2018
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: Tākiekina, Mateuteu, Tukupā
Palesiteni Russell M. Nelson


Palesiteni RUSSELL M. NELSON: Tākiekina, Mateuteu, Tukupā

Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻene hoko ko ha mataotao tafa mafú mo hono liliu e ngaahi lotó ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku maʻu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha nima fietokoni mo ha ʻofa taʻetūkua ki hono fatongia fakatauhi ko ha Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
President Russell M. Nelson seated in black chair

ʻI he taimi ʻoku mate ai ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku nofo taha e tokanga ʻa ha tokolahi ki he founga ʻoku fili ai hono fetongí. Ko hono moʻoní, naʻe kamata e founga ko ia ne tākiekina ʻe he ʻEikí, ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa. Kuo teuteu ʻa Lāsolo M. Nalesoni ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ki he uiuiʻi māʻoniʻoni ko ʻení. Kuó u hoko ko ha fakamoʻoni ki ha konga lahi ʻo e teuteu ko iá.

ʻOku hāsino e teuteu ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻi he ngaahi aʻusia mo e ngaahi lavameʻa kotoa ʻi heʻene moʻuí. ʻOku ʻiloa ia ko ha paionia tafa mafu. Ko ha tangata poto ia ʻi he faʻu tohí mo e leá, pea lava ke fetuʻutaki ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe. ʻOkú ne ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he kakaí, pea ʻoku mahino kiate ia e ngaahi ola ʻo e ngaahi filí ʻi heʻenau moʻuí. ʻOkú ne ʻiloʻi mo manako ʻi he ngaahi folofolá mo e temipale māʻoniʻoní. Ko ha tangata pule ngāue taukei ia ʻokú ne fai ha ngaahi tuʻutuʻuni taimi tonu mo fakapotopoto.

Kuo ʻilo fakatāutaha ʻe Palesiteni Nalesoni pea kuo akoʻi ia ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻe he toko 10 ʻo e kau Palesiteni ʻe toko 16 kimuʻa ʻo e Siasí. ʻI he taimi ní, ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni hono 17, ʻokú ne kamata hono fatongia fakapalesitení ʻaki hono fakapapauʻi ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻe hokohoko atu ke tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí.

Naʻá ne lea lolotonga e fanongonongo ne fakamafola ʻi he ʻaho 16 ʻo Sune, 2018, ʻo pehē, “Kuo hanga maʻu pē ʻe he ʻEikí pea te Ne hanga maʻu pē ʻo fakahinohinoʻi mo ueʻi fakalaumālie ʻEne kau palōfitá. ʻOku ʻi he foheʻulí ʻa e ʻEikí. ʻE kei hokohoko atu pē ʻemau feinga ʻa kimautolu kuo fakanofo ke fakamoʻoniʻi Hono huafa toputapú ki he māmaní, ke ʻiloʻi Hono finangaló pea muimui ki ai.”1

Ko e tokanga ʻa Palesiteni Nalesoni ki he fiefia taʻengata ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku maʻu ia mei heʻene ngāue-loto ʻofa ʻi he kotoa ʻene moʻuí. Hangē ko ʻene faitoʻo ha ngaahi mafu lahi ʻi heʻene hoko ko e toketā tafa mafú, kuó ne ueʻi ai e loto ʻo e Kāingalotú fakamāmani lahi ʻaki ʻene ngaahi akonaki mālohí, ngāue tokoni taʻesiokitá, mo e ʻofa taʻetūkuá. Hangē ko ʻene lea lolotonga e fakamafola fakahisitōlia ʻi Sanualí, ko e ʻofa ko iá “kuo tupulekina he ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku feʻiloaki mo kimoutolú, moihū fakataha mo kimoutolú, pea mo e ngāue fakataha mo kimoutolú.”2

Teuteu Mahuʻingá

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e maʻuʻanga moʻui māʻolunga ʻa Dr. Nalesoní ʻi heʻene hoko ko ha paionia mataotao, tokotaha saienisi, mo e toketā tafa mafu ʻo e tangatá. Kotoa e ngaahi meʻa ko iá, kau ki ai mo e sīpinga ʻo ʻene moʻui fakafāmilí, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻene teuteú.

ʻĪmisi
young Russell M. Nelson with his parents and siblings

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Lāsolo Malioni Nalesoni ʻi he ʻaho 9 ʻo Sepitema 1924, kia Malioni C. mo ʻEtinā ʻEnitasoni Nalesoni. Naʻe māmālohi fakatouʻosi e ongomātuʻá ʻi he Siasí ʻi he kei siʻi ʻa Lāsoló, ka naʻá na ʻofa ʻi heʻena fānaú pea mo faʻa ʻave kinautolu ki he Lautohi Faka-Sāpaté. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai mahuʻingaʻia e talavou ko Lāsoló ʻi he lotú, ʻo laka ange ke ne vaʻinga ʻakapulu mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Ka ʻi hono taʻu 16, naʻe kamata ke tali ʻe hono lotó ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí peá ne papitaiso ai fakataha mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Hili ha ngaahi taʻu lahi, naʻe foki e ongomātuʻá ʻo mālohi ʻi he siasí koeʻuhi ko e sīpinga mo e fakalotoa ʻe heʻena fānaú.

Naʻe tali foki ʻe Lāsolo ʻi heʻene kei talavoú ki he talaʻofa ʻo e akó. Naʻe kamata ke ne ʻiloʻi ia, ʻo hangē ko ia te ne akoʻi ʻamui angé, ko e tulifua ki he akó ko ha fatongia fakalotu ia.Naʻá ne fakaʻosi ako mei he ako māʻolungá ʻi hono taʻu 16, peá ne hū ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he taimi naʻe hanga ai ʻe he fekeʻikeʻi fakamāmanilahi ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II ʻo taʻofi ia mei heʻene ngāue fakafaifekau taimi kakató.

Lolotonga ʻene ako ki hono mataʻitohi BA, naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe hono tāleniti mūsiká ke ne kau ʻi he kau hiva ʻi he ʻunivēsití. Naʻe toʻoa hono lotó ʻe he tokotaha soló, ko Tenisolo Uaiti. Naʻá na mali hili pē ha taimi siʻi mei he maʻu hono mataʻitohi BA ʻi he 1945. ʻI hono taʻu 22, naʻá ne fakaʻosi ako ai mei he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi he tuʻunga fakalāngilangi māʻolungá ko ha toketā fakafaitoʻo. Naʻá ne hoko atu ki he ʻUnivēsiti ʻo Minesotá ki heʻene akoako toketaá. Naʻá ne hoko ai ko ha mēmipa mahuʻinga ʻo ha timi naʻa nau kamataʻi hono fakahoko ʻo e tafa mafú (open-heart). Naʻá ne tokoni kimui ange ki he ngaahi tafa ʻi Minesota pea mo e Falemahaki Lahi ʻa Masasūseti ʻi Positoní, Masasūseti, USA.

ʻI he lolotonga ʻene akó mo e tupu tokolahi ʻa hono fāmilí, naʻe fie maʻu ʻa Dr. Nalesoni ke ngāue ʻi he Tau ʻa Kōleá koeʻuhi he naʻe fuʻu fie maʻu ha kau toketā ʻe he tau maluʻi fonuá. Koeʻuhi ko ʻene taukei fakatafá, naʻe ʻave ai ia ki Uāsingatoni, D.C., ʻa ia naʻá ne fokotuʻutuʻu ai ha ʻiuniti tafa fakatotolo ʻi he Senitā Fakafaitoʻo ʻo e Kau Tau Fakapuleʻangá ʻi Uolotā Lití. ʻI he ʻosi ʻene ngāue ʻi he tau maluʻi fonuá ʻi he 1953, naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ha taʻu ʻe taha ʻi he Ngāue Tokoni ʻi Hāvātí ʻi he Falemahaki Lahi ʻa Masasūseti ʻi Positoní. Naʻá ne toki fakakakato leva hono mataʻitohi PhD ʻi he ʻUnivēsiti Minesotá ʻi he 1954.

ʻĪmisi
Russell M. Nelson with his wife (Dantzel) and children

Neongo ʻene femoʻuekina ʻi he akoako toketaá mo ʻene ngāué, ka naʻe fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻe Dr. Nalesoni hono fāmilí ʻi heʻene moʻuí. Naʻe tuʻu tafaʻaki ʻa Tenisolo Uaiti Nalesoni pea poupouʻi hono husepānití ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāue fakafāmilí, Siasí, ngāué mo e taʻu maluʻi fonuá. Naʻe hoko ʻena fepoupouʻaki maʻu peé mo e vā fetuʻutaki ʻofá ko ha ueʻi fakalaumālie mo ha ivi tākiekina tuʻumaʻu ki heʻena fānau ʻe toko 10—ngaahi ʻofefine ʻe toko hiva mo ha foha ʻe toko taha. Fakatatau ki hono ʻofefine ko Silivia Uepisitaá, “naʻe fakalata mo fepoupouʻaki maʻu pē hona vā fetuʻutakí.” Naʻe manatu hona foha siʻisiʻi taha ko Lāsolo Nalesoni ko e Siʻí ʻo pehē, “Naʻe mahino mau pē ʻa e feʻofaʻaki ʻaupito ʻa ʻeku ongomātuʻá.”3

Ka naʻe taʻeʻamanekina e mālōlō ʻa Tenisolo Nalesoní kimuʻa pē pea fakamanatua e taʻu 60 ʻena nofo malí. Hili ha taimi lahi ʻo e ongoʻi lomekiná, naʻe mali ʻa ʻEletā Nalesoni mo Uenitī Uatesoni, ko ha fefine teʻeki mali ʻa ia naʻe hanga ʻe hono mataʻi tohi toketaá, ngāue faka-palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, mo e ʻofa ki he fāmili tokolahi ʻo Nalesoní ʻo fakafeʻungaʻi ia ko ha hoa kia ʻEletā mo Palesiteni Nalesoni.

ʻĪmisi
Russell M. Nelson with Wendy, his second wife

Naʻe pehē ʻe he ʻofefine ko Siliviá, “ʻOku ou ʻilo ʻoku matuʻaki faingataʻa ke te kau atu ki ha fāmili ʻoku toko 200 tupu peá te ongoʻi ko ha ngaahi kaungāmeʻa ofi.” “Kuo fai feinga mālohi ʻa Uenitī pea kuó ne fakaofo moʻoni.”4 Naʻe pehē ʻe Lāsolo ko e Siʻí, “Kuo hoko ʻa Uenitī ko ha hoa fakaʻofoʻofa kiate ia. … Kuó u vakai tonu ki he founga naʻe teuteuʻi ai ia ʻi he ngaahi taʻu lahi ki he tuʻunga mo e fatongia ko ʻení, pea kuo hoko ʻa Uenitī ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻene moʻuí.”5

ʻI hono hiki ʻení, ʻoku maʻu ʻe he fāmili Nalesoní ha fānau ʻe toko 10, makapuna ʻe toko 57, mo e makapuna ua ʻe toko 116, pea mo e toko 2 ʻi he kahaʻu vave maí. ʻOku fakataha ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku faingamālié ʻi ha ngaahi ʻapi kehekehe he māhina kotoa pē ke fakafiefiaʻi e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí mo e ʻaho fakamanatua e nofo malí.

“ʻOku Tuku ha Fono ki he Ngaahi Puleʻanga Kotoa Pē”

ʻI he taimi naʻe ʻi he ako fakafaitoʻó ai ʻa Lāsolo M. Nalesoní, naʻá ne akonaki ʻoku ʻikai totonu ke ala ha toketā ki ha mafu ʻo ha tangata, koeʻuhi kapau ʻe alasi ha foʻi mafu, ʻe tuʻu ʻene taá. Ka neongo iá, hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe lipooti ʻe Dr. Nalesoni mo hono kaungā fakatotoló ʻa e fuofua lavameʻa hono ngāue ʻaki ha foʻi mafu fakamīsini faʻu ʻe he tangatá ki ha kulī. ʻOku ngāue ʻaki leva ʻe he tokotaha mahakí e foʻi mafu mīsiní, kae lava ke fai ha tafa ki he foʻi mafu ʻoku ʻikai ke taá. Ne ʻikai fuoloa mei ai, kuo hoko atu e lavameʻa ko ʻeni ʻa Dr. Nalesoni mo hono kaungā ngāué ki he tangatá pea kuo iku he taimí ni ki ha tafa mafu ʻe 1.5 miliona ʻi he taʻu kotoa pē fakamāmani lahi.

Naʻe hoko ʻa e lavameʻa ko iá mei ha ueʻi fakalangi ʻi heʻene fakakaukauloto ki he ngaahi veesi ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“ʻOku tuku ha fono ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. …

“Pea ʻoku tuku ki he puleʻanga kotoa pē ha fono; pea ʻoku ʻi he fono kotoa pē ha ngaahi ngataʻanga mo ha ngaahi tuʻunga foki” (T&F 88:36, 38).6

Naʻe fakakaukau ʻa Dr. Nalesoni kapau te ne ngāue, ako mo fai e ngaahi fehuʻi totonú, te ne lava mo ʻene timí ke ako e ngaahi lao ʻokú ne puleʻi ʻa e tā ʻo e mafú. Naʻá ne pehē, “Koeʻuhí ko e mahino kiate au ʻa e ngaahi folofolá mo hono ‘fakafehoanaki’ kinautolu ki he ngāue ko ʻení, naʻe akoʻi ai au ʻi he malaʻe ʻo e tafa mafú ʻo hangē ko ia ʻoku tau meaʻi he ʻaho ní.”7

Naʻe hoko ʻene malava ke moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻi heʻene moʻuí, ko ha tāpuaki kia Palesiteni Nalesoni, ki hono fāmilí, Siasí, mo e māmaní. Naʻe mahuʻinga ia ki heʻene teuteu ki hono uiuiʻi ko ha ʻAposetoló mo ʻene hoko he taimí ni ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻI heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí, naʻe vave e ʻiloa ʻa Dr. Nalesoni ko ha toketā fai tafa mo ha tokotaha fakatotolo fakafaitoʻó. Naʻá ne tali ʻi he 1955 ha ngāue ko ha pālofesa fakatotolo ki he tafá ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻá ne faʻu ai ha mīsini ki he mafú mo e maʻamaʻá ʻa ia naʻá ne fakaʻaongaʻi ki he fuofua tafa mafu ʻi ʻIutaá—ko e fuofua tafa pehē ia ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e Vaitafe Misisipí. Naʻá ne akoʻi mo faʻu ha ngaahi vahe lahi ki he ngaahi tohi fakafaitoʻó pea laka hake ʻi he pepa ʻe 70 kuo vakaiʻi ʻe hono kaungā ngāué ʻi ha ngaahi faiʻanga pulusi kehe. Kimuʻa pea uiuiʻi ia ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló, kuó ne ʻosi fakahoko ha ngaahi tafa nai ʻe 7000.8

ʻIkai ngata pē ʻi heʻene taukei fakafaitoʻó, ka naʻe hoko foki ʻa Dr. Nalesoni ko ha faiako mo ha pule ako lelei, ko ha ngaahi ʻulungaanga naʻá ne ʻai ke ne mahuʻinga fau ʻi he malaʻe fakafaitoʻó pea makehe ʻi hono ngaahi uiuiʻi faka-Siasi ʻamui angé.

Naʻe pehē ʻe Dr. Nalesoni, “Ko e tefitoʻi fatongia ʻo ha toketā, ke faiako.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku ngāue lelei taha ʻa e toketaá ʻi heʻene akoʻi e tokotaha mahakí fekauʻaki mo ʻene puké pea mo e meʻa ʻe malava ʻo fai ki aí.”9

ʻĪmisi
Russell M. Nelson as a doctor and during a visit to China

Naʻe fakahaaʻi ʻe Dr. Nalesoni ʻene loto fiemālie mo ʻene saiʻia ʻi he faiakó mo e akó ʻaki ʻene folau ki ha ngaahi fonua muli ke fakatātaaʻi mo akoʻi ha ngaahi founga ngāue fakafaitoʻo. Ke tokoniʻi ia ʻi heʻene faiakó, naʻá ne ako ai ha ngaahi lea fakafonua lahi, kau ai e lea faka-Falaniseé, faka-Potukalí, faka-Siamané, faka-Lūsiá mo e faka-Sipeiní koeʻuhí ke ne malava ʻo fetuʻutaki mo akoʻi e kau toketā mo e kau fai fakatotolo ʻi he ngaahi fonua kehé. Hili ʻene kau atu ki ha fakataha ʻa ia naʻe faleʻi ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) e kāingalotú ke nau ako ʻa e lea faka-Siainá, naʻe kamata leva ke ako ʻe Dr. Nalesoni mo Tenisolo ʻa e lea faka-Manitaliní. Naʻe hoko ʻene fetuʻutaki lelei ʻi he lea fakafonua ko iá ke ngāue vāofi ai mo e kau ngāue fakafaitoʻo ʻi Siainá, ʻa ia naʻá ne fai ai ha ngaahi ako pea fakahoko mo ha tafa, ʻo fakahaofi ai e moʻui ʻo e taha ʻo e kau moʻungaʻi-tangata ʻo Siainá.10

Fuofua Kumi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

Neongo e fakaofo ʻa e ngaahi lavameʻa fakafaitoʻo ʻa Palesiteni Nalesoní, naʻá ne tuku taha ʻene tokangá ki he ʻEikí mo ʻEne ngāué. ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí naʻá ne hoko ko ha faifekau ʻi he Temipale Sikueá mei he 1955 ki he 1965, ʻi hono fakahinohinoʻi e kau ʻaʻahí mei he 4:00 ki he 5:00 efiafi ʻi he Tuʻapulelulu kotoa pē. Ko e taha ʻeni ʻo hono ngaahi taimi moʻumoʻua taha ʻi heʻene hoko ko ha toketā fai tafá. Naʻá ne tohi kimui ange ʻo pehē “ʻi he 1964, naʻa mau toki kamata ngāue pē ʻi he tafaʻaki fakafaitoʻó ki hono fetongi ʻo e foʻi kālava ki he mafú. Naʻe māʻolunga e fika ʻo e kakai naʻe maté, pea naʻe fuʻu fuoloa mo e taimi ne mau faitoʻo ai ha tokotaha mahaki—naʻe meimei tautau tokotaha ʻi ha ngaahi houa lahi fau, pea taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.”11

Ki ha kau mēmipa tokolahi ʻo e Siasí, ʻoku taʻofi ʻe he tuʻunga ko iá ha uiuiʻi te ne fie maʻu lahi hoto taimí. Ka naʻe ʻikai pehē ia kia Dr. Nalesoni. ʻI he 1964, hili hano ʻinitaviu ia mo ha niʻihi kehe ke hoko ko ha palesiteni fakasiteikí, naʻe fakahā ange ʻe ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo mo ʻEletā Likalani Lisiate (1886–1983) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOkú ma ongoʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke tokangaʻi ʻa e siteiki ko ʻení. ʻI he ngaahi ʻinitaviu lahi kuó ma fakahokó, ʻi he taimi pē ne ʻohake ai ho hingoá ko e tali angamahení naʻe pehē: ‘ʻOi, he ʻikai ke fuʻu lelei ia’ pe ʻʻOkú ne moʻumoʻua,’ pe fakatouʻosi. Ka neongo ia, ʻokú ma ongoʻi ʻoku fie maʻu koe ʻe he ʻEikí. Kapau ʻokú ke ongoʻi he taimí ni ʻokú ke fuʻu moʻumoʻua pea ʻikai ke ke tali ʻa e fatongiá ni, ko e meʻa pē ia ʻaʻau.’ …

“Naʻá ku tali ange ʻo pehē ko e fili ko iá naʻe fai ia ʻi he ʻaho 31 ʻo ʻAokosi, 1945 ʻi he taimi naʻá ku mali ai mo Sisitā Nalesoni ʻi he temipalé. Naʻá ma fai ai ha tukupā ke ‘fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní,’ ʻi heʻema ongoʻi loto-falala moʻoni ʻe fakalahi mai kiate kimaua ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻEikí. (Vakai, Mātiu 6:33.)”12

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he tali ʻe Dr. Nalesoni ʻa e uiuiʻi ko iá ʻa e meʻa naʻe toki ui kimuí ni ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e “loto fakatōkilalo hangē ha tamasiʻí mo e tui faingofua ʻa Lāsolo Nalesoní. … ʻOkú ne loto fakatōkilalo pehē, pea ʻokú ne hangē ha kiʻi tamasiʻí, ʻi he tuʻunga kotoa pē pea ʻi he meimei vā fetuʻutaki kotoa pē kuó u mamata ʻokú ne maʻú.”13

Naʻe foaki ʻe ʻEletā Kimipolo ha tāpuaki kia Dr. Nalesoni, ʻo talaʻofa ange ʻe holo e tokolahi ʻo e kakai ʻoku mate ʻi he tafa e kālava ki he mafú, pea he ʻikai ke toʻo ʻe he ngaahi tafá ha konga lahi ʻo hono taimí mo e iví.

Naʻe pehē ʻe Dr. Nalesoni, “ʻi he taʻu hokó, naʻe holo moʻoni e taimi naʻe fie maʻu ki he ngaahi tafá, pea ne u maʻu ha taimi feʻunga ke fua hoku fatongiá mo e ngahi fatongia kehe. Ko hono moʻoní, naʻe holo e tokolahi ʻo e kakai ne maté ʻo aʻu ki ha … tuʻunga naʻe tokolahi feʻunga pē. Ko e meʻa mālié, ko e tafa ia naʻá ku fakahoko kia Palesiteni Kimipolo hili ha taʻu ʻe valu mei ai.”14

ʻĪmisi
Russell M. Nelson and Spencer W. Kimball; Russell M. Nelson with Dantzel, his first wife

Koeʻuhi ko e lahi ʻa hono taimi naʻe fie maʻu ki he ngāue maʻuʻanga moʻuí mo e ngaahi fatongia faka-Siasí, naʻe siʻisiʻi ai hono taimi ʻi ʻapí. Ka, naʻá ne fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne lavá ke fakamuʻomuʻa hono uaifí mo ʻena fānau ʻe toko 10. ʻI he taimi naʻá ne ʻi ʻapi aí, naʻá ne foaki kakato hono taimí ki hono fāmilí. Naʻá ne faʻa ʻalu mo hono uaifí pe ko ha taha ʻo ʻena fānaú ʻi he taimi lahi ʻene faʻa fefolauʻaki ʻi he funga māmaní. Neongo naʻe tokangaʻi lelei ʻe Tenisolo ʻena fānaú ʻi heʻene mavahé, ka naʻá ne houngaʻia koeʻuhi ko ʻene līʻoa kiate kinautolu ʻi he taimi ʻokú ne mālōlō mai ai mei heʻene ngāue moʻumoʻuá mo e ngaahi uiuiʻí. Naʻá ne fakahā ange kia Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973), ʻa ia naʻá ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻi he taimi ʻokú ne ʻi ʻapi aí, ʻoku ʻikai toe tokanga ki ha meʻa kehe!”15 Naʻe faʻa toutou lea ʻaki ʻe Palesiteni Lī e kupuʻi lea ko iá ʻi heʻene faleʻi e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻoku moʻumoʻuá ke nau tokanga taha ki honau fāmilí.

Ko e Muimui ʻi he Palōfitá

Naʻá ku hoko ko ha fakamoʻoni mo kau atu ʻi ha kiʻi konga siʻi ʻo e moʻui fakaengāue ʻa Dr. Lāsolo M. Nalesoní mo hono uaifi ko Tenisoló. Naʻe hoko ʻeni ko ha konga ʻo ʻeku fuofua fetaulaki mo e fāmili Nalesoní ʻi he 1965, ʻi he taʻu ʻe 52 kuohilí. ʻOku fakamatala ʻa Dr. Nalesoni ʻi heʻene fakamatala ki heʻene moʻuí ki hono foaki ange ʻo ha tuʻunga fakapalōfesa ʻi he tafá mo e sea ʻi he Potungāue ʻo e Cardiovascular mo e Thoracic Surgery ʻi he ʻUnivēsiti Sikākoó. Naʻá ne tohi kau ki he meʻá ni ʻo pehē, “te ne maʻu ai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakapaʻanga, loki faiʻanga fakatotolo mo ha kau ngāue tokoni te ne fakahoko e fakaʻānaua ʻo ha taha ako fakafaitoʻo. Ne toe hoko atu hono fakaʻaiʻai iá ʻo pehē, ʻe kau ai mo e ako ʻunivēsiti ʻo ʻema fānau ʻe toko hivá ʻi ha faʻahinga ʻapiako pē te nau fie ako ai, pea totongi kakato mo e totongi akó ʻe he ʻUnivēsiti ʻo Sikākoó.” Naʻe fakahā ange ʻe he puleakó kia Dr. Nalesoni, “Ko e taha e ngaahi ʻuhinga ʻoku mau fie maʻu ai koé he ʻoku mau ʻilo ko ha Māmonga lelei koe. ʻOku mau loto ke ke kau ʻi heʻemau kau ngāué. ʻOku mau fie maʻu ke ke ʻomi ha ivi tākiekina ʻe lava ʻe ha tokotaha Māmonga ʻo ʻomi ki he ʻUnivēsiti ko ʻení.”16

ʻI he feinga mālohi ko ia ke fakangāueʻi ʻa e toketā māʻongoʻongá ni, naʻe fetuʻutaki mai ʻa e puleakó ʻo kole ke u tokoni ʻi hono fakalotoʻi e fāmili Nalesoní ke nau hiki ki Sikākoó. Naʻá ku hoko ʻi he taimi ko iá ko ha palōfesa lao ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Sikākoó pea naʻá ku ʻilo e pule ʻo e tafaʻaki fakafaitoʻó koeʻuhí ne ma ngāue fakataha ʻi he poate ʻo e kau ngāue ʻa e ʻunivēsití. Naʻe kole mai ʻe he puleakó ke u fakaafeʻi e fāmili Nalesoní ke mau maʻu meʻatokoni efiafi ʻi homau ʻapí. Naʻá ne tapou mai ke u talanoa ange fekauʻaki mo e Siasí ʻi Sikākoó koeʻuhí naʻá ne ʻilo ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻeni kiate kinautolu.

Ko e tupuʻanga ia ʻo ʻema fetaulaki mo hoku uafi kuo mālōloó, ko Sune, mo Tenisolo mo Lāsolo Nalesoní pea mau maʻu meʻatokoni efiafi mo mau feohi ai ʻi homau ʻapí ʻi Sikākō ʻi he ʻaho Sāpate ko e 21 ʻo Nōvema, 1965. Ne mau fai homau lelei tahá ke fakaʻaiʻai kinaua ke na hiki ki Sikākō. Naʻá ku toki ʻilo kimui ange mei hono piokālafí ne na “fuʻu saiʻia ʻaupito he kole ko ʻení pea ne na ʻosi fili mo ha ʻapi ʻi ha taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻuta ʻo Sikākoó ke [na] ohi hake ai [hona] fāmilí.”17

Ko e meʻa leva ne hokó ko ha fakatātā ia ʻo e founga hono tataki fakalaumālie ʻe he ʻEikí e ngaahi filí mo e teuteu ʻa Lāsolo M. Nalesoní. Naʻá ne kumi faleʻi ʻi Sōleki Siti meia Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) ke tataki e fāmili Nalesoní ʻi heʻenau fili mahuʻingá. Naʻe lotu e palōfitá, pea ko e tali naʻe maʻú ko e: “ʻIkai.”

ʻĪmisi
David O. McKay; Russell M. Nelson looking at model of heart

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Makei: “ʻOkú ke lolotonga nofo ʻi he kolo lelei taha ʻi he māmaní kotoa. ʻOkú ke maʻu ha tōʻonga moʻui he ʻikai malava ke toe fakatataua ʻi he māmaní. ʻE maʻu heni ʻe hoʻo ngaahi ʻofefiné ʻa e ʻātakai lelei taha te nau ala maʻú. ʻOku nau mahuʻinga ange kiate koe ʻi ha faʻahinga ongoongo pe kahaʻu te ke ala maʻu ʻi ha faʻahinga ʻunivēsiti pē. ʻIkai, Misa Nalesoni, ko ho feituʻú ʻi heni ʻi Sōleki Siti. ʻE haʻu e kakaí mei he funga ʻo e māmaní kiate koe koeʻuhí ʻokú ke ʻi heni. ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku totonu ke ke ʻalu ki Sikākō.”18

Naʻe tui kakato ki ai ʻa Dr. Nalesoni peá ne fakasītuʻaʻi e kole mei Sikākoó pea nofo pē ʻi Sōleki Siti. Naʻá ne fakahoko ai ʻi he ngaahi taʻu ne hoko maí, ha ngaahi tafa mafu mo fakalōloa e moʻui ʻa ha kau mahaki houngaʻia tokolahi, kau ai ʻa Palesiteni Kimipolo, ʻEletā Lisiate L. ʻĪvani (1906–71), Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), mo ha kau taki kehe tokolahi ʻo e Siasí mo e kāingalotú mo honau fāmilí.

Naʻe hoko e fetaulaki ko ia ʻi Sikākoó ko ha kamataʻanga ʻo ha vā fakakaungāmeʻa tuʻuloa mo mahuʻinga, kiate au mo Sune mo Lāsolo mo Tenisolo Nalesoni. Hili ha taʻu ʻe ono mei ai naʻe tukuange ia ko ha palesiteni fakasiteiki pea uiuiʻi ko e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. ʻI he taʻu tatau, naʻe fakanofo au ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Kuó ma ngāue fakataha ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea te ma ngāue fakataha ʻi he taimí ni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha vā fakakaungāmeʻa naʻe kamata ʻi Sikākō ʻi he vā ʻo ha ongo tangata ako mo hona ongo uaifí ʻi he taʻu ʻe 52 kuohilí.

Liliu ʻo e Ngaahi Lotó

ʻI he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, 1984, naʻe fakanofo ʻa Dr. Nalesoni ko ha ʻAposetolo pea vaheʻi ia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē, “ʻI ha miniti nounou ʻe taha, naʻe liliu e meʻa ne u tokanga taha ki ai ʻi he ngaahi taʻu ʻe fāngofulu kuo hilí ki he tafaʻaki fakafaitoʻó mo e tafá, ke līʻoa e toenga ʻo ʻeku moʻuí ki he ngāue taimi kakato ki hoku ʻEikí mo e Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí.”19

ʻĪmisi
Russell M. Nelson with other members of the Quorum of the Twelve Apostles

Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻEletā Nalesoni ʻi hono uiuiʻi ki he fatongia fakaeʻaposetoló, “Ko e ngāue ʻoku ou lolotonga fakahoko he taimi ní ʻoku mahuʻinga taha ʻi he māmaní. ʻOku kānokato ai e meʻa kotoa, langaki moʻui, pea mo faingataʻa. Pea kuo pau ke fakahoko hoku lelei tahá, koeʻuhí ʻoku ou haʻisia ki he fatongia fakatauhi ko ʻení.”20

Talu mei he hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko e ʻAposetoló, pea mo e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kuo hokohoko atu ʻene fononga ʻi he funga ʻo e māmaní—ʻo vahevahe e ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá mo liliu e ngaahi lotó. Ko e taha ʻene ngaahi fuofua ngāué ko hono fakaava e faingamālié ki he ngaahi fonua ʻi ʻIulope Hahaké ke nau maʻu e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻI ha … taʻu ʻe nima, naʻá ku folau tuʻo 27 ki ha fonua ʻe 31 ʻi ʻIulope. Kimuʻa pea mālōlō ʻa Palesiteni [ʻEselā Tafu Penisoní], … [Naʻe] lava ke u lipooti kiate ia kuo mau fakakakato ʻemau ngāué: kuo mau fokotuʻu ʻeni e Siasí ʻi he fonua kotoa pē ʻi ʻIulope Hahake.”21

ʻĪmisi
Russell M. Nelson greeting Saints in Moscow, Russia

Kuo fakatapui foki ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi fonua ʻe 27 ke malangaʻi ai e ongoongoleleí, kau ai ʻa Pulukālia, Koloēsia, ʻEIa Salavatoa, ʻItiōpia, Tahiti, Kasākisitani, mo Lūsia. Naʻe tuʻo taha ʻene fakatāpui ʻi he ʻaho ʻe fā ha ngaahi fonua mavahevahe ʻe ono.22 Kuó ne ʻahia ʻeni ha ngaahi fonua ʻe 133 ʻi heʻene ngāue fakaeʻaposetoló.23

ʻI he hoko ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuó ne hoko ʻi ha ngaahi taʻu lahi ko e sea ʻi he ngaahi fakataha alēlea mahuʻinga ʻe tolú: Ngāue Faifekaú, Temipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí, mo e Fakataha Pule ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí (ʻoku ui he taimí ni ko e Fakataha Pule ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fāmilí).

Kuo aʻusia ʻe he Siasí ha ngaahi liliu lahi lolotonga e ngaahi taʻu ʻo ʻEletā Nalesoni ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻá ne ngāue ai ʻi he malumalu ʻo ha kau Palesiteni ʻe nima ʻo e Siasí. Talu mei he 1984, kuo laka hake he liunga uá e tokolahi ʻo e Siasí, mei he kau mēmipa ʻe toko 6 milioná ki he toko 16 miliona tupu. Kuo tuku mai ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha tohi fakaʻosifiale ʻe ua: “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” ʻi he 1995 mo e “Ko e Kalaisi Moʻuí” ʻi he 2000. Naʻe hiki e lahi ʻo e ngaahi temipalé mei he 30 ʻi he 1984 ki he 159 ʻi he 2017. ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻa ʻEletā Nalesoni ʻi he 2010 ko e sea ʻo e Fakataha Alēlea Pule ki he Ngāue Fakafaifekaú, naʻe ʻi ai ha kau faifekau ʻo e Siasí ʻe toko 58,000. ʻI he taimí ni, hili e fuʻu tupu lahi ʻi he taimi naʻe holoki ai e taʻu motuʻa ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku fakafuofua kuo aʻu e fiká ki he 67,000.

Ngaahi ʻUlungaanga Fakatāutahá

Ko e konga lahi ʻo e ngaahi meʻa kuo tau vakai ki ai fekauʻaki mo Toketā, ʻEletā pea mo Palesiteni Nalesoni he taimi ní ko ha lekooti fakasitesitika. Te u lave leva he taimí ni ki ha niʻihi ʻo hono ngaahi ʻulungaanga fakataautaha kuó u ʻiloʻi ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí.

ʻUluakí, ko Lāsolo M. Nalesoni ko e tokotaha angalelei fau mo ha kaungāmeʻa mo e kaungā ngāue lelei. ʻOkú ne angaʻofa taʻetūkua mo manavaʻofa ʻi hono ngaahi vā fetuʻutaki fakataautaha kotoa pē. Ko ha sīpinga fakaofo ia, poto mo tokanga ki hono ngaahi fatongiá—ʻi he fāmilí, Siasí mo e ngāue maʻuʻanga paʻangá. Pea ko ha tokotaha fakalata ia ke te feohi mo ia.

ʻĪmisi
Russell M. Nelson on a swing

ʻI hono tuʻunga fakatakí, ʻokú ne fakafaingofuaʻi maʻu pē ke te talanoa mo ia. Ko ha ʻulungaanga lelei taha ia ʻi he kau taki māʻolungá. ʻOku ʻikai ha taimi te mau teitei momou ai ke ʻohake ha kaveinga pe ongoʻi te mau fakahohaʻasi ai ia. ʻOku ʻikai ke mau teitei manavasiʻi ke talanoa kiate ia fekauʻaki mo ha faʻahinga meʻa pē. Ko ha tokotaha anga faingofua ʻa Palesiteni Nalesoni.

ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe Palesiteni Nalesoni ha tuʻutuʻuni, ʻokú ne tokanga ki hono lelei fakalukufuá. ʻOku lelei ʻaupito ʻene fakakaukau ki he ola ʻo ha fili pe tuʻutuʻuni pe ko hono fakaʻaongaʻi ʻo ha tokāteline ki he ngaahi kulupu kehekehe ʻo e kāingalotú—ʻa e kau matuʻotuʻá, kei talavoú, māmālohí, kau taki ʻo e Siasí, mo e niʻihi kehé. Kuó u vakai ki he ʻulungaanga ko iá ʻi he kau taki kehé, ka ʻoku makehe e vakai ʻa Palesiteni Nalesoni ki he kaveinga ko ʻení. Mahalo ko e tupu ia mei heʻene aʻusia ko ha toketā ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo tohi ha faitoʻo ki ha konga ʻe taha ʻo e sinó taʻefakakaukau ki hono kovi ki he ngaahi kongokonga kehé.

Ko ha fakafofonga lelei fau ʻa Palesiteni Nalesoni, ʻo lelei ange ʻi he meʻá ni ʻi ha kau taki tokolahi kuó u vakai ki ai ʻi he ngaahi tūkunga he ngāue maʻuʻanga paʻangá pe Siasí. Mahalo ʻoku fehokotaki foki ia ki he ngāue ʻa ha tokotaha tafa mafu, ʻokú ne fakahoko ha ngāue makehe hili ia (mo kimuʻa) hono fai ʻe he niʻihi kehé ʻenau ngāué.

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga makehe ʻo Palesiteni Nalesoní ko ʻene faʻa kātakí. ʻOkú ne fakaʻehiʻehi mei he fakafepakí ʻi he taimi ʻoku fakaleleiʻi ai ha ngaahi palopalema pe fakahoko ha ngaahi meʻa. ʻOkú ne fakaʻehiʻehi mei hono fakaʻaongaʻi e founga ngāue ʻo e “tau fakahoko ia he taimi ní” ka ʻokú ne tuku ha kiʻi taimi siʻi ke vakai pe ʻe lelei e ngaahi meʻá ʻiate kinautolu pē. ʻE mahuʻinga fau ʻaupito e ʻulungaanga ko iá ʻi hono tuʻunga fakatakimuʻá, ʻo hangē pē ko e taʻu ʻe ua mo e konga naʻe hoko ai ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI heʻeku fakahikihikiʻi e faʻa kātaki ʻa Palesiteni Nalesoní, kuo pau foki ke u fakahikihikiʻi ha ʻulungaanga fehangahangai. ʻOku ʻikai ke ne momou ke fakahoko ha ngaahi fili. ʻI he tonu ʻa e taimí pea maau mo e ngāué ke fai ha fili, ʻokú ne fai e fili ko iá ʻi he taimi totonu mo fakapotopoto. ʻOku lelei ʻaupito ʻene ongo ki he taimi ʻoku fie maʻu ai ke toe fai hano tālangaʻi ʻo ha kaveinga mo e taimi ʻoku totonu ke mau fili ai mei he ngaahi meʻa kehé pea hoko atu e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku saiʻia hono kaungā ngāue ʻi he tuʻunga fakatakimuʻá ʻi he founga ko iá.

Ko ha tokotaha moʻui uouangataha foki ʻa Palesiteni Nalesoni. ʻOkú ne ʻomi e ngaahi fakakaukau kehekehé ʻo fakatahaʻi kinautolu pea fakauouongatahaʻi mo kinautolu ʻoku kehekehé. He toki ʻulungaanga fakaofo moʻoni ia ki ha taki ʻo ha kāingalotu ʻoku nau tukupā ki he tokāteline fakalangi tatau kae haʻu mei ha ngaahi anga fakafonua mo ha ngaahi tukufakaholo kehekehe.

ʻĪmisi
Russell M. Nelson with young adults

ʻOku maʻu ʻe Lāsolo M. Nalesoni ha meʻafoaki fakangāue fakanatula kuó u mātā tonu ai. Naʻá ne fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi heʻene ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻo aʻu pē ki Siaina. Talu mei hono uiuiʻi ia ki he Toko Hongofulu Mā Uá, kuó ne fakaava ha ngaahi faingamālie ki he Siasí ʻi ʻIulope Hahake ʻi ha ngaahi mana fakaofo lahi. ʻIkai ngata aí, kuó ne ʻaahi ki ha ngaahi puleʻanga kehekehe ʻe 133 ʻi heʻene hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. He teuteu fakaofo moʻoni ia ki he tuʻunga māʻongoʻonga kuo ui ia ki ai he taimi ní!

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo Palesiteni Nalesoní—ʻoku fakaʻohovale ki ha niʻihi—ko ʻene taukei ʻi he faʻu tohí. ʻOku mahino ʻene ngaahi tohi fetuʻutakí, pea ʻoku ʻaonga maʻu pē e taimi ʻokú ne fakatonutonu ai ha tohi ʻa ha niʻihi kehe. ʻOku fefakafetongiʻaki e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻenau ngaahi tatau fakaangaanga ki ha ngaahi fokotuʻu ke fakaleleiʻi haʻanau ngaahi lea mahuʻinga. ʻI he founga ko iá, kuó u ʻilo ʻoku ʻikai mo ha toe taha ʻe lelei ange ʻene ngaahi fokotuʻu ke fakaleleiʻi ʻeku ngaahi leá ʻia Palesiteni Nalesoni. ʻI heʻeku fakaʻaongaʻi hoku taimi ʻi heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻi he ngaahi leá, naʻá ku ʻohovale he lelei hono fakatonutonuʻi au ʻe ha taha ko ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí ki he ngaahi sinó. Naʻá ku fiemālie ʻi heʻeku ʻilo ko ʻene tohi leleí ko ha ola ia ʻo ha ngāue mālohi. Naʻe tuʻo taha, lolotonga hano sivi ha taha ʻo ʻene ngaahi tohí, naʻá ku vakai ai ko ʻene tatau fakaangaanga hono valú ia. Kapau ne u tomuʻa ʻiloʻi e fakaofo e lekooti ʻo Dr. Nalesoni ʻi he faʻu tohí, he ʻikai ke u ofo au ʻi he ʻikai mo ha toe taha ʻe lelei ange ʻene tohí ʻiate ia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Russell M. Nelson on family ski outing

ʻOku ʻohovale ha niʻihi tokolahi ʻi he taʻu motuʻa ʻo ʻetau palesiteni foʻoú—93! Ko kimautolu ʻoku fengāueʻaki vāofi mo iá ʻoku mau tokanga pē ke tulituli hake kiate ia. ʻOku fakaofo ʻene longomoʻuí, fakatuʻasino mo fakaʻatamai. ʻOku fakaofo ʻene manatu leleí. ʻOkú ne faʻa ʻalu ʻo sikī pea siʻisiʻi ʻene mālōloó. ʻOkú ne kei fakaʻaongaʻi pē ʻene meʻa puhi sinoú, ʻi heʻene tauʻanga meʻalelé mo e tauʻanga meʻalele ʻa hono kaungāʻapí fakatouʻosi.24 Kuó u mamata tonu ʻi heʻene ivi lahi ʻi he Tuʻapulelulu kotoa pē. ʻI he ʻosi ʻemau fakataha ʻi he Temipale Sōlekí, ʻoku hifo ha niʻihi ʻi he sitepu ʻuhilá ki lalo pea hifo ha niʻihi ʻi he ngaahi sitepu mei homau loki ʻi ʻolungá. ʻOku faʻa fakavavevave hifo maʻu pē ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he sitepú. ʻOku ou feinga maʻu pē ke tulituli hifo kiate ia kae ʻikai lava.

Tukupā ki he Fakamoʻuí

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko e ʻaho kotoa pē ʻi he faifatongia ʻa ha ʻAposetolo, ko ha ʻaho ia ʻo e ako mo e teuteu ki ha fatongia lahi ange he kahaʻú.”25 Kiate ia, kuo ʻosi e taimi ia ki he teuteu ke tataki ʻa e Siasí, pea kuó ne maʻu e pulupulu toputapu ʻo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e hā ʻoku tākiekina kitautolu ʻe heʻene teuteú ke tau ʻamanaki ki ai lolotonga e vahaʻataimi ʻo ʻene tatakí?

Ko e taupotu tahá ʻa ʻene tukupā ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e ʻulu ki Hono Siasí. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene pōpoaki ʻi Sanualí, ne u lau ki ai kimuʻá, “ʻE kei hokohoko atu pē ʻemau feinga … ke ʻiloʻi Hono finangaló pea muimui ki ai.”26 ʻI he taimi tatau, ʻoku tuhuʻi mai ʻe he ngaahi akonaki fakalaumālie ʻa Palesiteni Nalesoní ha ngaahi kaveinga ʻoku totonu ke fakamamafaʻi.

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 2017 ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa e mahuʻinga fau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne vahevahe e ngaahi ola ʻo ʻene ako fakataautaha e Tohi ʻa Molomoná, kau ai e ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa kau ki he Tohi ʻa Molomoná, meʻa ʻokú ne fakapapauʻí, meʻa ʻokú ne fakataʻeʻaongaʻí, meʻa ʻokú ne fakakakató, meʻa ʻokú ne fakamahinoʻí, mo e meʻa ʻokú ne fakahāʻí. Naʻá ne naʻinaʻi ki he kāingalotú ke nau ako mo fakalaulauloto fakaʻaho ki he tohí.27

ʻĪmisi
Russell M. Nelson and his counselors during press conference

ʻI he ʻaho 16 ʻo Sānuali, 2018, hili ia ha ʻaho ʻe ua mei hono vaheʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fanongonongo ʻe kamata e ngāue ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻaki ʻenau “fakakaukau ki he olá.” Ko e “ola” ko iá ʻa e fakamoʻui ʻo e niʻihi fakafoʻituituí mo hono silaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Naʻe lea ʻa Palesiteni Nalesoni mei he Temipale Sōlekí ʻo pehē, “Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mau lea atu ai he ʻahó ni mei he temipalé.

Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha faifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE hanga ʻe hoʻo moihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi angé, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.”28

Naʻe fakahoko foki ʻe Palesiteni Nalesoni ha fakatokanga ki he Kāingalotú ke nau nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻo pehē: “ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻaki hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fafine mo e fānau he feituʻu kotoa pē.” Naʻá ne pehē kiate kinautolu kuo hē mei he hala ko iá, “tuku muʻa ke u fakaafeʻi atu koe ʻaki e ʻamanaki lelei kotoa ʻo hoku lotó, ke ke kātaki ʻo foki mai muʻa. Neongo pe ko e hā hoʻo ngaahi hohaʻá, neongo pe ko e hā ho ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻi ai ha feituʻu heni moʻou ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE hanga ʻe hoʻomou ngāue he taimí ni ke mou foki ki he hala ʻo e fuakavá, ʻo tāpuekina kimoutolu mo e ngaahi toʻu tangata ʻoku teʻeki ai fāʻeleʻi maí.”29

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, ko ha kiʻi tokoni mahuʻinga ʻeni ʻe taha: “ʻOku maʻu e potufolofola kuo hoko ko ha fakahinohino tuʻuloa kiate aú ʻi he vahe 88 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo pehē, ‘Te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí.’ Pea kuó u moʻui … ke mamata ki he fakavaveʻi ko ʻení.”30 Te ne tataki ia ʻi he taimí ni.

Kuo fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e moʻoni ʻo e palani ʻo e fakamoʻui kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke fakahinohinoʻi mo tataki ʻaki kitautolú. ʻI hono tataki ʻe Palesiteni Nalesoni e Siasí ki he kahaʻú, ʻe malava ke fiemālie e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau ʻilo te ne tataki kinautolu ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e langí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie fakahaaʻi ʻeku ʻofa mateaki ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi Kinaua, ʻofa ʻiate Kinaua mo tukupā ke tauhi kiate Kinaua—mo kimoutolu—ʻaki e toenga ʻo ʻeku moʻuí.”31

ʻOku ou ʻofa he tamaioʻeiki ko ʻeni ʻa e ʻEikí, ko hoku kaungā ngāue mo ha kaungāmeʻa fuoloa, ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. ʻOku ou mataʻikoloaʻaki fakataha mo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ʻene ngaahi akonakí mo ʻamanaki atu ki heʻene tataki fakalaumālie ʻi heʻene hoko ko hotau palōfitá. ʻOku ou fakamoʻoni kuo uiuiʻi ia ʻe he ʻOtuá ke tataki ʻa e Siasí ʻi hotau kuongá ni.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona, ʻEpeleli 2018, 6.

  2. Russell M. Nelson, “ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 7.

  3. Sylvia Webster and Russell Nelson Jr., in Sarah Jane Weaver, “Get to Know President Russell M. Nelson, a Renaissance Man,” Church News, Jan. 16, 2018, lds.org/church/news.

  4. Sylvia Webster, in Sarah Jane Weaver, “Get to Know President Russell M. Nelson.”

  5. Russell Nelson Jr., in Tad Walch, “Who Is President Russell M. Nelson? A Man of Heart, Compassion and Faith,” Deseret News, Jan. 16, 2018, deseretnews.com.

  6. Vakai, Russell M. Nelson, “Begin with the End in Mind” (Brigham Young University fireside, Sept. 30, 1984), 2, speeches.byu.edu.

  7. Russell M. Nelson, “Begin with the End in Mind,” 3.

  8. Vakai, Tad Walch, “Who Is President Russell M. Nelson?”

  9. ʻI he Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 140.

  10. Vakai, Russell M. Nelson, “Tuʻu Ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni,” Liahona, ʻOkatopa 2016, 58–59.

  11. ʻI he “Elder Russell M. Nelson of the Quorum of the Twelve Apostles,” Ensign, May 1984, 87.

  12. Russell Marion Nelson, From Heart to Heart: An Autobiography (1979), 114.

  13. Jeffrey R. Holland, ʻI he Tad Walch, “Who Is President Russell M. Nelson?”

  14. ʻI he “Elder Russell M. Nelson of the Quorum of the Twelve Apostles,” 88.

  15. Dantzel White Nelson, ʻI he Lane Johnson, “Russell M. Nelson: A Study in Obedience,” Ensign, Aug. 1982, 23.

  16. Russell Marion Nelson, From Heart to Heart, 149.

  17. Russell Marion Nelson, From Heart to Heart, 149.

  18. David O. McKay, in Russell Marion Nelson, From Heart to Heart, 150.

  19. ʻI he Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle, 186.

  20. ʻI he Marvin K. Gardner, “Elder Russell M. Nelson: Applying Divine Laws,” Ensign, June 1984, 13.

  21. Peesi Facebook ʻa Russell M. Nelson, foʻi vitiō naʻe tuku atu ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitema, 2014, facebook.com/lds.russell.m.nelson/videos.

  22. Vakai, peesi Facebook ʻa Russell M. Nelson, foʻi vitiō naʻe tuku atu ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitema, 2014.

  23. Vakai, Tad Walch, “Who Is President Russell M. Nelson?”

  24. Vakai, Tad Walch, “Who Is President Russell M. Nelson?”

  25. Russell M. Nelson, “ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 6.

  26. Russell M. Nelson, “ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 6.

  27. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia? Liahona, Nōvema 2017, 60–63.

  28. Russell M. Nelson, “ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 7.

  29. Russell M. Nelson, “ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 7.

  30. Peesi Facebook ʻa Russell M. Nelson, foʻi vitiō naʻe tuku atu ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitema, 2014.

  31. Russell M. Nelson, “ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 7.