2014
Te mau puahiohio pae varua
Me 2014


Te mau puahiohio pae varua

Hōho’a

Eiaha e vaiiho i te mau puahiohio e faahee ia outou i raro. O to outou mahana teie—ia ti‘a puai ei mau pĭpĭ na te Fatu o Iesu Mesia.

Te farii popou nei au ia outou i teie po‘ipo‘i—te feia apî ihoa râ i te pû amuiraa nei e na te ao atoa nei. E u‘i ma‘itihia to outou ma te hoê fâ taa ê, e te a‘o nei au ia outou te feia apî.

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘enei a tere ai matou e farerei i to matou utuafare i Florida, ua tupu te hoê mata‘i taviri piri noa i to matou vahi faaearaa. Ua haere te hoê vahine e ora ra i roto i te hoê fare tura‘i i roto i te fare pape no te paruru ia’na. Ua haamata te fare tura‘i i te aueue. Tau taime i muri mai ua faaroo oia i te reo o te hoê taata tapiri mai : « Tei ǒ nei au i te piha i mua ». I to’na haereraa mai i rapae au i te fare pape, i to’na maere rahi, ua ite oia e, ua amo e ua afa‘i te mata‘i taviri i to’na fare i roto i te aore e ua topa’tu i ni‘a i te fare tura‘i o to’na taata tapiri mai.

E to’u mau hoa apî, eita te ao nei e riro ei vahi hau a haafatata atu ai tatou i te Tae-Piti-raa mai o te Faaora. Ua faaʻite te mau papa‘iraa mo‘a e, « e arepurepu noa te mau mea atoa ra ».1 Ua parau Brigham Young, « ua heheuhia mai ia’u i te omuaraa o teie Ekalesia e, e parare te Ekalesia, e ruperupe, e tupu i te rahi, e mai te au i te parareraa o te Evanelia i rotopu i te mau nunaa o te fenua nei, e tupu atoa ïa te mana o Satane i te rahi ».2

Hōho’a
A tornado.

Hau atu te mau aueueraa fenua e te mau tama‘i3 tei tohuhia, e tupu ïa te mau puahiohio pae varua o te iriti ê atu ia outou mai roto atu i to outou mau niu varua e o te faahaere atu i to outou varua i te mau vahi tei ore roa i mana‘ohia e outou, e te tahi mau taime, aita roa outou i ite noa‘e e, ua faanuu-ê-hia outou.

Te mau puahiohio ino roa‘e, o te mau faahemaraa ïa a te enemi. I vai noa na te hara i te ao nei, i teie nei râ mea ohie roa ia tapae atu i reira, e mea maha ore e e mea farii-ohie-noa-hia te reira. Te vai nei, oia mau, te hoê mana puai no te tape‘a i te mau puahiohio o te hara. Ua piihia te reira te tatarahapa.

E ere noa na tatou iho e faatupu i te taatoaraa o te mau puahiohio i roto i te oraraa. E tae mai no te tahi mau ma‘itiraa hape a vetahi ê, e te tahi no te mea e ao tahuti teie.

I to’na apîraa, ua roohia te peresideni Boyd K. Packer i te ma‘i haaparuparu o te polio. I te hituraa o te matahiti o Elder Dallin H. Oaks, ua pohe taʻue noa to’na metua tane. I to’na apîraa ua taa na metua o te tuahine Carol F. McConkie no te peresideniraa rahi o te Feia Apî Tamahine. E tae mai te mau tamataraa ia outou, ia ti‘aturi ana‘e râ outou i te Atua, e haapuai te reira i to outou faaroo.

Hōho’a
Cutaway showing the roots of a tree growing in windy conditions.

I roto i te natura, te mau tumu raau e tupu i roto i te hoê vahi mata‘i e tupu puai ïa ratou. Ia pupuhi haati e ia pupuhi puai ana‘e te mata‘i i te hoê tumu raau apî, e piti ïa mea ta te mau puai i roto i te tumu raau e rave. A tahi, e faaitoito ia teie mau puai i te mau a’a ia tupu oioi a‘e e ia parare atea atu. Te piti, e haamata ia te mau puai i te hamani i te mau opiha (cellule) no te haame‘ume‘u i te tumu e te mau amaa ia ore e fati noa i te mata‘i. E paruru teie mau aa e mau amaa i te tumu raau i te mau mata‘i, e e mea papû e, e ho‘i faahou mai.4

Mea hau a‘e to outou faufaa i te Atua i te hoê tumu raau. E tamaiti aore râ e tamahine outou Na’na. Ua hamani Oia i to outou varua ia puai e ia pato‘i i te mau puahiohio o te oraraa nei. Te mau puahiohio i roto i to outou apîraa, mai te mata‘i i mua i te hoê tumu raau apî, e nehenehe e faarahi i to outou puai pae varua, e faaineine ia outou no te mau matahiti i muri nei.

Nahea outou e faaineine ai no to outou mau puahiohio ? « A haamana‘o, e ia haamau i to orua niu i nia i te păpă ra o to tatou Ora, o te Mesia ïa, o te Tamaiti a te Atua hoʻi, e ia hapono mai te diabolo i to’na ra mata‘i u‘ana, e ta’na mau ohe na roto i te puahi‘ohi‘o, e ia mairi mai to’na ra ûa paari, e to’na vero rahi i nia iho ia orua ra, e ere oia i te mana, … e putôhia’i orua i raro … no te păpă pai ta orua i tia i nia ra ».5 O teie to outou paruru i roto i te puahiohio.

Ua parau te peresideni Thomas S. Monson : « I te hoê taime ua au noa te mau ture a te Ekalesia e te mau ture a te sotaiete, i teie nei te vai nei ïa te hoê apoo aano i rotopu ia tatou e te haere noa’tu ra i te aanoraa ».6 Te faatupu nei teie apoo aano no te tahi, i te mau puahiohio pae varua puai. E faaʻite atu vau i te hoê hi‘oraa.

Teie ava‘e i ma‘iri a‘enei ua nene‘i te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i te hoê rata i te feia faatere o te Ekalesia na te ao taatoa nei. Te parau nei te hoê tufaa o teie rata : « Eita ta te tauiraa ture tivira e nehenehe e taui i te ture pae morare ta te Atua i haamau, eita roa’tu. Te tia‘i nei te Atua ia tatou ia turu e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa noa’tu te mau mana‘o eê e aore râ te mau peu i roto i te huiraatira. E mea papû maitai Ta’na ture no te viivii ore : e mea tano te taotoraa i te taata i rotopu anaʻe iho i te hoê tane e te hoê vahine tei faaipoipo-tiʻa-hia i mua i te ture. Te aʻo nei matou ia outou ia hi‘o faahou â… i te haapiiraa tumu e vai ra i roto i « Te Utuafare : E Poro‘i i to te Ao nei ».7

A faaatea ai te ao nei i te ture o te viivii ore a te Fatu, eita tatou e na reira. Ua parau te peresideni Monson e : « Ua faaʻite te Faaora o te taata nei ia’na iho e ua riro oia ei taata i roto i te ao nei e ere râ no to te ao nei. O tatou atoa, e nehenehe ia tatou ia parahi i roto i te ao e ere râ tatou no to te ao ia pato‘i ana‘e tatou i te mau mana‘o hape e te mau haapiiraa hape e ia haapa‘o noa tatou i te mea ta te Atua i faaue ».8

A faahuru ê ai te mau hau e rave rahi e te mau taata mana‘o maitai i te faaipoiporaa, aita te Fatu i na reira. I te haamataraa, ua haamau te Atua i te faaipoiporaa i roto i te hoê tane e te hoê vahine—Adamu e o Eva. Ua faataa Oia i te mau tumu o te faaipoiporaa, ei mau tumu i ô mua’tu â i te faati‘araa i te au e te hinaaro o te feia paari, te mea hau atu, no te haamaitai atu â te vahi no te tamarii, ia fanauhia, ia paari mai e ia atuatuhia. O te mau utuafare te tao‘a rahi o te ra‘i.9

No te aha tatou e tamau noa ai i te parau no te reira ? Mai ta te aposetolo Paulo i parau, « Tatou hoʻi e haapao nei, eiaha i te mau mea hi‘ohia ra, i te mau mea hi‘o-ore-hia ra ».10 Ei mau aposetolo na te Fatu o Iesu Mesia, ta matou hopoi‘a o te haapiiraa ïa i te opuaraa a tei Hamani no Ta’na mau tamarii e te faaararaa i te mau faahopearaa no te haafaufaa-ore-raa i Ta’na mau faaueraa.

Aita i maoro a‘enei, ua paraparau vau i te hoê Tarona no te mau Hau Amui no Marite. E faahiti au i ta’na rata uira :

« Te matahiti i ma‘iri a‘enei ua haamata te tahi o to’u mau hoa i te pia i ni‘a i te Facebook to ratou mau mana‘o no ni‘a i te faaipoiporaa. E rave rahi o ratou e turu nei i te faaipoiporaa i rotopu i te tane e te tane, e e rave rahi o te feia apî Momoni tei faaʻite e, ua ‘au’ ratou i te mau piaraa. Aita vau i faaʻite i to’u mana‘o.

« Ua faaoti au i te faaʻite ma te feruri maitai i to’u ti‘aturiraa no ni‘a i te faaipoiporaa i rotopu i te tane e te vahine.

Hōho’a
Screenshot of a Facebook message taken on 4-14-14

« Ma to’u hoho‘a i ni‘a i te Facebook, ua tuu atu vau i teie papa‘iraa, ‘te ti‘aturi nei au i te faaipoiporaa i rotopu i te hoê tane e te hoê vahine.’ Aita i maoro roa ua haamata vau i te farii i te mau parau poro‘i. ‘Haapa‘o noa oe ia oe iho.’ ‘E mea haavâ roa oe.’ Hoê ua faaau ia’u i te hoê fatu feia tîtî. E ua farii au i teie papa‘iraa a te hoê hoa rahi e melo puai hoʻi no te Ekalesia, ‘E ti‘a ia oe ia faaea i te mau mana‘o ua hope to ratou tau. Te taui nei te mau mea e o oe atoa e tia’i.’

Ua parau oia « Aita vau i pahono, tera râ aita vau i taui i ta’u mau parau ».

Ua faaoti oia : « Mai ta te peresideni Monson i parau, ‘i te tahi mau taime e titauhia ia tatou ia ti‘a o tatou ana‘e.’ Maitai e, e ti‘a amui te feia apî i te pae o te Atua e i te mau haapiiraa a Ta’na mau peropheta ora ».11

E manaʻonaʻo taa ê tatou i te feia e tafifi nei i te faahinaaroraa i te taata no to’na iho apeni. E puahiohio ohu puai te reira. Te hinaaro nei au e faa‘ite atu i to’u here e to’u faahiahia ia ratou e aro itoito nei i teie huru tamataraa o te faaroo ma te vai taamu noa i te mau faaueraa a te Atua !12 Te mea titauhia râ, noa’tu â ta ratou mau faaotiraa e to ratou mau ti‘aturiraa, e ti‘a ia farii te taata atoa i to tatou hamani maitai e to tatou mana‘o faatura ia ratou.13

Ua haapii mai te Faaora ia tatou ia here eiaha noa to tatou mau hoa, te feia atoa râ e pato‘i nei i to tatou mau mana‘o. Ua parau Oia, « O tei aroha mai ia outou, o ta outou ïa e aroha’tu, eaha ta outou utua i reira ? … E o to outou mau taea‘e ana‘e râ ta outou e ite atu, eaha ta outou vahi hau i reira ? »14

Ua faaara te peropheta Iosepha Semita ia tatou ia « ara i to tatou iho te‘ote‘o » e ia faaaano atu â i to tatou aau i te mau tane atoa e te mau vahine e tae roa « e rave mai ia ratou i ni‘a i to tatou tapono ».15 I roto i te evanelia a Iesu Mesia, aita e vahi no te haamaauraa, te faari‘ari‘araa e aore râ te aroha-ore-raa i te taata.

Mai te mea te vai ra ta outou hoê uiraa no ni‘a i te a‘o a te feia faatere o te Ekalesia, a aparau i to outou mau pe‘ape‘a ma te haavare ore i to outou mau metua e te feia faatere. Titauhia na outou te puai no roto mai i te ti‘aturiraa i te mau peropheta a te Fatu. Ua parau te peresideni Harold B. Lee e : « Te parururaa hoê roa e vai nei i ni‘a ia tatou te mau melo no teie Ekalesia, o te… haapiiraa i te haapa‘o i te mau parau e te mau faaueraa ta te Fatu e horo‘a mai na roto i To’na peropheta… Te vai ra te tahi mau mea e titauhia te faaoromai e te faaroo. Eita paha outou e au roa i te mau mea no ô mai… Ua taa’e paha te reira i to outou mau mana‘o no ni‘a i te porotita… to outou mau mana‘o no ni‘a i te oraraa totiare… Te tito rii ra paha te reira i… to outou iho oraraa totiare. Area râ, mai te mea e, e haapa‘o outou i teie mau mea, mai te huru e, no roto mai ïa i te vaha o te Fatu iho… ‘e ore roa outou e noaa i te mau uputa o hade… e na te Fatu ra o te Atua e haapurara ê atu i te mau mana no te pouri mai mua atu ia outou…’ (PH&PF 21:6) »16

Te tahi atu paruru i mua i te mau puahiohio o te oraraa nei, o te Buka a Moromona ïa.

I to’na taure‘are‘araa, ua nuu atu te utuafare o te peresideni Henry B. Eyring i te hoê oire apî. I te haamataraa aita oia i au maitai i te tauiraa, e mea iti roa to’na mau hoa. E au ra ia’na e, aita oia i au-maitai-hia e te mau piahi i roto i ta’na fare haapiiraa tuarua. Ua ohu noa te mau puahiohio. Eaha ta’na i rave ? Ua faaohipa oia i to’na puai i roto i te Buka a Moromona, ua tai‘o i te reira e rave rahi taime.17 Mau matahiti i muri mai, ua faaʻite te peresideni Eyring : « Mea au roa na’u ia ho‘i faahou i te Buka a Moromona no te faaamu pinepine ia’u ».18 « O to tatou ïa iteraa papû puai tei papa‘ihia e, o Iesu te Mesia ».19

Ua horo‘a mai te Fatu ia outou te tahi atu rave‘a no te ti‘a papû, e tao‘a pae varua hoʻi, puai roa a‘e i te mau puahiohio a te enemi. Ua parau Oia, « a ti‘a na… i roto i te mau vahi mo‘a, e eiaha e faanuu-ê-hia’tu ».20

I to’u taure‘are‘araa, e 13 ana‘e ia hiero i roto i te Ekalesia. I teie nei te vai nei e 142. E va’u ahuru ma pae i ni‘a i te hanere o te mau melo o te Ekalesia e ora nei, i teie nei, i roto i te area e 320 kilometera te atea i te hoê hiero. Ua horo‘a te Fatu i to outou uʻi i te rave‘a rahi no te tomo i roto i To’na mau hiero, rahi a‘e i te tahi atu uʻi i roto i te aai o te ao nei.

Ua ti‘a a‘ena anei outou i roto i te hiero, ahuhia i te ahu uouo, no te ti‘aʻi i te rave i te mau bapetizoraa ? Eaha to outou mana‘o ? Te vai nei te hoê mana‘o mo‘a i roto i te hiero o te nehenehe roa e fafa. E haavî te hau o te Faaora i te mau puahiohio o te ao nei.

To outou mana‘o i roto i te hiero, o te hoê ïa faaʻiteraa no te huru mana‘o ta outou e hinaaro i roto i to outou oraraa.21

A ma‘imi i to outou mau papa ruau e mama ruau e to outou mau fetii atea tei ora na mua’tu ia outou. A hopoi atu i to ratou mau i‘oa i te hiero.22 Ia haapii ana‘e outou no ni‘a i to outou mau tupuna, e ite ïa outou i te mau hoho‘a no te oraraa, no te faaipoiporaa, no te mau tamarii, te mau hoho‘a no te parau-ti‘a, e te tahi mau taime, te mau hoho‘a ta outou e hinaaro ia ape.23

I muri iho i roto i te hiero e haapii atu â ïa outou no ni‘a i te Hamaniraa o te ao nei, no ni‘a i te mau hoho‘a i roto i te oraraa o Adamu e o Eva, e hau atu te faufaa, no ni‘a i to tatou Faaora o Iesu Mesia.

E to’u mau taea‘e e tuahine apî, aita e nehenehe e parau i to matou here ia outou, to matou faahiahia ia outou e ta matou mau pure no outou. Eiaha e vaiiho i te mau puahiohio e faahee ia outou i raro. O to outou mahana teie—ia ti‘a puai ei mau pĭpĭ na te Fatu o Iesu Mesia.24

A patu pautuutu maitai i to outou niu i ni‘a i te păpă o to outou Faaora.

A here hope atu i To’na oraraa faito ore e te mau haapiiraa.

A pee ma te itoito i To’na hi‘oraa e Ta’na mau faaueraa.

A farii hohonu atu i To’na here, To’na aroha e te maitai, e te mana horo‘a o Ta’na Taraehara.

A na reira ai outou, te fafau nei au ia outou e hi‘o outou i te mau puahiohio i to ratou huru mau—e mau tamataraa, e mau faahemaraa, e mau faanavenaveraa, e aore râ e mau titauraa no te tauturu ia outou ia tupu. A ora ai outou ma te parau-ti‘a i te matahiti atoa, te haapapû atu nei au ia outou e, e faaʻite papû mai to outou mau iteraa rau, faahou e faahou â, e o Iesu te Mesia. E riro te păpă pae varua i raro a‘e i to outou avae ei mea pautuutu maitai e te papû. E oaoa outou i to te Atua tuuraa mai ia outou i ŏnei ei tuhaa no te faaineineraa hopea no te ho‘i-hanahana-raa mai o te Mesia.

Ua parau te Faaora, « Eita vau e vaiiho otare noa ia outou, e ho’i mai â vau ia outou nei ».25 Teie Ta’na fafauraa ia outou. Ua ite au e, e parau mau teie fafauraa. Ua ite au e, te ora nei Oia, i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 88:91.

  2. Discourses of Brigham Young, ma‘itihia e John A. Widtsoe (1954), 72.

  3. Hi‘o Dallin H. Oaks, « Faaineineraa no te ho‘i-piti-raa mai », Liahona, Me 2004, 7–10.

  4. Hi‘o A. Stokes, A. H. Fitter, e M. P. Coutts, « Responses of Young Trees to Wind and Shading: Effects on Root Architecture », Journal of Experimental Botany, buka 46, no. 290 (Sept. 1995), 1139–46.

  5. Helamana 5:12.

  6. Thomas S. Monson, « Te mana o te autahu‘araa », Liahona, Me 2011, 66.

  7. Rata a te Peresideniraa Matamua, 6 no mati, 2014, hi‘o atoa David A. Bednar, « Te Ti‘aturi nei matou i te Vai Viivii Ore noa », Liahona, Me 2013, 41–44 ; Dallin H. Oaks, « Eiaha ei mau atua ê atu », Liahona, Novema 2013, 72–75. No te Puai o te Feia Apî (buka iti, 2011), 35–37.

  8. Thomas S. Monson, « Te mana o te Autahu‘araa », Liahona, Me 2011, 67.

  9. Ua parau Elder Russell M. Nelson : « Te faaipoiporaa o te tumu ïa e hamanihi ai te faanahoraa sotiare… E ere taua taatiraa ra i rotopu noa i te tane e te vahine faaipoipo ; e auraa hoa atoa ho‘i e te Atua » (« Atuaturaa i te Faaipoiporaa », Liahona, Me 2006, 36). Hi‘o atoa Mataio 19:5–6.

  10. 2 Korinetia 4:18.

  11. E rata na’na iho e te hoê aparauraa, 17 no mati 2014 ; hi‘o atoa Thomas S. Monson, « A itoito i te Ti‘a o Oe ana‘e ra », Liahona, Novema 2011, 60–67.

  12. Hi‘o Jeffrey R. Holland, « Tautururaa i te mau taata e fifi nei i roto i to ratou faahinaaroraa mai te tane i te tane e te vahine i te vahine », Liahona, Atopa 2007, 40–43.

  13. I te taime a tutava ai te aniti-Mesia o Korihora ia haamou i te faaroo o te nunaa, ua paruru te mau ture a te Atua ia’na ia ore e faautu‘ahia : « Aita’tura hoʻi e ture i nia i te huru o te faaroo e au i te taata ; e mea au ore ïa i te mau faaue a te Atua ia vai te hoê noa’tu ture tei faatupu i te au-ore-raa i rotopu i te taata ra… I hinaarohia e te hoê taata ia haamori oia i te Atua, ua tia ïa ia’na… aita râ oia i faaroo ia’na, aita ïa e ture tei faahapa ia’na ra » (Alama 30:7, 9). Te parau ra te hiro‘a faaroo ahuru ma hoê, « Te ti‘aturi nei matou e, e tiaraa to matou ia haamori i te Atua Mana-Hope mai te au i to matou iho hinaaro, e e tiaraa hoʻi to te mau taata ia haamori ratou noa’tu te huru, te vahi e te mea ta ratou i hinaaro ».

  14. Mataio 5:46–47.

  15. Te Mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 481, 484.

  16. Te Mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Harold B. Lee (2000), 98–99; hi‘o atoa Robert D. Hales, « Te amuiraa rahi : haapuairaa i te faaroo e te iteraa papû », Liahona, Novema 2013, 6–8.

  17. Hi‘o Robert I. Eaton e Henry J. Eyring, I Will Lead You Along: The Life of Henry B. Eyring (2013), 40.

  18. Henry B. Eyring, Choose Higher Ground (2013), 38.

  19. Henry B. Eyring, To Draw Closer to God (1997), 118.

  20. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 87:8; hi‘o atoa Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 45:32.

  21. Hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 52:14.

  22. Hi‘o Neil L. Andersen, « Find Our Cousins! » (aʻoraa tei horo‘ahia i te putuputuraa RootsTech 2014 Family History conference 8 no fepuare 2014); lds.org/prophets-and-apostles/unto-all-the-world/find-our-cousins.

  23. Hi‘o David A. Bednar, « E Fariu ïa te Aau o te mau Tamarii », Liahona, Novema 2011, 24–27.

  24. Hi‘o Helamana 7:9.

  25. Ioane 14:18.