2018
Mau ’ē’a nō te ’oa’oa mau
April 2018


Mau ’ē’a nō te ’oa’oa mau

Nō roto mai i te hō’ē a’ora’a i te ’ōro’a hōro’ara’a i te parau tū’ite, « te mau ’ē’a nō te ’Oa’oa mau », tei hōro’ahia i te fare ha’api’ira’a teitei Brigham Young-Hawaii i te 8 nō tiunu 2017.

’Ia mā’iti tāta’itahi tātou i te here i te Fatu ’e i te pe’e i tōna mau ’ē’a nō te ’oa’oa.

Hōho’a
couple standing outside the Oakland California Temple

Hau atu i te tahi ’ē atu mau mea, tē hina’aro nei te Metua i te Ao ra i tō tātou ’oa’oa mau ’e te vai maoro.

« Tō tātou ’oa’oa o te ’ōpuara’a ïa nō te mau ha’amaita’ira’a ato’a tāna i hōro’a mai nō tātou—te mau ha’api’ira’a ’evānelia, te mau fa’auera’a, te mau ’ōro’a nō te autahu’ara’a, te mau aura’a ’utuāfare, te mau peropheta, te mau hiero, te mau nehenehe o te hāmanira’a, ’e tae noa atu i te rāve’a nō te fa’aruru i te tāmatara’a… ’Ua tono mai ’oia i tāna Tamaiti Here nō te fa’atupu i te tāra’ehara ’ia nehenehe ia tātou ’ia ’oa’oa i roto i teie orara’a ’e ’ia fāri’i i te ’īra’a o te ’oa’oa i roto i te mau ao a muri atu ».1

Tē ’imi nei te mau ta’ata i te mau vāhi ato’a i te tahi mea. Nā roto i tā rātou iho rāve’a, te mea tā rātou e ’imi nei o te ’oa’oa ïa. Mai te parau mau iho, e rave rahi tei tu’uhia i te hiti i te ’oa’oa « nō te mea ana’e ’aita rātou i ’ite i te vāhi te reira e ’itea mai ai » (PH&PF 123:12).

Nō te mea ho’i ē ’aita rātou i ’ite i hea e ’imi ai i te ’oa’oa mau o te vai maoro, e ’imi ïa rātou i te mau mea o te ’āfa’i noa mai i te ’ārearea nō te hō’ē noa taime poto—te ho’ora’a mai i te mau mea, te ’imira’a i te hanahana ’e te poupou a tō te ao nei nā roto i te mau huru ti’a ’ore, ’aore rā i te fa’atumura’a i ni’a i te nehenehe ’e te hina’aro pae tino.

E mea pinepine te ’ārearea i te fa’arirohia ’ei ’oa’oa. E au ra ē ’ia rahi ana’e tō te ta’ata ’imira’a i te ’āreareara’a nō te taime poto, e iti mai ïa tō rātou ’oa’oa. I te rahira’a o te taime, e maoro mai te ’ārearea nō te hō’ē noa taime poto.

Mai tā te peresideni David O. McKay (1873-1970) i parau: « E noa’a paha ia ’outou taua ’āreareara’a poto ra, ’ē, e’ita rā e nehenehe ia ’outou ’ia ’ite i te ’oa’oa, e’ita ïa e nehenehe ia ’outou ’ia ’ite i te pōpou. E ’itehia te ’oa’oa i roto ana’e i taua ’ē’a hāhaere-maita’i-hia ra, noa atu te piriha’o, ’e te ’āfaro, o te ’arata’i atu i te ora mure ’ore ».2

Nō tē rahira’a ra o te mau ta’ata, e mea fifi te ’oa’oa i te fa’ata’ahia. ’Ua ’ite te mau ’aivāna’a ē « hau atu i te hō’ē noa huru ta’ata, te ’oa’oa o te hō’ē ïa huru aumaita’ira’a ’e tei roto te orara’a i te hō’ē orara’a maita’i—’oia ho’i, ma te hō’ē aura’a mau ’e te ho’onara’a hōhonu ».3

’Ua fa’a’ite mai te mau tuatāpapara’a ē e ’ere te ’oa’oa i te hotu nō te ’ōu’ara’a mai te hō’ē ’ohipa i te tahi atu ’ohipa. E tītau rā te fa’atupura’a i te ’oa’oa i te tūtavara’a tāmau nō te tahi mea hau atu i te faufa’a i roto i te orara’a nei. ’Ua fa’ata’ahia te ’oa’oa nā te mau peu, te mau huru, ’e te mau hōho’a tei ferurihia o tā tātou e nehenehe e hi’o atu nā roto i te ’ohipa i mana’ohia. Te rahira’a o tō tātou ’oa’oa tei raro a’e ïa « i tā tātou iho fa’aterera’a ».4

E hi’o nā tātou i te faufa’a o te tahi o te mau ’ē’a nō te ’oa’oa tei ’itehia i roto i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e tei ha’api’ihia e te mau peropheta ’e te mau ’āpōsetolo nō teie nei tau. Nā te tanu māitera’a ’e te pāpūra’a i tō tātou mau ta’ahira’a ’āvae i ni’a i te mau ’ē’a ti’a e fa’ati’a ai ia tātou ’ia ’oa’oa i te pōpou i roto i te tere i mua nei.

Vi’ivi’i-’ore

Te ’ē’a mātāmua o teie mau ’ē’a o te vi’ivi’i-’ore ïa, o te hō’ē ïa hi’ora’a nō te mana’o ’e te peu tei niuhia i ni’a i te mau ture mōrare teitei. Tei roto ïa i te reira te tai’ata ’ore ’e te māra’a i te pae mōrare, o te fa’ati’a ia ’outou ’ia tomo atu i roto i te mau hiero a te Fatu. E mau te mau ta’ata vi’ivi’i-’ore i te hō’ē tura hau ’e te pūai i roto ia rātou iho. E ti’aturi rātou ia rātou iho nō te mea ’ua parau-ti’a rātou i te fāri’i ’e ’ia ’arata’ihia ’e te Vārua Maita’i. E ha’amata te vi’ivi’i-’ore i roto i te ’ā’au ’e te ferurira’a’e, ’e e ha’aputura’a nō te mau tauatini fa’aotira’a ’e mau ’ohipa ha’iha’i i te mau mahana ato’a.

« ’Ia fa’aunauna noa te tai’ata ’ore i tō ’outou mau ferurira’a i te mau taime ato’a ; ’ei reira tō ’outou ti’aturira’a e pūai roa ai i mua i te aro nō te Atua ; ’e e ma’iri mai ai te ha’api’ira’a nō te autahu’ara’a i ni’a i tō ’outou ’ā’au mai te hupe nō te ra’i mai ra.

« E riro te Vārua Maita’i ’ei ’āpiti nō ’outou i te mau taime ato’a, ’e tō ’outou sepeta ’ei sepeta taui ’ore nō te parau-ti’a ’e te parau mau ; ’e e riro tō ’outou mana ’ei mana mure ’ore, ’e e tahe mai te reira ia ’outou ma te fa’ahepo ’ore e a muri e a muri noa atu » (PH&PF 121:45-46).

’Ua ha’api’i mai te peresideni Thomas S. Monson (1927-2018) ē « ’aita e auhoara’a hau atu i te faufa’a i tō ’outou iho mana’o ’ā’au pāpū, tō ’outou iho vi’ivi’i-’ore i te pae mōrare—’e ’auē ïa te hanahana o te ’ā’au ’ia ’ite ’outou ē, tē ti’a nei ’outou i te vāhi i fa’ata’ahia nō ’outou ma te mā ’e ma te ti‘aturi ē ’ua ti’amā ’outou i te nā-reira-ra’a ».5

Parau-ti’a

Te piti o te ’ē’a nō te ’oa’oa o te parau-ti’a ïa. ’Ua ha’ap’ii mai ’o Elder Richard G. Scott (1928-2015) nō te Pupu nō te Tino ’Ahuru ma Piti ’āpōsetolo :

« ’A ’ite ē e tae mai te ’oa’oa vai maoro nā roto mai i tō ’outou ti’ara’a, ’eiaha rā nō te mau mea tei fāri’ihia e ’outou.

« E tae mai te ’oa’oa mau nā roto i te huru parau-ti’a, ’e tei patuhia mai ’ia au i te mau fa’aotira’a tāmau ’e te parau-ti’a. Nā tā ’outou mau fa’aotira’a parau-ti’a e fa’ata’a mai ē o vai ’outou ’e e aha te faufa’a nō ’outou. E fa’a’ōhie rātou i te ravera’a i te ’ohipa parau-ti’a Nō te ’oa’oa i teienei ’e i te roara’a o tō ’outou orara’a, ’a tāmau noa i te ha’apa’o i te fa’auera’a a te Fatu ».6

’A tuatāpapa ai tātou i te mau pāpa’ira’a mo’a, ’ua ha’api’i mai tātou ē te mau fafaura’a tā te Fatu i fafau ia tātou e fa’aitoito i te orara’a parau-ti’a. E ti’a i taua mau fafaura’a ra ’ia atuatu i tō tātou vārua, e hōpoi mai te ti’aturira’a ia tātou nā roto i te fa’aitoitora’a ia tātou ’eiaha e fa’aru’e, noa atu i mua i tō tātou mau tamatara’a i te mau mahana ato’a nō te ora i roto i te hō’ē ao e te mo’e roa ra te mau faufa’a mōrare maita’i ’e o te tura’i pūai nei i te mau ta’ata ’ia ueue atu ā i tā te tino. Nō reira, e ti’a ia tātou ’ia ha’apāpū ē te arata’i ra tō tātou mau mana’o, tā tātou mau parau, ’e mau ’ohipa ia tātou nā ni’a i te ’ē’a e ho’i atu ai i tō tātou Metua i te Ao ra.

Te ha’apa’o māite

Te toru o te ’ē’a nō te ’oa’oa o te ha’apa’o māite. E mea faufa’a ’ia ’ite ē e ha’amaita’i mai te Atua ia tātou ’ia au i tō tātou fa’aro’o, tei riro ho’i ’ei tumu nō te orara’a ma te hō’ē fā hanahana ’e te hi’ora’a mure ’ore. Te fa’aro’o o te hō’ē ïa parau tumu maita’i o te tura’i i te itoito. E ’itehia te reira i roto i tō tātou huru maita’i ’e te hina’aro ’ia rave i te mau mea ato’a ma te ’ā’au tae tā te Metua i te Ao ra ’e tā Iesu Mesia e ani ia tātou ’ia rave. Nā te reira e fa’atūturi ia tātou nō te tāparu i te Atua nō te arata’ira’a ’e nō te fa’aitoito ia tātou ’ia ti’a ’e ’ia ’ohipa ma te ti’aturi i te rave fa’a’oti i te mau mea ’ia au i tōna ra hina’aro.

’A haere ai ’outou i roto i tō ’outou nei tere, e tāmatahia ïa ’outou nō te hi’o e rave ānei ’outou i te mau mea ato’a tā te Fatu tō ’outou Atua e fa’aue ia ’outou (’a hi’o Aberahama 3:25). E tufa’a te reira nō te orara’a tāhuti nei. E tītau te reira ē ’ia haere ti’a atu ’outou i mua i te ti’a-māite-ra’a i te Mesia, ma te arata’ihia e te Vārua ’e te ti’aturira’a ē e hōro’a mai te Atua i te mau mea e hina’arohia e ’outou.

’A ha’amana’o ē ’eiaha e ’āueue i tō ’outou fa’aro’o—noa atu i roto i te mau taime fifi rahi. ’A ti’a pāpū ai ’outou, ’e fa’arahi te Fatu i tō ’outou ’aravihi ’ia ti’a i ni’a atu i te mau tāmatara’a o te orara’a nei. E noa’a ia ’outou te mana nō te ha’avī i te mau hia’ai ’ino, ’e e fa’ananea atu ā ’outou i te ’aravihi nō te upo’oti’a noa atu e mau fifi rahi mau.

Mo’ara’a

Hōho’a
young adults walking toward the Provo City Center Temple

’Ua tū’atihia te mo’ara’a, te tahi ’ē’a nō te ’oa’oa, i te huru maita’i-roa-ra’a i te pae vārua ’e te pae mōrare. E fa’a’ite mai te mo’ara’a i te māra’a o te ’ā’au ’e te mana’o. Nāhea e nehenehe ai ia tātou ’ia ha’a i te mau mahana ato’a nō te fa’a’amu ia tātou i te pae vārua ’ia nehenehe ia tātou ’ia fa’atupu i taua huru atua ra ?

’Ua pāhono mai te peresideni Harold B. Lee (1899-1973): « E fa’atupu tātou i tō tātou mau huru vārua nā roto i te ravera’a… E ti’a ia tātou ’ia fa’a’ohipa i tō tātou mau vārua i te mau mahana ato’a nā roto i te pure, nā roto i te ravera’a i te mau ’ohipa maitata’i, nā roto i te fa’a’itera’a ia vetahi ’ē. E ti’a ia tātou ’ia fa’a’amu i tō tātou mau vārua i te mau mahana ato’a nā roto i te tai’ora’a i te mau pāpa’ira’a mo’a i te mau mahana ato’a, nā roto [i te purera’a pō ’utuāfare], nā roto i te haerera’a i te mau purera’a, nā roto i te ’amura’a i te ’ōro’a.

« E tūtava te ta’ata parau-ti’a i te ha’amaita’i iāna iho ma te ’ite ’e e ti’a iāna ’ia tātarahapa i te mau mahana ato’a ».7

Te tahi tufa’a faufa’a nō te mo’ara’a ’ua tū’atihia ïa i te ravera’a ’e te ha’apa’ora’a i te mau fafaura’a i roto i te hiero. Mai te mea e ha’apa’o tātou, e nehenehe teie mau fafaura’a e fa’ateitei ia tātou i ō atu i te mau ’ōti’a o tō tātou iho pūai ’e te hi’ora’a ātea. E nehenehe tā tātou e fāri’i i te mau ha’amaita’ira’a ato’a o te ’evanelia a Iesu Mesia tei fafauhia mai nā roto i tō tātou ha’apa’ora’a i te mau ’ōro’a ’e te mau fafaura’a tā tātou i rave i mua i te Metua i te Ao ra ’e ia Iesu Mesia i roto i te hiero. Tei roto i te tufa’a nō te huru orara’a « ma te ’oa’oa » te patura’a i te hō’ē hiero i reira tātou e ha’amori ai ’e e rave ai i te mau fafaura’a e te Fatu (’a hi’o 2 Nephi 5:16, 27).

Te tāviri nō teie ’ē’a ’ia ha’apa’o maita’i ïa tātou i te fa’atupura’a i te huru vārua ’e te rirora’a ’ei mea mā i te pae mōrare.

Aurarora’a

’Ua tū’atihia te aurarora’a i te tā’āto’ara’a o te mau fa’auera’a a te Atua i te tahi atu mau ’ē’a nō te ’oa’oa. I muri a’e i tō te ’Ati Nephi fa’ata’a-’ē-ra’a atu ia rātou i te Ati Lamana, ’ua auhune roa rātou ’a ha’apa’o ai rātou i te mau ha’avāra’a, te mau ture, ’e te mau fa’auera’a « a te Fatu i roto i te mau mea ato’a, mai tei au i te ture a Mose ra » (2 Nephi 5:10). ’Ua riro teie hōho’a ’ei te tahi atu tufa’a faufa’a rahi nō te orara’a « ma te ’oa’oa ».

’Ua ha’api’i mai te peresideni Monson : « ’ia ha’apa’o ana’e tātou i te mau fa’auera’a, e ’oa’oa a’e tō tātou orara’a, e ’ī a’e tō tātou orara’a, ’e e iti te fifi. E ’ōhie a’e tō tātou mau tāmatara’a ’e tō tātou mau fifi i te amo, ’e e fāri’i tātou i te mau ha’amaita’ira’a [tā te Atua] i fafau mai ».8 ’Ua parau ato’a mai ’oia ē, « te ’ite tā tātou e ’imi nei, te mau pāhonora’a tā tātou e tītau nei, ’e te pūai tā tātou e hina’aro nei i teie mahana nō te ’aro i te mau fifi o te hō’ē ao pe’ape’a ’e te tāuiui noa, e roa’a te reira ia tātou mai te mea ē, e ha’apa’o tātou i te mau fa’auera’a a te Fatu ma te hina’aro mau ».9

’Ua ani mai te Fa’aora ia tātou :

« ’Ua hina’aro ’outou iā’u ra, e ha’apa’o i ta’u parau…

«Tei iāna ta’u ra parau ’e ’ua ha’apa’o ’oia i taua parau ra, ’oia tei hina’aro mai ia’u ; ’e tei hina’aro mai ia’u ra, e herehia mai ’oia e tā’u Metua ra ; e here ho’i au iāna, ’e e fa’a’ite atu ho’i au iāna ia’u iho » (Ioane 14:15, 21).

Te pipiri ’ore ’e te aroha

Te ’ē’a ’auro nō te ’oa’oa o te ’ē’a ïa nō te pipiri ’ore ’e te aroha—te aroha o te ha’ape’ape’a te mana’o, o te ’ana’anatae, ’e te tahi fāito nō te aroha nō te mau ta’ata ora ato’a. Te aroha o te ’ē’a ti’a e tae atu i te ’oa’oa o te fa’arahi ’e o te ha’amaita’i i tō tātou mau orara’a ’e te orara’a o vetahi ’ē. ’Oia ho’i, mai tā te Fa’aora i parau ē, ’ia fa’a’ite ato’a ’outou i te aroha i tō ’outou ato’a mau ’enemi (’a hi’o Mataio 5:44).

’A nā reira ai ’outou, e fa’atupu ïa ’outou i te fa’auera’a rahi roa a’e ’ia here i te Atua. E ma’ue atu ïa ’outou na ni’a i te mau mata’i ’ino o te puhi atu—na ni’a i te mea ’ino, te mea ha’aparuparu, ’e te maramara. E tae mai te ’oa’oa mau ’e te vai maoro ’ia mā’iti ana’e tātou ’ia « hina’aro i tō Atua ’ia Iehova ma tō ’ā’au ato’a, e ma tō vārua ato’a, ’e ma tō mana’o ato’a » (Mataio 22:37 ; ’a hi’o ato’a Deuteronomi 6:5 ; Mareko 12:30 ; Luka 10:27).

’Ia mā’iti tātou i te here i te Atua ’e i te pe’e i tōna mau ’ē’a nō te ’oa’oa, ’oia ho’i « te fā ’e te ’ōpuara’a nō tō tātou nei orara’a ».10

Fa’ata’ara’a

  1. « ’Oa’oa », Mau parau tumu nō te ’Evānelia, topics.lds.org.

  2. David O. McKay, i roto Conference Report, atopa 1929, 11.

  3. « ’Oa’oa », Psychology Today, psychologytoday.com/basics/happiness.

  4. « ’Oa’oa », Psychology Today.

  5. Thomas S. Monson, « Mau hi‘ora’a nō te parau-ti‘a », Liahona, Me 2008, 65.

  6. Richard G. Scott, « Ravera’a i te mau fa’aotira’a ti’a », Ensign, Me 1991, 34.

  7. Te mau ha’api’ira’a a te mau peresideni o te ’Ēkālesia : Harold B. Lee (2000), 176, 178.

  8. Thomas S.Monson, « ’A ha’apa’o i te mau fa’auera’a », Liahona, Novema 2015, 83.

  9. Thomas S. Monson, « E horo’a mai te ha’apa’o i te mau ha’amaita’ira’a », Liahona, Me 2013, 92.

  10. Iosepha Semita, i roto i te ’Ā’amu o te ’Ēkālesia, 5:134.