2018
Kalōk Kadkad ko Eļap Meļeļeier
August 2018


Pija
Ministering

Pedped ko an Jerbal in Karejar, O̧kwōj 2018

Kalōk Kadkad ko Eļap Meļeļeier

Maron̄ eo ad n̄an kea kōn ro jet ej ļapļo̧k n̄e ewōr ippād juon kadkad eļap meļeļe in ippāer.

Kūr eo n̄an jerbal in karejar n̄an ro jet ej juon iien em̧m̧an n̄an kalōk kadkad in kea ko ippāer—kain kadkad eo enaaj kōm̧m̧an bwe ren kajjitōk ilo aenōm̧m̧an kōn ak bōk jipan̄ eo ad. N̄e ekar m̧ōj an kōm̧m̧an kijejeto eo n̄an kōļapļo̧k kain kadkad jab in, Anij ej maron̄ ukōt mour ko jim̧or an ro rej kōm̧m̧ane jerbal in karejar eo im ro jerbal in karejar eo ej kōm̧m̧an n̄an er.

“Ij lukkuun in tōmak ejjeļo̧k juon oktak eo eļap ilo an ejjeļo̧k kadkad ko reļļap,” Sharon Eubank eaar ba, Rikakpilōklōk eo Kein Kajuon ilo Būreejtōnji eo Eutiej an Doulul eo an Kōrā. Im n̄an m̧akūtkūt ko an jerbal in jipan̄ eo n̄an kōm̧m̧an oktak ko ilo mour ko an ro jet, liin eaar ba, ej aikuj in “liok tūtbok ilo m̧ool in ikdeelel n̄an kōmour im ron̄jake im bōro kuk im kautiej.”1

Kadkad ko eļap meļeļeier rejjab kōl in kōtōbbalbal. Rej ekkal ioon tenkwadik, im kijejeto ko rem̧ool, im “iakwe jab ankilaan riab” (K&B 121:41).2

Wāween ko n̄an Kalōk im Kōkajoorļo̧k Kadkad ko

“Jej kalōk [kadkad ko] ippān juon armej ilo juon iien,” Elder Dieter F. Uchtdorf jān Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro eaar ba.3 Ilo ad kajjieon̄ n̄an kalōk kadkad ko eļap meļeļeier ippān ro jej jerbal in karejar n̄an er, Jetōb Kwojarjar eo emaron̄ tōl kōj. Laajrak in elmakot kein rej pedped ioon juon jon̄ak Elder Uchtdorf eaar letok.4

  • Katak kōn er.

    Būreejtōn Ezra Taft Benson (1899–1994) ekar katakin, “Eban maron̄ em̧m̧an am̧ jerbal n̄an ro kwojjab kanooj jeļā kajier.” Eaar ļōmņak jeļā āt ko kajjojo etan ro uwaan baam̧le eo im jeļā kōn iien ko raorōk āinwōt raan in ļotak ko, iien kōjeraam̧m̧an ko, iien peptaij ko, im iien m̧are ko. Menin ej letok iien em̧m̧an n̄an je juon leta ak kōm̧m̧ane juon kūrļo̧k ilo taļboon n̄an kōjeraam̧m̧an juon uwaan baam̧le ilo juon iien eaorōk n̄an bōk nōbar ak kadedeļo̧k juon men.5

  • Joļo̧k iien ippān doon.

    Juon kadkad ej bōk iien n̄an kaddōkļo̧k. Kappukōt iien ko rem̧m̧an n̄an kōnono wōt ippāer. Ekkatak ko rej kwaļo̧k bwe kōm̧m̧an bwe armej ren jeļā kwoj kea eaorōk n̄an kadkad ko rem̧m̧an.6 Kōmakijkij loļo̧k ro kar kūr eok n̄an jerbal n̄an er. Ekōnono ippāer ilo m̧ōnjar eo. Kōjerbal jabdewōt jekjek ko jeļā kaki— āinwōt email, Facebook, Instagram, Twitter, Skype, kōnono ilo taļboon, ak jilkinļo̧k juon kaat. Elder Richard G. Scott (1928–2015) jān Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro kar kōnono kōn kajoor eo an kwaļo̧k en̄jake ko relemwaan im em̧m̧an an iakwe im rejtak: “Emakijkij aō kōn kōpeļļo̧k jeje ko rekwojarjar aō, … im ikōn lo juon leta eim̧we, erie [lio pāleō] Jeanene eaar pāiniļo̧k ilo alen ko. … Leta kein raorōk … wōnm̧aanļo̧k wōt n̄an erom menin aorōk ko ejjeļo̧k wōņaer an kaenōm̧m̧an im im̧we.”7

    Barāinwōt, keememej bwe juon kadkad ebōk ruo armej ro. Komaron̄ leļo̧k iakwe im jemjerā, bōtaab kadkad eo eban eddōkļo̧k eļan̄n̄e wōt menin leļo̧k eo ej bōk im bar kōro̧o̧lļo̧k. Eļan̄n̄e armej eo juon ej āinwōt jab bōke, jab kipel ro rej pād ilo kadkad eo ippam̧. Leļo̧k n̄an ļeo ak lio iien n̄an lo kijejeto ko am̧ rem̧ool, im eļan̄n̄e emenin aikuj, kapilōk ippān ritōl ro am̧ kōn eļan̄n̄e ak jaab kadkad eo eļap meļeļe in ej āinwōt n̄e ej em̧m̧an wōt.

  • Ekōnono ilo am kea

    Kalōk kadkad ko eļap meļeļeier ej aikuj jān kōj n̄an eļļāļo̧k jān wōt kōm̧m̧ani men ko me komaron̄ nōbar kōn kōm̧m̧ane. Ekōnono eo ejjab aorōk eobrak kōn kōnono ko edik tokjāer kōn jikejuuļ ko, katu eo, im unin kōnono ko rejjab kanooj aorōk, bōtaab ejjab koba kwaļo̧k en̄jake ko, tōmak ko, kōttōbar ko, im n̄ūrbōktak ko remenin aikuj n̄an kōm̧m̧ane ekkejel ko eļapļo̧k meļeļeier. Jemedwōj Ilan̄ eaar ļame menin eļapļo̧k meļeļe in kain ekōnono eo jān kwaļo̧k en̄jake ko An im karōk ko ippān Eo Nejin (lale Jon 5:20) im ippād kōn rikanaan ro An (lale Amos 3:7). Jān kwaļo̧k raan-n̄an-raan iien ko im idajon̄jon̄ ko an mour ippān doon āinwōt tōl jān Jetōb eo, jej bōk kam̧m̧oolol eo n̄an doon ilo ad pukōt itok limo ko reier wōt juon im kwaļo̧k en̄jake ko.

    Ron̄jake ej juon m̧ōttan eaorōk an ekōnono bwe kwoj kea.8 N̄e kwoj kanooj ron̄jake, iien eo em̧m̧an am̧ n̄an jipan̄ ro jet itok n̄an Kraist ej ļapļo̧k ilo am̧ bōk meļeļe eo im jeļā eo n̄an aikuj ko aer im ilo aer en̄jake iakwe, meļele, im ineem̧m̧an.

  • Kam̧m̧oolol kōn oktak ko barāinwōt men ko reier wōt juon.

    “Jet … tōmak bwe Kabun̄ eo ekōņaan bwe aolep ro uwaan ren lukkuun eier wōt juon—bwe kajjojo aikuj in pukōt, en̄jake, ļōmņak, im m̧akūtkūt āinwōt aolep ro jet,” Elder Uchtdorf eaar ba. “Menin enaaj kar jum̧ae māletlet eo an Anij, eo eaar ejaake aolep armej eoktak jān eo jein ak jatin m̧aan.…

    “Kabun̄ in ej erromaakļo̧k n̄e jej bōk em̧m̧an eo an oktak in im kōketak doon n̄an kōļapļo̧k im kōjerbal tōlan ko ad n̄an kotak im kōkajoorļo̧k rikaļoor ro m̧ōttad.”9

    N̄an iakwe doon ilo wāween eo Anij ej iakwe kōj ej aikuji bwe jān kajjieon̄ n̄an lo ro jet ilo wāween eo Anij ej lo er. Būreejtōn Thomas S. Monson (1927–2018) ekar katakin, “Jej aikuj kōļapļo̧k maron̄ eo n̄an lo [ro jet] ejjab āinwōt n̄e rej pād kiiō ak ilo aer maron̄ erom.”10 Jemaron̄ jar kōn jipan̄ n̄an lo ro jet ilo wāween eo Anij ej loe er ie. Ilo ad kōm̧m̧an n̄an ro jet pedped ioon kōjatdikdik eo aer n̄an eddōkļo̧k, renaaj tōpar kōtmene ko ad.11

  • Jerbal n̄an er.

    Kanooj mejmejkaro n̄an aikuj ko an ro kwoj jerbal in karejar n̄an im m̧ōņōņō in leļo̧k am̧ iien im tōļan ko, eļan̄n̄e ilo iien aikuj ak kōnke kwoj kea. Komaron̄ pād ijo n̄an leļo̧k kaenōm̧m̧an, rie, im jipan̄ eo aikuji n̄e ewōr juon idin̄, nan̄inmej, ak jekjek eo emenin aikuj. Bōtaab ilo ekanooj lōn̄ kadkad ko jej kalimjōk ad kōm̧m̧an n̄an men ko rej waļo̧k. Anij eaar letok n̄an kōj anemkwoj in kālet bwe jān maron̄ kōm̧m̧an ijello̧kin kipel n̄an kōm̧m̧an (lale 2 Nipai 2:14). Ilo ejja wāween eo wōt Rijilōk Jon ekar katakin bwe jej iakwe Anij kōnke E m̧okta kar iakwe kōj (lale 1 Jon 4:19), n̄e ro jet rej en̄jake ad iakwe em̧o̧ol kōn m̧akūtkūt in jerbal in jipan̄ ko ad, emaron̄ in kōmeraik būruwier im kōļapļo̧k iakwe eo im lōke eo.12 Menin ej ejaake wōnm̧aanļo̧k wōt eo an kain jerbal ko me remaron̄ kalōk kadkadk ko.

Jerbal in Karejar ejja āinwōt an Rilo̧mo̧or eo kar Kōm̧m̧ane

Jisōs Kraist ekar kalōk kadkad ko eļap meļeļeier ippān ro Rikaļooran (lale Jon 11:5). Eaar jeļā kajier (lale Jon 1:47–48). Eaar joļo̧k iien ippāer (lale Luk 24:13–31). An kōnono eaar eļļāļo̧k jān ekōnono eo ejjeļo̧k aorōk in (lale Jon 15:15). Eaar kam̧m̧oolol kōn oktak ko aer (lale Matu 9:10) im ekar lo kōjatdikdik eo aer (lale Jon 17:23). Eaar jerbal n̄an aolep, men̄e Eaar Irooj an aolep, ba Eaar jab itok n̄an jerbal n̄an ak n̄an kwaļo̧k (lale Mark 10:42–45).

Ta eo kwonaaj kōm̧m̧ane n̄an kalōk kadkadk ko rekajoorļo̧k ippān ro kar kūr eok n̄an jerbal n̄an?

Kakeememej ko

  1. Sharon Eubank, in “Humanitarian Acts Must Be Rooted in Relationship, Sharon Eubank Says,” mormonnewsroom.org.

  2. Lale “Ministering Principles: Reach Out in Compassion,” Liahona, Juļae 2018, 6–9.

  3. Dieter F. Uchtdorf, “Of Things That Matter Most,” Liahona, Nob. 2010, 22.

  4. Lale Dieter F. Uchtdorf, “Of Things That Matter Most,” 22.

  5. Lale Ezra Taft Benson, “To the Home Teachers of the Church,” Ensign, Māe 1987, 50.

  6. Lale Charles A. Wilkinson and Lauren H. Grill, “Expressing Affection: A Vocabulary of Loving Messages,” in Making Connections: Readings in Relational Communication, ed. Kathleen M. Galvin, 5th ed. (2011), 164–73.

  7. Richard G. Scott, “The Eternal Blessings of Marriage,” Liahona, Māe 2011, 96.

  8. Lale “Ministering Principles: Five Things Good Listeners Do,” Liahona, Juun 2018, 6–9.

  9. Dieter F. Uchtdorf, “Four Titles,” Liahona, Māe 2013, 59.

  10. Būreejtōn Thomas S.Monson, “Lo Ro Jet āinwōt Remaron̄ Erom,” Kweilo̧k eo Eļap, Okt. 2012, 70.

  11. Lale Terence R. Mitchell and Denise Daniels, “Motivation,” in Handbook of Psychology, vol. 12, ed. Walter C. Borman and others (2003), 229.

  12. Lale Edward J. Lawler, Rebecca Ford, and Michael D. Large, “Unilateral Initiatives as a Conflict Resolution Strategy,” Social Psychology Quarterly, vol. 62, no. 3 (Sept. 1999), 240–56.