2014
Eiaha na tatou e haere i te eʻa hape
Me 2014


Eiaha na tatou e haere i te eʻa hape

Hōho’a

Te pure nei au ia tutonu tamau noa tatou i te eʻa, ia vai tuʻati noa tatou i te raʻi, ia ore te mau opape o teie nei ao ia haapainu ê ia tatou.

Te haapiipii ra te hoê tamaiti i ta’na piana, tae mai nei te tahi taata hoo tauihaa, e i to’na iteraa ia’na na roto i te maramarama, ani atura, « tei te fare anei to oe mama ? »

Pahono a‘era te tamaiti, « ia mana‘o pai oe ? »

E haʻuti ta maua na tamarii e pae i te piana, auaʻe te onoonoraa a ta’u vahine ! Ia tae te orometua i te fare, e horo ta maua tamaiti Adrián no te tapuni e no te ape i ta’na haapiiraa. I te hoê râ mahana, ua tupu te hoê ohipa maere ! Ua haamata oia i te au roa i te pehe e ua tamau a‘era oia i te haapiipii ona ana‘e.

Ahani pai tatou e nehenehe e tae atoa’tu i teie huru faito i ni‘a i te eʻa no te faafariuraa, auê ïa te faahiahia. Auê ïa te faahiahia ia roaa te hiaai hohonu i roto i to tatou aau no te haapa‘o i te mau faaueraa, aita e faufaa ia faahaamanaʻo tamau-noa-hia mai tatou e ia vai noa mai te manaʻo papû e, ia pee ana‘e tatou i te eʻa tiʻa, e farii tatou i te mau haamaitairaa i fafauhia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a.

E rave rahi matahiti i maʻiri a‘enei, ua haere matou, ta’u vahine, ta maua tamahine o Evelin e te hoê hoa, i te vahi ra Arches National Park. Hoê o te mau apou ofaʻi tuiroo roa a‘e, e piihia nei te Delicate Arch. Ua faaoti matou e taahi e 2 kilometera, e paʻuma na ni‘a te mouʻa e tapae atu ai i te apou.

Anaanatae maitai matou i te haamataraa, aita râ i maoro roa, rohirohi mai nei te tahi. No to’u hinaaro ia tae i tera vahi, ua faaoti au e haere o vau ana‘e. Ma te hi‘o ore i te eʻa ta’u e rave, ua pee noa vau i te hoê taata i mua ia’u, e au ra e, ua papû maitai ia’na to’na eʻa. Haamata a‘era te eʻa i te huru fifi mai, e titau mai ia’u ia ouʻa mai te hoê ofaʻi i te tahi atu ofa‘i. No te faito fifi, ua papû roa ia’u, eita te mau vahine no ta’u pŭpŭ e tae. I reira, ite atura vau i te apou ofaʻi ra, Delicate Arch, to’u râ maere rahi, tei te tahi pae atea roa hoʻi te reira ia’u.

Ma te mauruuru ore, ua faaoti au e hoʻi i muri. Ua tiaʻi noa’tu ra vau ia tae mai ratou. Ta’u uiraa matamua, oia hoʻi, « ua ite anei outou i te Delicate Arch ? » Ma te oaoa, pahono mai nei ratou e, e. Faataa mai nei ratou e, ua pee noa ratou i te mau tapa‘o e faa‘ite nei i te eʻa, ma te haapa‘o maitai e te itoito, e ua tapae atura i tera vahi.

Te hape mau, ua haere au na te eʻa hape. E haapiiraa rahi ta’u i apo mai i tera ra mahana !

Nahea tatou e hape pinepine ai i ni‘a i te eʻa ti‘a, ma te vaiiho noa ia tatou ia pee i te mau peu o te ao nei ? Titauhia ia ui tamau noa tatou ia tatou iho e, e taata rave anei tatou i te mau parau a Iesu Mesia.

Te vai nei te hoê haapiiraa faahiahia i roto i te buka a Ioane :

« A ati mai ia’u, e na’u e ati atu ia outou : mai te amaa eita e hotu noa oia ana‘e ra, ia ore ia ati mai i te vine ra ; e ore atoa outou ia ore ia ati mai ia’u ra.

« O vau te vine, o outou te amaa. O te ati mai ia’u ra, e o te ati atu vau ia’na ra, oia te hotu rahi ; i taa ê atu outou ia’u ra, aore roa ïa e mea e ti‘a ia outou » (Ioane 15:4–5).

Ma te faa‘ohipa i teie faahoho‘araa, te ite nei tatou i te auraa piri roa e te teitei e vai ra i rotopu ia Iesu Mesia e te faufaa rahi Ta’na i tuu i ni‘a ia tatou tata‘itahi. O Oia te aa e te tumu e arata‘i i te pape ora ia tatou nei, te tapau e faaamu nei ia tatou, ia ti‘a ia tatou ia horo‘a i te hotu rahi. Ua haapii rahi mai Iesu Mesia ia tatou, e no reira, ei amaa—e aore râ ei taata turuʻi i ni‘a Ia’na—eiaha roa’tu tatou e haafaufaa ore i te faufaa rahi o Ta’na mau haapiiraa.

Te vai nei te mau hape teimaha, e mai te peu eita tatou e faatiti‘aifaro i te reira i te taime ti‘a, e nehenehe i te reira e arata‘i ê roa’tu ia tatou i te eʻa ti‘a. Mai te peu e tatarahapa tatou ma te farii i te faatiti‘aifaroraa, e riro te reira i te faahaehaa ia tatou, e taui i ta tatou mau raveraa e ia haafatata faahou atu i to tatou Metua i te Ao ra.

E horo‘a’tu vau i te hoê hi‘oraa no teie mana‘o, ma te faahiti i te hoê taime hâhano roa a‘e tei farereihia e te peropheta Iosepha Semita. Na roto i teie ohipa i tupu, ua horo‘a mai te Faaora i te hoê haapiiraa faufaa rahi roa no ni‘a i te mau parau tumu e ti‘a ia tatou ia tape‘a noa i roto i to tatou feruriraa, i roto i to tatou oraraa. Ua tupu te reira i te moʻeraa na api e 116 no te tuhaa matamua o te Buka a Moromona ia Martin Harris.

I muri mai i to’na tatarahaparaa no te pee-ore-raa i te aʻo a te Atua, ua farii te peropheta i te heheuraa te itehia nei i roto i te tuhaa 3 no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau (hi‘o Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita [2007], 81–83). Mai te irava 1 e tae atu i te 10, e haapapû atu vau e toru parau tumu e ti‘a ia tatou ia haamana‘o noa :

  1. Eita e ti‘a ia faaorehia te mau ohipa e te mau opuaraa a te Atua.

  2. Eiaha to tatou mataʻu i te taata ia rahi a‘e i to tatou mataʻu i te Atua.

  3. Titauhia ia tatarahapa tamau noa tatou.

I roto i te irava 13, te haapii mai nei te Fatu e maha ohipa eiaha roa’tu tatou e rave :

  1. Faariro i te mau aʻoraa a te Atua ei mea faufaa ore.

  2. Ofati i te mau fafauraa mo‘a roa tei fafauhia i mua i te Atua ra.

  3. Ti‘aturi i to’na iho paari.

  4. Te‘ote‘o i to tatou iho ite rahi.

Te pure nei au ia tutonu tamau noa tatou i te e‘a ti‘a ia vai tuʻati noa tatou i te raʻi, ia ore te mau opape o teie nei ao ia haapainu ê ia tatou.

Ia tae noa’tu outou i te faito no te faaruʻeraa i te eʻa o te Fatu—noa’tu te vahi i ni‘a i taua eʻa ra—ma te faahaparaa aau rahi e ite outou i te maramara no te faariroraa i te mau aʻoraa a te Atua ei mea faufaa ore, te ofatiraa i te mau fafauraa mo‘a roa tei fafauhia i mua i te Atua ra, te ti‘aturiraa i to outou iho paari e aore râ te teʻoteʻoraa i to outou iho ite rahi.

Mai te peu tei reira outou, te aʻo atu nei au ia outou ia tatarahapa e ia hoʻi mai i ni‘a i te eʻa ti‘a.

I te hoê taime ua niuniu te hoê mootua i to’na papa ruau no to’na mahana fanauraa. Ua ani oia e hea to’na matahiti. Pahono mai nei oia ua raʻehia te 70 matahiti. Feruri a‘era ta’na mootua e ui atura, « mai te 1 matahiti mai â oe i te haamataraa, e papaʻu ? »

I te tau tamariiraa e te taure‘are‘araa, e mana‘o te taata e, eita roa ratou e ruauhia ; eita te mana‘o no te pohe e hiti mai—na te mau taata ruhiruhia roa te reira—e mea atea roa â no’u. E tere noa te hora, te avaʻe e te tau, e tae roa e itehia te miʻomiʻo o te hoho‘a mata, e iti mai te puai, pinepine te haere i te taote, e te vai atura.

E tae mai te mahana e farerei faahou â tatou i to tatou Taraehara e to tatou Faaora, o Iesu Mesia. Ta’u ti‘aororaa no te reira taime mo‘a e te faahiahia roa, maori râ, ia ite atu tatou e, o Ona tera, no te ite ta tatou i apo mai no ni‘a Ia’na e no te peeraa tatou i Ta’na mau haapiiraa. E faa‘ite mai Oia i te mau tapa‘o i roto i To’na na rima e te avae, e e tauahi maoro tatou Ia’na, ma te roimata no te oaoa i te peeraa i To’na eʻa.

Te faa‘ite papû nei au i na poro e ha o te fenua nei, te ora nei Iesu Mesia. Te aʻo nei Oia ia tatou, « A faaroo mai na, o outou te mau nunaa’toa o te ao nei, e a faaroo hoʻi i te mau parau a te reira Atua o tei hamani ia outou na » (PH&PF 43:23). Ia noaa ia tatou te puai no te haru, no te haapa‘o, no te maramarama e no te haroʻaroʻa tano i te poro‘i a te « Atua o tei hamani ia [tatou] » ia ore tatou ia faaatea i To’na eʻa, o ta’u ïa ti‘aororaa na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.