2019
Developem Fasin blong Gat Sore blong save Givhan
Febwari 2019


Pikja
ministering

Ol Prinsipol blong Wok blong Givhan, Febwari 2019

Developem Fasin blong Gat Sore blong save Givhan

Wok blong Givhan i blong leftemap. Yumi save leftemap ol narawan taem yumi kam blong save andastanem wanem oli stap gotru long hem, mo soem long olgeta se yumi wantem blong helpem olgeta.

From se Papa long Heven i wantem yumi blong kam olsem Hem, ol jalenj we yumi fesem long laef ia oli save kam ol janis blong stap lan sapos yumi trastem Hem mo stap laef folem gospel. Be, blong stap laef folem gospel bae i had taem yumi filim se yumi stap fesem ol hadtaem ia yumiwan.

Be i no minim se bae yumi wokabaot long rod ia yumiwan. Sevya i kasem fasin blong gat sore we i stret gud evriwan, i kamdaon bitim evri samting blong mekem se Hem i save olsem wanem blong helpem yumi long ol hadtaem mo long saed blong ol samting blong olgeta we oli no strong (luk long Alma 7:11–12; Doctrine and Covenants 122:8). Hem i wantem wanwan long yumi blong folem eksampol blong Hem mo tu soem fasin blong gat sore. Evri memba blong Jos we oli bin mekem kavenan blong “krae wetem olgeta we oli krae, yes, mo leftemap tingting blong olgeta we oli nidim fasin blong leftemap tingting” (Mosaea 18:9). Nomata long ol jalenj blong yumiwan, yumi kasem tijing truaot long olgeta skripja blong tanem yumi i go aotsaed mo “sipos [ol] han [oli] slak, yufala i mas leftemap i go antap. Mo sipos [ol] ni [oli] stap seksek, yufala i mas mekem i kam strong bakegen. Oltaem yufala i mas wokbaot long gudfala rod nomo. Nao sipos yufala i mekem olsem, leg blong yufala we i nogud bambae i no save kam mowas” (Hibrus 12:12–13; luk tu long Aesea 35:3–4; Doktrin mo Ol Kavenan 81:5–6).

Taem yumi tekem han blong ol narawan, letem olgeta i lei long yumi, mo wokbaot wetem olgeta, yumi helpem olgeta i stap long rod longtaem inaf blong Sevya i no konvetem olgeta nomo—wan long ol stamba tingting blong wok blong givhan—be tu blong mekem olgeta i kamgud bakegen (luk Doktrin mo Ol Kavenan 112:13).

?Wanem I Fasin blong gat Sore?

Fasin blong gat sore i blong andastanem ol filing blong wan nara man, tingting, mo wanem lukluk blong olgeta long situesen we oli stap long hem be i no long lukluk blong yumiwan.1

Blong gat fasin blong gat sore hem i impoten long traehadblong yumi blong givhan long ol narawan mo blong mekem stamba tingtingblong wok blong givhan olsem ol brata mo sista i hapen. I letem yumi blong putum yumi long ples blong wan nara man.

Wokbaot long ples blong wan nara man

Hemia i wan stori blong wan Lata-Dei Sent man we hem i stap sem mo plante taem i stap sidaon hemwan long ol jea biaen long japel. Taem wan memba blong kworom blong ol elda i ded, bisop i givim ol prishud blesing blong givim kamfot long famli blong elda ia we i lus. Ol sista blong Rilif Sosaeti i karem kakae i kam. Ol gudfala fren mo ol neiba oli visitim famli ia mo talem, “Letem mifala i save sapos i gat eni samting we mifala i save mekem.”

Be taem man ia we i stap sem i kam visitim famli afta, hem i ringim doa bel mo taem we wido ia i ansarem doa, hem i talem nomo se, “Mi kam blong klinim ol sus blong yufala.” Sam aoa i pas, ol sus blong famli ia i klin mo oli saenem rere blong oli go long fenerol. Long nekis Sandei famli blong elda ia we i lus i sidaon biaen wetem man ia we i stap sem.

Hemia wan man we i save mekem blong ansarem wan nid. Tugeta ol famli ia mo man ia oli kasem blesing from fasin blong gat sore blong man ia we i stap sem we i lidim hem blong mekem wok blong givhan .

?Olsem Wanem Nao Mi Save Developem Fasin Blong Gat Sore?

Sam oli kasem blesing ia we hem i presen ia blong save gat fasin blong gat sore. Be blong olgeta we i stap traehad, i gat gud nius. Afta 30 yia i pas, i gat moa man we oli stap mekem risej oli bin stadi long fasin blong gat sore. Taem we fulap long olgeta i kam long wan topik be long plante defren wei, plante long olgeta i agri se fasin blong gat sore i wan samting we yumi save lanem.2

Yumi save prea from presen ia blong gat fasin blong gat sore. Blong kam gud moa, i gud tu blong andastanem gud moa olsem wanem fasin blong gat sore i wok. Ol tingting ia oli akseptem olgeta olsem ol fas samting we i nidimblong fasin blong gat sore.3 Taem ol samting ia oli stap hapen oltaem mo yumi no save wan samting nating, be taem yumi save long olgeta i givim yumi janisblong luk ol ol wei we yumi save kam gud moa long hem.

1. Andastanem

Fasin blong gat sore i nidim blong andastanem smol situesen blong wan narawan. Taem yumi andastanem gud wanem oli stap go tru long hem, i mekem i kam moa isi blongsave andastanem olsem wanem oli filim abaot samting ia mo wanem nao yumi save mekem blong helpem olgeta.

Stap oltaem blong lisin, askem ol kwestin, mo givim kaonsel long olgeta mo ol narawan oli ol impoten aksen blong save andastanem situesen blong olgeta. Lanem moa abaot ol samting ia long ol fas prinsibol blong Givhan Mesej:

  • “Ol Faef Samting wan Man We i lisin Gud i save Mekem,” Liahona, Jun 2018, 6.

  • “Kaonsel abaot ol Nid blong Olgeta,” Liahona, Sep. 2018, 6.

  • “Mekem Ol Narawan oli tekpat long wok blong Givhan—taem oli Nidim,” Liahona,Okt. 2018, 6.

Taem yumi traem blong helpem ol narawan, yumi mas tekem taem blong andastanem gud wanem nao stret situesen blong olgeta be i no blong mekem tingting blong yumiwan folem eksperiens blong wan narawan we i gat semmak eksperiens olsem. Sapos no bae yumi save mestem stret nid ia mo lego olgeta wetem tingting we i no klia.

2. Pikjarem

Long ol traehad blong yumi blong kipim kavenan blong yumi blong krae wetem olgeta we i krae mo givim kamfot long olgeta we i nidim kamfot, yumi save prea blong Tabu Spirit i helpem yumi blong andastanem wanem nao filing blong wan narawan mo olsem wanem yumi save helpem hem.4

Taem yumi andastanem wanem wan narawan i stap go tru long hem, wanwan long yumi—sapos i kam nomol olsem ia o no—i save go tru long wan eksasaes blong pikjakrem se wanem tingting o filing blong yumi sapos yumi stap long situesen ia. Andastanem ol tingting ia mo filing ia, wetem help blong Tabu Spirit, i save helpem yumi blong ansa long ol situesen blong olgeta.

Taem yumi kam blong andastanem situesen blong wan nara man mo pikjarem olsem wanem nao oli filim, hem i impoten se yumi no jajem olgeta long wan fasin we i no stret (luk long Matiu 7:1). Blong mekem wan gud jajmen longolsem wanem wan narawan i stap long wan situesen, i save katem daon ol harem nogud we hem i stap fesem long situesen ia.

3. Ansarem

Wei we yumiansa i impoten from hem i wei ia nao blong yumi soem fasin blong gat sore. I gat plante wei we yumi save talemaot hamas yumi andastanem tugeta tru long toktok blong yumi o tru long ol aksen blong yumi.Hem i impoten blong tingbaot se gol blong yumi i no blong stretem problem. Plante taem gol blong yumi i simpol nomo i blong leftemap mo mekem olgeta i kam strong moa taem yumi letem oli save seoli no stap olgeta wan nomo. Hemia i save minim se, “Mi glad yu bin talem long mi” o “Mi sore tumas. I nogud tumas ia.”

Long evri situesen ansa blong yumi i mas ones. Mo long taem we i stret, soem we yu no stret gud mo letem ol narawan i luk wanem yu no strong long hem mo i no sef we i save mekem se yu no defren long hem.

Invitesen blong Tekem Aksen

Taem yu stap tingting long ol situesen blong olgeta we yu givhan long olgeta, pikjarem yu long wanem oli stap go tru long hem mo wanem nao bae yu faenem we bae i save helpem olgeta sapos yu putum yuwan long ples blong olgeta. Prea blong andastanem se oli filim olsem wanem mo folem rod ia. Ating ansa blong yu bae i simpol, be mining blong hem bae i bigwan.

Ol Not

  1. Luk long W.Ickles, Empathic Accuracy (1997); and M. L. Hoffman, Empathy and Moral Development: Implications for Caring and Justice (2000).

  2. Luk long, eksampol, Emily Teding van Berkhout and John M. Malouff, “The Efficacy of Empathy Training: A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials,” Journal of Counseling Psychology (2016), 63(1), 32–41.

  3. Luk long, eksampol, Brené Brown, I Thought It Was Just Me (But It Isn’t) (2008); Theresa Wiseman, “A Concept Analysis of Empathy,” Journal of Advanced Nursing (1996), 23, 1162–67; and Ed Neukrug and others, “Creative and Novel Approaches to Empathy: a Neo-Rogerian Perspective,” Journal of Mental Health Counseling, 35(1) (Jan. 2013), 29–42.

  4. Luk long Henry B. Eyring, “The Comforter,” Liahona, Mei 2015, 17–21.