:

“Fakahā atu hoʻomou holí ʻi he meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá.

“Pea ko e melino ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá, te ne maluʻi homou laumālié mo homou lotó ʻia Kalaisi Sīsū.”3

He toki talaʻofa nāunauʻia moʻoni! Ha melino ki he meʻa te tau kumiá, pea mo ia ʻoku tau fakaʻamuá.

ʻOku ʻikai tuku kitautolu ʻi māmaní ke tau tuenoa. Ko ha maʻuʻanga mālohi, ivi, pea mo e fakafiemālie fakaofo moʻoni ʻoku tau ala maʻu fakatāutahá. Kuo ʻosi fakapapauʻi mai ʻe Ia ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ange kitautolú, ʻe Ia ʻokú Ne tokaimaʻananga ange mo ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá, te Ne ʻi ai ke tokoni kapau te tau kole. Kuo tau maʻu e talaʻofá: “Lotu maʻu ai pē, pea loto-tui, pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ko hoʻomou leleí.”4

ʻI he ʻalu hake ʻetau ngaahi lotú ki he langí, ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu e ngaahi lea naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí. Ko e taimi naʻá Ne fehangahangai ai mo e mamahi lahi fau ʻo Ketisemani pea mo e kolosí, naʻá Ne lotu ki he Tamaí, “ʻOua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”5 Neongo ʻe faingataʻa he taimi ʻe niʻihi, ka kiate kitautolu, ʻe lelei ange ke tau falala ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻokú Ne ʻafioʻi lelei taha ʻa e foungá mo e taimí pea mo e anga ke foaki ai e tokoni ʻoku tau kumiá.

ʻOku ou mahuʻingaʻia he lea ʻa e punaké:

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e hā e foungá,

Ka ko e meʻa pē ʻoku ou ʻiló, ko e lotú ʻoku talia ʻe he ʻOtuá.

ʻOku ou ʻilo kuo ʻosi fai ʻEne Folofolá,

ʻO fakamahino mai ai ʻoku ongona maʻu pē lotu tautapá,

Pe ʻe vave mai pe ʻamui ange hono taliá.

Ka ʻoku ou lotu pē mo tatali fiemālie ki ha ʻaloʻofá.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e tāpuaki ʻoku ou kumiá

Pe ʻe hoko mai hangē ko ʻeku fakaʻānauá;

Kae tuku pē muʻa ʻeku tautapá mo Ia,

ʻA ē ʻoku poto ange Hono finangaló ʻiate kitá,

ʻOku ou ʻilo te Ne foaki ʻeku fakaʻānauá,

Pe ʻomi ha tāpuaki ʻoku mahulu hake hono monūʻiá.6

ʻIo, ʻoku ʻikai ko e lotú ia ki he taimi pē ʻo e faingataʻaʻiá. ʻOku toutou talamai kiate kitautolu ʻe he folofolá ke tau “lotu maʻu ai pē”7 mo lotu maʻu pē ʻi hotau lotó.8 ʻOku ʻomai ʻe ha himi manakoa mo maheni ha fehuʻi ʻoku totonu ke tau takitaha fai fakaʻaho kiate kitautolu: “[Naʻá ke fakakaukau nai ke lotu]?”9

Makehe mei he tokoni ʻa e lotú ke tau matuʻuaki hotau māmani fonu faingataʻá, ʻoku ʻi ai foki e ako folofolá. ʻOku hoko e ngaahi lea ʻo e moʻoní mo e fakahaá ʻoku maʻu heʻetau ngaahi tohi folofola ʻe faá ko ha koloa mahuʻinga kiate au. ʻOku ʻikai ke u teitei ongosia ʻi hono laú. ʻOku langaki fakalaumālie au ʻi he taimi ʻoku ou fekumi ai ʻi he folofolá. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi lea māʻoniʻoni ko ʻeni ʻo e moʻoní mo e ʻofá ha fakahinohino ki heʻeku moʻuí mo fakahinohino ʻa e hala ki he haohaoa taʻengatá.

Te tau maʻu e fanafana vanavanaiki ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau lau mo fakalaulaulotoa e folofolá. Te tau lava ʻo maʻu e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí. ʻOku tau ʻilo ai e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha fakamoʻoni pau ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo ʻEna ʻofa kiate kitautolú. Ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai e ako folofolá mo ʻetau lotú, te tau lava ʻo ʻilo pau ʻoku moʻoni e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “ʻOfa ke tāpuakiʻi kitautolu takitaha ʻe he ʻEikí ke tau keinanga ʻi heʻene [folofola] māʻoniʻoní mo maʻu mei ai ʻa e ivi, nonga, mo e ʻilo ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá.’” (Filipai. 4:7).”10

Ko e taimi ʻoku tau manatuʻi ai ke lotu mo tuku ha taimi ke vakai ki he folofolá, ʻe tāpuekina lahi ange moʻoni ʻetau moʻuí pea mo fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá.

Tuku ke u vahevahe mo kimoutolu e fakamatala ki he anga hono tali heʻetau Tamai Hēvaní e ngaahi lotu mo e kole tāumaʻu siʻa fefine mo ʻoange ʻa e nonga mo e fakamahino naʻá ne kumia fakamātoató?

Ne kamata e faingataʻaʻia ʻa Tefinií he taʻu kuo ʻosí ʻi he ʻi ai ha kau fakaafe ʻi hono ʻapí he ʻAho e Fakafetaʻí (Thanksgiving) pea toe hoko he Kilisimasí. Ne ʻi he ʻapiako fakafaitoʻó hono husepānití pea ko e taʻu ʻaki ia hono ua ʻene ako he falemahakí. Koeʻuhí ko e ngaahi houa lōloa ne fie maʻu ke ngāue aí, naʻe ʻikai ai ke lava ʻo tokoni ʻo fakatatau mo hona lotó, pea ko e konga lahi leva ʻo e meʻa naʻe fie maʻu ke fakahoko he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu mālōloó, makehe mei hono tokangaʻi ʻo ʻena kiʻi fānau iiki ʻe toko faá, ne hili ia kia Tefinī. Naʻe fakaʻau ʻo mafasia, peá ne toe ʻilo naʻe ʻi ai siʻa taha naʻe ʻofa ai kuo maʻu ʻe he kanisaá. Naʻe kamata ʻa e mafasiá mo e loto hohaʻá ke ne uesia ia, pea fakaʻauʻauhifo ai ki ha vahaʻataimi ʻo e loto foʻí mo e loto mamahí. Naʻá ne feinga ki ha tokoni fakafaitoʻo, ka naʻe ʻikai liliu ai ha meʻa. Mole hono uʻá, pea kamata ke tutue, ʻa ia naʻe ʻikai ke sai ki hono kiʻi sino siʻisiʻí. Naʻe kumi fakafiemālie ʻi he folofolá mo lotua ha fakatauʻatāina mei he mamahi kuó ne pulonga aí. ʻI he taimi ne hangē ne ʻikai hoko ai ha nonga pe tokoní, ne kamata leva ke ne ongoʻi kuo liʻaki ia ʻe he ʻOtuá. Naʻe lotua ia ʻe hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá mo feinga lahi ke tokoni. Ne nau ʻomi e meʻatokoni ne manako aí ko ha feinga ke moʻui lelei hono sinó, ka naʻe kiʻi kai siʻisiʻi pē pea ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻosi.

ʻI ha ʻaho faingataʻa ʻe taha, ne feinga holiholivale ai ha kaungāmeʻa ke fakaʻuakaiʻi ʻaki ia e meʻatokoni naʻe saiʻia maʻu pē aí. ʻI he ʻikai lavá, ne pehē ange leva hono kaungāmeʻá, “ʻOku pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ongo lelei kiate koe.”

Ne kiʻi fakakaukau nounou ʻa Tefinī peá ne pehē ange, “Ko e meʻa pē taha ʻoku ou fakakaukau ʻoku ongo leleí ko ha foʻi mā taʻo pē ʻi ʻapi.”

Ka naʻe hala ha foʻi mā pehē ia.

ʻI he hoʻatā hono hokó ne tatangi e fafangu e matapā ʻo Tefinií. Naʻe ʻi ʻapi hono husepānití peá ne tali. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne toʻo mai ha foʻi mā naʻe ngaohi pē ʻi ʻapi. Naʻe ʻohovale ʻa Tefinī ʻi heʻene talaange ko e ʻomai mei ha fefine ko Seli, naʻe ʻikai ke na fuʻu ʻiloʻi. Ko ha kaungāmeʻa ia ʻo e tokoua ʻo Tefinī ko Nikolá, ʻoku nofo ʻi Tenivā ʻi Kololato. Naʻe fakafeʻiloaki nounou ʻa Seli kia Tefinī mo hono husepānití ʻi ha ngaahi māhina kimuʻá ʻi he nofo ʻa Nikola mo hono fāmilí mo Tefinī he ʻAho e Fakafetaʻí. Naʻe haʻu ʻa Seli, ʻa ia naʻe nofo ʻi ʻOmahaá, ke talanoa mo Nikola ʻi he ʻapi ʻo Tefinií.

Ko e ʻosi ʻeni ha ngaahi māhina mei ai, kuo telefoni atu ʻa Tifenī ki hono tokoua ko Nikolá kuo maʻu e foʻi mā ifo, ke fakamālō ange ʻi hono fekau mai ʻa Seli ʻi ha ngāue ʻofá. Ka, naʻá ne ʻilo ai ta naʻe ʻikai ko Nikola ia naʻá ne ʻaí pe ʻilo ki aí.

Ko e toenga ʻo e talanoá ne toki mahino ʻi he vakai ʻe Nikola ki hono kaungāmeʻa ko Selí ke ʻilo pe ko e hā naʻá ne ʻai ke ne ʻave ʻa e foʻi maá. Ko e meʻa naʻá ne ʻiló ne hoko ia ko ha meʻa fakalaumālie ki ai, kia Tefinī, kia Seli—pea ko ha meʻa fakalaumālie ia kiate au.

ʻI he pongipongi naʻe ʻave ai ʻa e foʻi maá, naʻe ueʻi ai ʻa Seli ke ne taʻo ha foʻi mā ʻe ua kae ʻikai ko e taha pē ʻo hangē ko ʻene palaní. Naʻá ne pehē naʻe ueʻi ia ke ne ʻalu mo e foʻi mā hono uá ʻi he kaá ʻi he ʻaho ko iá, neongo naʻe ʻikai ke ne ʻilo hono ʻuhingá. Hili ʻene maʻu meʻatokoni hoʻatā he ʻapi hono kaungāmeʻá, kuo kamata ke tangi ʻene kiʻi taʻahine taʻu tahá pea fie maʻu ke ʻave ki ʻapi ke kiʻi mohe. Naʻe kiʻi momou ʻa Seli ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai e ongo mahino ʻoku fie maʻu ke ne ʻave ʻa e foʻi maá ki he tokoua ʻo Nikola ko Tefinī, ʻa ia ʻoku lele meʻalele ki ai ʻi ha miniti ʻe 30 ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e koló pea ʻoku ʻikai ke na fuʻu mahení. Naʻá ne feinga ke kumi ʻuhinga ʻi heʻene fakakaukaú, ʻi heʻene loto ke ʻave ʻene kiʻi taʻahine fuʻu ongosiá ki ʻapí pea mo ongoʻi mā ʻi hono ʻave e foʻi maá ki he kakai ʻoku ʻikai ke nau mahení. Neongo ia, naʻe mālohi e ongo ke ʻalu ki he ʻapi ʻo Tefinií, pea talangofua leva ki he ueʻí.

ʻI heʻene aʻu atú, ne fakaava ʻe he husepāniti ʻo Tefinií ʻa e matapaá. Ne fakamanatu ange ʻe Seli ko e kaungāmeʻa ia ʻo Nikola ne na fetaulaki taimi nounou ʻi he ʻAho e Fakafetaʻí, ʻo ne mono ange foʻi maá pea ʻalu leva.

Pea ko ia, kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻo fekau mai ha sola ʻi he koló ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono foaki ʻo e foʻi mā ne ngaohi ʻi ʻapí ka mo ha pōpoaki mahino foki ʻo e ʻofá kia Tefinī. He ʻikai lava ʻo fakamatalaʻi ʻi ha toe founga e meʻa naʻe hoko ki aí. Naʻe ʻi ai haʻane fie maʻu vivili ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai tuenoa—naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá pea kuo ʻikai ke ne liʻekina. Ko e foʻi mā ko iá—ʻa e meʻa naʻá ne fie maʻú—naʻe ʻoatu ia ki ai ʻe ha taha naʻe ʻikai ke na maheni, ʻe ha taha naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻene fie maʻú ka naʻe fanongo ki he ueʻi ʻa e Laumālié pea muimui he ueʻi ko iá. Ne hoko ko ha fakamoʻoni mahino kia Tefinī naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻene ngaahi fie maʻú pea feʻunga ʻEne ʻofa aí ke fai mai ha tokoni. Naʻá ne tali ʻene tautapa ki ha fakafiemālié.

Siʻi tuofāfine ʻofeina, ʻoku ʻofa hoʻomou Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolu—fakafoʻituitui. Kuo teʻeki ai liliu e ʻofa ko iá. ʻOku ʻikai kaunga ia ki ho fōtungá, hoʻo koloá, pe ko e lahi e paʻanga ʻoku ʻi hoʻo ʻakauni he pangikeé. ʻOku ʻikai liliu ia ʻi ho ngaahi talēnití pe meʻa ʻokú ke lavá. ʻOku ʻi ai ia. ʻOku ʻi ai maʻu pē ia ʻi he taimi ʻokú ke loto mamahi pe fiefia aí, loto foʻi pe fakatuʻamelia aí. ʻOku ʻi ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻau ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke taau ke maʻu [ia] pe ʻikai. ʻOku ʻi ai maʻu ai pē ia.

ʻI heʻetau fekumi ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lotu tāumaʻu mo fakamātoató mo e ako folofola moʻoní, ʻe mālohi ange ai ʻetau fakamoʻoní pea loloto ange. Te tau ʻilo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. ʻE mahino kiate kitautolu ʻoku ʻikai ke tau teitei tuenoa. ʻOku ou palōmesi atu te mou tuʻu ʻi ha ʻaho ʻo vakai atu ki homou ngaahi taimi faiangataʻaʻiá, pea te mou ʻiloʻi naʻá Ne ʻi homou tafaʻakí maʻu ai pē. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni ʻi he mālōlō ʻa hoku hoa taʻengatá—ʻa Falanisesi Pevalei Sionisoni Monisoní

ʻOku ʻoatu ʻeku tāpuakí. Pea ʻoku ʻoatu ʻeku fakamālō ʻi he ngaahi lelei kotoa ʻoku mou fakahokó pea mo e tuʻunga moʻui ʻoku mou ʻi aí. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻaki e ngaahi meʻaʻofa kotoa pē, ko ʻeku fakaʻānauá ia ʻi he huafa ʻo hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.