2015
Soo ma le Puipuiga o le Faaipoipoga
Aokuso 2015


O Soo ma le Puipuiga o le Faaipoipoga

Mai se lauga amata a le BYU, “Disciples of Christ—Defenders of Marriage,” na tuuina atu i le aso 24 o Aokuso, 2014. Mo le tusiga atoa i le faa Peretania, asiasi i le speeches.byu.edu.

Ata
Elder Russell M. Nelson

O soo o le Alii o ni tagata e puipuia tu ma aga o le faaipoipoga. E le mafai ona tatou gauai atu. O le talafaasolopito e le o lo tatou faamasino. O se sosaiete faalelalolagi e le o lo tatou faamasino. O le Atua o lo tatou faamasino!

Ata
Hands holding and protecting a family cut out from paper. (Scherensnitte) They are holding hands.

Ata na tusia e SychuginaElena/iStock/Thinkstock

O loo i ai se mana tele i se faiga faapaaga malosi. E tele atu mea e mafai ona ausia e paaga faamaoni nai lo le aofaiga o le taumafaiga taitoatasi. I paaga moni, o le tasi faaopoopo i le tasi e sili atu nai lo le lua. Mo se faataitaiga, o Dr. William J. Mayo ma lona uso, o Dr. Charles H. Mayo, na faatulagaina le Mayo Clinic. O loia ma isi e faatulagaina ni faigapaaga taua. Ma i le faaipoipoga, o se tane ma se ava e mafai ona fausia le faigapaaga sili ona taua o mea uma—o se aiga e faavavau.

O mea e faaleleia i soo se taumafaiga e faalagolago i le vaavaalua ma le finagalo autasi. O taitai maoae ma paaga e atiina ae le tomai o le faasoa atu o malamalamaaga ma le taumafaiga ma le mamanu o le fausiaina o le finagalo autasi. O paaga maoae e atoatoa le faamaoni. Latou te tuuese le faaletagata lava ia ae suia i le avea ma se vaega o le fatuina o se mea e tele atu nai lo i latou lava. O paaga maoae e faalagolago i paga taitasi e atiina ae ni uiga faaletagata lava ia.

Leoleo o le Mamā

E foliga mai o lo‘u taimi lenei e auai ai i sauniga o maliu. Ua ou molimauina le tele o aiga e faatofa atu mo se vaitau ia i latou latou te alolofa i ai ma ua faamauina i ai i latou. Ou te masani ona tuua sauniga o maliu ma mafaufau, “O le a se mea ou te manao e fai atu e uiga ia te au i lo‘u falelauasiga?”

E le o vave tele i lou olaga ona fai atu le fesili lava lea e tasi. O le a se mea e te manao i tagata e fai atu e uiga ia te oe i lou falelauasiga?

Ou te faamoemoe o le a faapea mai sa avea oe ma se tane ma se tama lelei, po o se ava ma se tina lelei, o oe o se tagata o le amio sa‘o, sa e agalelei ma onosai, sa e lotomaualalo ma galue malosi, ma o oe o se tagata o le mama.

O leoleo aupito sili o uiga faaleatua uma o le faaipoipoga ma le aiga. E faapitoa lava le tulaga lenei i uiga faaleatua o le mama ma le faamaoni, o mea uma ia e manaomia e foafoa ai ni paaga faalefaaipoipoga ma sootaga faaleaiga tumau ma le manuia atoatoa.

Ua foafoaina le tane ma le fafine mo mea e mafai ona la faia ma avea ai—faatasi. E manaomia se alii ma se tamaitai e aumaia se tamaitiiti i le lalolagi. E le mafai ona fesuiaia tina ma tama. O alii ma tamaitai e tulaga ese ma e galulue faatasi. E manaomia e tamaiti se avanoa e tuputupu ae faatasi ai ma se tina ma se tama.1

E te ono fetaiai ma le faateleina o finauga e uiga i le faauigaga o le faaipoipoga. O le toatele o o outou tuaoi, e masani, ma uo o le a le faalogo lava i upumoni talafeagai ma le musuia e uiga i le taua o le faaipoipoga e pei ona faamalamalamaina mai e le Atua lava Ia. O le a e maua le tele o avanoa e faamalosia ai le malamalamaaga e uiga i le itu a le Alii o lena finauga e ala i le manino o au faataitaiga, i le avea ai ma tagata taitoatasi ma ni aiga.

Na muai vaaia e le Aposetolo o Paulo lo tatou tulaga ina ua ia saunoa:

“O ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata.

“Aua e avea tagata ma e alolofa i latou ia i latou, o e mananao i tupe, o e loto vii, o e faamaualuga, o e upu leaga, o e le faalogo i matua, o e le faafetai, o e amio leaga,

“O e le lotoaiga, o e tuumavaega, o e faatuaupua, o e le taofi manao o le tino, o e faasaua, o e le alolofa i tagata amio lelei,

“… o e ua tele le manao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua.”

Ona ia faaiuina lea: “Ia e aloese lava i tagata faapena” (2 Timoteo 3:1–5).

Ina ua maea lana valoaga ofoofogia o o tatou taimi, na faaopoopo mai Paulo i lenei upu o le lapataiga: “O i latou uma o e loto ina nonofo ma le amioatua ia Keriso Iesu e sauaina i latou” (2 Timoteo 3:12).

Mafaufau loloto i lena mea! O lona uiga i nei taimi faigata, o le olaga o le a le lagolelei mo soo moni o le Alii o Iesu Keriso. Ae o le a tatou maua Lana faamaoniga. Na ia tuuina mai ia i tatou le faamautinoaga lenei: “Amuia i latou uma o e sauaina ona o lo‘u igoa, aua e o i latou le malo o le lagi” (3 Nifae 12:10).

I se faapuupuuga, i le avea ai ma soo, o i tatou taitoatasi o le a tuuina i le suega. I soo se itula o soo se aso, ua tatou maua le avanoa e filifili ai i le va o le sa‘o ma le sese. O se taua lenei ua leva na amata i se muai olaga. Ma o lena taua ua faateteleina le malosi i aso uma. O lou malosiaga faaletagata o uiga tauleleia e matuai manaomia lava i le taimi nei nai lo se isi lava taimi muamua.

E Leai ni Soo Faavaitaimi

Ata
A man is holding some paper doll art of a family. He is cupping it in his hands.

Ua mavae aso sa mafai ai ona avea oe o se Kerisiano filemu ma le lagolelei. O lau tapuaiga e le na ona e auai atu lava i le lotu i le aso Sa. O lona uiga o le auai atu o se soo moni mai le taeao o le aso Sa e oo atu i le po o le aso Toonai—24/7! E leai se mea e faapea o se soo faavaitaimi a le Alii o Iesu Keriso.

Ua valaaulia e Iesu soo se tasi e manao e avea ma Ona soo e ave lona satauro ma mulimuli atu ia te Ia (tagai i le Mataio 16:24; Mareko 8:34; MF&F 56:2; 112:14). Ua e sauni e auai i le au? Pe o le a e maasiasi i le talalelei? Pe o le a e maasiasi i lou Alii ma Lana fuafuaga? (tagai i le Mamona 8:38). Pe o le a e faalogo i leo o i latou e mananao e te auai faatasi ma i latou i le itu lauiloa o manatu o aso nei?

Leai! O le a le faavaivai le autalavou o Siona! Ou te talitonu o le a outou lototetele ma folafola atu le upumoni a le Atua i le manino ma le agalelei, e tusa lava pe o Lana upu moni e le taliaina faaupufai e le toatele! Na faatuina e Paulo lena mamanu ina ua ia folafola mai, “Ou te le ma i le talalelei ia Keriso: aua o le mana lava lea o le Atua e ola ai i latou uma o e faatuatua” (Roma 1:16; tagai foi i le 2 Timoteo 1:8).

O soo o le Alii e puipuia tu ma aga o le faaipoipoga. E le mafai ona tatou gauai atu. O le talafaasolopito e le o lo tatou faamasino. O se sosaiete faalelalolagi e le o lo tatou faamasino. O le Atua o lo tatou faamasino! Mo i tatou taitoatasi, o le Aso Faamasino o le a faia i le ala ma le taimi lava a le Atua (tagai i le Roma 2:5; Alema 33:22; Eteru 11:20; MF&F 88:104; 133:38).

O le lumanai o le faaipoipoga ma le anoanoai o olaga faaletagata o le a fuafuaina i lo outou naunautai e tuuina atu se molimau faamaoni o le Alii ma ola ai e tusa ma Lana talalelei. O le puipuiga sili e mafai ona tatou maua pe a tatou ulu atu i le vai o le papatisoga ma ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso. Na faamatala mai e le Tupu o Peniamina: “Ma o lenei, ona o le feagaiga ua outou faia, o le a taʼua ai outou o le fanau a Keriso, o ona atalii, ma ona afafine; ona faauta, o le asō ua fanauina ai e ia outou faaleagaga; ona ua outou fai mai ua liua o outou loto e ala i le faatuatua i lona suafa; o lea, ua fanauina ai outou e ia ma ua avea ai outou ma ona atalii ma ona afafine” (Mosaea 5:7; tagai foi i le fuaiupu 8).

Ou te talisapaia se saunoaga a Sister Sheri Dew, o se tasi sa i ai i le au peresitene aoao o le Aualofa, i le Konafesi a Tamaitai o le Iunivesite o Polika Iaga talu ai nei. Sa ia saunoa mai: “O le totonugalemu o le avea ai ma soo o le faia o le mea tatou te folafola atu e fai i taimi uma tatou te aai ma feinu ai i le faamanatuga—o le ‘manatua pea o’ le Alii. O lona uiga o le manatuaina o Ia pe a tatou filifili le ala o faasalalauga tatou te naunau e faamasani i ai o tatou agaga. O lona uiga o le manatuaina o Ia i le auala e faaalu ai lo tatou taimi ma pe a filifili i le va o le punaoa tumau o aganuu o siva vave po o le Afioga a le Atua. O lona uiga o le manatuaina o Ia i le ogatotonu o feteenaiga po o le taimi ua faamalumalu mai faaosoosoga. O lona uiga o le manatuaina o Ia pe a osofaia e le au faitio Lana Ekalesia ma ulagia le upumoni. O lona uiga o le manatuaina o le ua tatou tauaveina Lona suafa i o tatou luga.”2

O le savali a Sister Dew e ogatasi ma se savali mai ia Peresitene Howard W. Hunter (1907–95), lea na saunoa mai: “Afai o tatou olaga ma lo tatou faatuatua e totonugalemu ia Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina, e leai se mea e mafai ona tumau pea le sese. … Afai o tatou olaga e le taulai atu i le Faaola ma Ana aoaoga, e leai se isi tulaga faamanuiaina e tumau pea le sa‘o.”3

Folafola atu le Finagalo o le Atua

Ata
family cutout with hands protecting it

Po o fea lava tatou te o i ai, o oe ma au i le avea ai ma soo o le Alii e tauaveina se tiutetauave paia e folafola atu le finagalo o le Atua i tagata uma. Ma o se tasi o avanoa e sili atu ona faigata o o tatou taimi o le tu atu lea mo le upumoni e faatatau i le natura paia o le faaipoipoga.

O la tatou savali ua mamanuina i aoaoga faavae paia, o loo faailoaina i le Tusi Paia:

“Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga” (Kenese 1:1).

“Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; na faia e ia o i laua o le tane ma le fafine” (Kenese 1:27).

“Ua faamanuia foi le Atua ia te i laua, ma … fetalai atu le Atua ia te i laua, Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi” (Kenese 1:28).

“O le mea lea e tuua ai e le tane lona tama ma lona tina, a e faatasi ma lana ava: ona avea ai lea o i laua ma tino e tasi” (Kenese 2:24).

“Ua faaigoaina e Atamu le igoa o lana ava o Eva; aua o le tina o ia o tagata ola uma” (Kenese 3:20; tagai foi i le Mose 4:26).

O le Atua o le Tama o alii ma tamaitai uma. O i tatou o Ana fanau. O Ia na faauuina le faaipoipoga i le avea ai ma le faatasiga o se alii ma se tamaitai. E lei foafoaina le faaipoipoga e ni tagata faamasino po o le aufaitulafono. E lei foafoaina e ni vaega suesue po o le palota o tagata e fiafia i ai po o upusii masani ona ta‘ua i le lautusi po o le aufaitio. E lei foafoaina e le aufaipalota. O le faaipoipoga, na foafoaina e le Atua!

O Poloaiga e Sefulu na faasaina le mulilua ma le matapeʼapeʼa (tagai i le Esoto 20:14, 17; Teuteronome 5:18, 21).

O na poloaiga anamua na tuuina atu mulimuli ane i tagata o le taimi o le Feagaiga Fou (tagai i le Mataio 5:27–28; 19:18; Roma 13:9) ma le taimi o le Tusi a Mamona (tagai i le Mosaea 13:22, 24; 3 Nifae 12:27). I faaaliga o aso nei ua faamautinoa mai e le Alii, “Ia e alofa i lau ava ma lou loto atoa, ma ia e pipii atu ia te ia ae lē o se isi’ (MF&F 42:22).

O le sootaga vavalalata faaletino moni, e pei ona fuafuaina e lo tatou Foafoa, e faaaogaina i totonu o le tuufaatasiga paia o se tane ma se ava ona e faatamaoaigaina e le upu moni ma faaleleia e ala i le faamamaluina o feagaiga e osia e se tane ma se ava e le tasi i le isi ma le Atua. E taua le matauina o le faamaoni atoatoa i na feagaiga e faasa ai ata leaga, tuinanau, po o le faasaunoa o soo se ituaiga.

O uunaiga faaleagafesootai ma faaupufai ina ia suia tulafono o le faaipoipoga ua tutupu mai ai faiga e ese mai le finagalo o le Atua e tusa ai ma le natura ma faamoemoega faavavau o le faaipoipoga. E le mafai e le tagata ona suia ia mama mea ua folafola mai e le Atua e le mama. O le agasala, e tusa lava pe ua faatagaina e le tagata, o loo avea pea ma agasala i le silafaga a le Atua.

Uso e ma tuafafine, i le lagolagoina e le upu moni lelei, folafola atu lou alofa mo le Atua! Folafola atu ai lou alofa mo tagata ola uma, “e aunoa ma le ita i se tasi, i le alofa mama mo tagata uma.”4 O i latou i le avea ai ma fanau a le Atua o o tatou uso ma tuafafine. Tatou te faatauaina a latou aia tatau ma lagona. Ae e le mafai ona tatou amanaia taumafaiga ina ia suia aoaoga faavae paia. E le o se matafaioi a le tagata le suia.

O le Alofa o lona Uiga o le Usiusitai

E alofa le Atua i Lana fanau. Ma afai latou te alolofa ia te Ia, o le a latou faaalia lena alofa e ala i le tausia o Ana poloaiga (tagai i le Ioane 14:15, 21; 1 Ioane 5:2; MF&F 46:9; 124:87), e aofia ai le ola mama a o lei faaipoipo ma le faamaoni aiai i le faaipoipoga. Ua lapatai mai tusitusiga paia faapea o le amio e le tusa ai ma poloaiga a le Alii o le a lē gata ina taofia le ulugalii mai le alofa molitino ua faamaonia mai le lagi, ae o le a aumaia ai foi e faamasinoga malolosi a le Atua (tagai i le Levitiko 26:15–20; Salamo: 89:31–32; Mataio 5:19).

O le moomooga faamamaluina o le loto o le tagata e mo se faaipoipoga o le a tumau e oo i tala atu o le oti. O le faamaoni atoatoa i feagaiga na osia i totonu o malumalu paia o le a mafai ai e le tane ma le ava ona faamauina faatasi i le faavavau atoa (tagai i le MF&F 132:7, 19).

E mamafa le avega o le avea ma soo. I le avea ai ma soo o le Alii, o le a e tu atu e puipui le faaipoipoga. Ma a o e faamaoni ma faatuatua, e le gata o le a Ia fesoasoani ia te oe ma puipuia oe (tagai i le MF&F 84:88), ae o le a Ia faamanuiaina foi lou aiga (tagai i le Isaia 49:25; MF&F 98:37).

O outou e faamanuiaina i le Togiola e le iu a le Alii. Ona o Ia, o le a iu lava ina tauia outou i le tino ola pea. Ma ona o Ia, e mafai ona outou olioli i le faamanuiaga o le ola e faavavau faatasi ma Ia ma o outou aiga.

Faamatalaga

  1. Tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  2. Sheri L. Dew, “Sweet above All That Is Sweet” (lauga i le Brigham Young University Women’s Conference, Me 1, 2014), 7, ce.byu.edu/cw/womensconference/transcripts.php.

  3. Howard W. Hunter,“Fear Not, Little Flock” (faigalotu a le Brigham Young University, Mat. 14, 1989), 2, speeches.byu.edu.

  4. Abraham Lincoln, “Second Inaugural Address,” Mat. 4, 1865.

Agavale: ata na pueina e Shauna Jones Nielsen

Taumatau: Malumalu o Mesa Arizona