U ovoj će lekciji polaznici učiti o povijesnom i kulturnom kontekstu Novog zavjeta, uključujući i to zašto su mnogi Židovi odbacili Isusa kao Mesiju i Spasitelja. Polaznici će također učiti o strukturi Novog zavjeta.
Prijedlozi za podučavanje
Kontekst Novog zavjeta
Slika
detalj sa slike, Stjepan
Slika
Stjepan vidi Isusa s desna Bogu
Prikažite dio slike Stjepan vidi Isusa s desne strane Boga (Knjiga umjetnosti o evanđelju [2009.], br. 63; vidi i LDS.org) koristeći papir ili neki drugi materijal kako biste prekrili sve na slici osim Stjepana (čovjek s plavom kapom).
Zamolite polaznike da opišu što se događa na slici. Upitajte ih što misle zašto čovjek leži na zemlji protežući naprijed svoju ruku. Nakon što polaznici odgovore, otkrijte ostatak slike.
Kako vam pogled na cijelu sliku pomaže shvatiti o čemu je riječ?
Zamolite polaznike da pročitaju Djela 7:56–59 kako bi shvatili da ova slika prikazuje Stjepana, učenika Isusa Krista, kojeg kamenuju do smrt i da on vidi Isusa koji stoji s desne Bogu.
Kako možemo otkrivanje ove slike usporediti s razumijevanjem Svetih pisama?
Objasnite da ova aktivnost oslikava važnost razumijevanja konteksta Svetih pisama. Riječ kontekst odnosi se na okolnosti koje okružuju ili dočaravaju odlomak iz Svetih pisama, događaja ili priči. Istaknite polaznicima da će, kad se bolje upoznaju s povijesnim i kulturnim kontekstom Novog zavjeta, bolje razumjeti i primjenjivati njegova naučavanja.
Židovski vjerski vođe tijekom Spasiteljevog službeništva
Pozovite polaznika da naglas pročita 2. Nefija 10:3–5. Zamolite razred da prati i potraži riječi ili izraze kojima je prorok Jakov opisivao duhovno stanje među nekim Židovima tijekom Spasiteljevog službeništva.
Koje je riječi ili izraze Jakov koristio kako bi opisao duhovno stanje među nekim Židovima? (Objasnite da se riječ nadrisvećeništvo u stihu 5 odnosi na propovijedanje koje traži »dobitak i svjetovnu hvalu« umjesto dobrobiti naroda Božjeg [2. Nefi 26:29]. Oni koji su bili krivi za nadrisvećeništvo bili su, prije svega, opaki vjerski vođe među Židovima koji su vodili ljude na stranputicu.)
Pozovite polaznika da naglas pročita Mateja 23:16, 24. Zatražite od razreda da prati i potraži kako je Spasitelj opisao ove židovske vjerske vođe tijekom njegovog službeništva.
Kako je Spasitelj opisao te židovske vjerske vođe?
Što nas je Spasitelj podučio o tim vođama nazivajući ih »slijepim vođama«?
Dopune Mojsijevom zakonu i druge lažne filozofije
Kako biste pomogli polaznicima razumjeti na koji su način vjerski vođe poveli ljude na stranputicu, nacrtajte krug na ploču i napišite Mojsijev zakon u njegovo središte. Nacrtajte drugi krug oko prvog kruga i označite ga kao usmeni zakon.
Objasnite da su u odsutnosti proroka židovski učitelji i vođe dodali svoja vlastita pravila i tumačenja zakonu. Poznata kao usmeni zakon, usmena tradicija ili tradicije starješina, ta su dodana pravila i tumačenja za cilj imala spriječiti kršenje Božjeg zakona. Kako biste prikazali jedno od tih pravila, pozovite dva polaznika da izađu pred razred. Svakom od njih dajte uže s čvorom. Zatražite od jednog polaznika da razveže čvor koristeći samo jednu ruku, a od drugog da čvor razveže koristeći obje ruke. Nakon što to pokušaju učiniti, recite im da se vrate na svoja mjesta.
Objasnite da je, prema usmenom zakonu, bilo zabranjeno razvezati čvor s obje ruke na šabat. Učiniti to smatralo se radom pa samim time i kršenjem šabata. No odvezivanje čvora samo jednom rukom bilo je dozvoljeno.
Koje bi mogle biti opasnosti dodavanja pravila koje je stvorio čovjek Božjim zapovijedima?
Pozovite polaznika da pročita naglas sljedeću izjavu starješine Brucea R. McConkiea iz Zbora dvanaestorice apostola u vezi s određenim židovskim vjerskim vođama:
Slika
starješina Bruce R. McConkie
»Uzeli su obične i jednostavne stvari čiste religije i nadodali im mnoštvo svojih vlastitih tumačenja, uljepšali ih dodavanjem rituala i nastupa te su uzeli veseo, radostan način štovanja i pretvorili ga u stroge, ograničavajuće, depresivne sustave rituala i izvedbi. Živući duh Gospodnjeg zakona u njihovim je rukama postalo mrtvo slovo židovskog ritualizma« (The Mortal Messiah, 4 sveska [1979.–1981.], 1:238).
Prema starješini McConkieju, što su židovski vjerski vođe učinili Božjem zakonu sa svojim dodatnim tumačenjem?
Istaknite da su Židovi u Isusovo doba bili u stanju otpada. Premda su se ovlasti i uredbe Aaronovog svećeništva nastavile među njima, mnogi su Židovi otpali od istinske prakse njihove vjere onako kako ju je Bog objavio Mojsiju (vidi NiS 84:25–28). Tradicija starješina dobila je prioritet nad čistom religijom i pisanom riječi Božjom.
Zamolite polaznika da naglas pročita Mateja 12:14. Zatražite od razreda da prati i potraži što su farizeji željeli učiniti Isusu jer je odbacio njihov autoritet i neke od njihovih usmenih tradicija.
Kakvu su zavjeru vjerski vođe iskovali protiv Isusa?
Objasnite da su, uz otpadničke židovske tradicije, druge lažne filozofije utjecale na odbijanje Isusa Krista od strane ljudi nakon njegova Uskrsnuća. Na primjer, širenje grčke kulture dovelo je do toga da je mnogo ljudi odbilo stvarnost tjelesnog uskrsnuća (vidi 1. Korinćanima 15:12). Dakle, kako su apostoli svjedočili o uskrslom Kristu nakon njegova raspeća, tako su mnogi odbacili njihova svjedočanstva.
Strana vladavina i očekivanje Mesije koji će osloboditi Izrael
Napišite sljedeće riječi na ploču: Babilon, Perzija, Makedonija (Grčka), i Rim.
Što su ova drevna carstva imala zajedničko kada se radi o Židovima? (Pokorili su Židove te vladali njima.)
Rasporedite polaznike u skupine i svakoj skupini dajte sljedeći uručak:
Osim kratkog razdoblja neovisnosti, Židovi su do razdoblja Novog zavjeta živjeli kao pokoreni narod preko 500 godina. Pobuna koji su poveli Makabejci, obitelj židovskih patriota, dovela je do neovisnosti oko 160 godina prije Kristova rođenja. No do doba Kristova rođenja Rimljani su pokorili Izrael. Kralja Heroda (poznatog i kao Herod Veliki), koji se oženio u obitelj Makabejaca, Rim je imenovao da vlada Izraelom. Židovi su se pobunili protiv rimske vladavine te se gorljivo radovali obećanom Mesiji, za kojega su vjerovali da će ih osloboditi od Rimljana. Budući da su mnogi Židovi iščekivali Mesiju koji će ih osloboditi od strane vladavine, odbili su Isusa Krista kao svog Spasitelja.
Zatražite od polaznika da pročitaju uručak i rasprave o sljedećim pitanjima kao skupina (možda biste mogli napisati ova pitanja na ploču):
Što su mnogi Židovi očekivali od dolazećeg Mesije?
Što mislite, zašto su ova pogrešna očekivanja navela mnoge Židove da odbiju Isusa kao Mesiju?
Objasnite da, dok su neki Židovi odbacili Krista, ostali koji su bili ponizni i duhovno osjetljivi su ga prepoznali kao Mesiju i Spasitelja.
Zamolite nekoliko polaznika da naizmjence naglas pročitaju Luku 2:25–33. Zatražite od razreda da prati, tražeći odgovor na pitanje što je pravedan čovjek imenom Šimun učinio i rekao kada su Josip i Marija donijeli novorođenče Isusa u hram.
Prema stihovima 30–32, zašto je Isus poslan na zemlju? (Polaznici mogu iskoristiti različite riječi, ali trebaju prepoznati sljedeće načelo: Isus Krist poslan je kako bi donio spasenje svim ljudima.)
Što je Isus Krist učinio kako bi omogućio spasenje svim ljudima?
Prikažite Stjepanovu sliku s početka lekcije. Potaknite polaznike da se prisjete kulturnog i povijesnog konteksta o kojemu ste raspravljali dok proučavaju Novi zavjet. Kada to učine, bolje će razumjeti naučavanja Spasitelja i njegovih apostola. (Za dodatne informacije o povijesnom i kulturnom kontekstu Novog zavjeta, vidi »Razdoblje između zavjeta« i »Okruženje Novog zavjeta« u New Testament Student Manual ([priručnik Crkvenog obrazovnog sustava, 2014.], 1–3). Ovaj materijal uključuje kratka objašnjenja skupina kao što su Samarijanci, farizeji, saduceji, Sinedrij i pisari).
Kratki prikaz Novog zavjeta
Slika
Krist liječi bolesnog u Bethesdi
Recite polaznicima da ćete im pokazati sliku na 10 sekundi i zatim ih zamoliti da napišu detaljan opis onoga što su vidjeli. Pokažite polaznicima sliku Krist liječi bolesnog u Bethesdi (Knjiga umjetnosti o evanđelju, br. 42; vidi i LDS.org). Nakon 10 sekundi sklonite sliku i zamolite polaznike da napišu svoje opise. Nakon nekog vremena zatražite od nekoliko polaznika da pročitaju svoje opise razredu.
Premda ste svi vi vidjeli istu sliku, zašto se opisi razlikuju?
Zašto je korisno imati više od jednog svjedoka nekog događaja?
Zapišite imena pisaca četiriju evanđelja na ploču: Matej, Marko, Luka, i Ivan. Objasnite da je svaki od ovih učenika Isusa Krista zabilježio događanja i naučavanja iz Spasiteljeva života. Njihovi se zapisi zovu evanđelja. Riječ evanđelje znači »radosna vijest«. Istaknite polaznicima da prijevod Josepha Smitha mijenja naslov svakog evanđelja u svjedočanstvo, kao u »Svjedočanstvo sv. Mateja«.
Zašto je korisno imati više od jednog evanđelja ili svjedočanstva o životu i učenju Isusa Krista?
Objasnite da, premda se četiri evanđelja razlikuju u nekim detaljima i stajalištima, ona sva pripovijedaju o događajima iz Spasiteljeva života i zemaljskom službeništvu među Židovima. Sva četiri evanđelja svjedoče da je Isus Krist Sin Božji i Spasitelj svijeta (Vodič za Sveta pisma, »Evanđelja«).
Možda ćete htjeti polaznicima dati primjerke skraćenih verzija tablice »Kratki pregled smrtnog života Isusa Krista« na kraju ove lekcije. Cijela verzija ove tablice nalazi se u dodatku ovog priručnika. Zamolite polaznike da iskoriste ovu tablicu kako bi prepoznali nekoliko velikih događaja u Spasiteljevom smrtnom službeništvu.
Prema tablici, koliko je dugo trajalo Spasiteljevo smrtno službeništvo?
Gdje je Spasitelj proveo većinu svog službeništva?
Pozovite polaznike da iskoriste ovu tablicu kako bi bolje razumjeli kontekst četiriju evanđelja dok proučavaju Novi zavjet.
Zatražite od polaznika da otvore sadržaj Biblije. Objasnite da dok Evanđelja daju iskaz Spasiteljevog službeništva, knjige od Djela do Otkrivenja bilježe službeništvo Kristovih drevnih apostola nakon njegova Raspeća, Uskrsnuća i Uzašašća na nebo. Ti su apostoli putovali diljem Izraela i Rimskog carstva propovijedajući evanđelje i uspostavljajući ogranke Crkve. Proučavajući ta djela i te rukopise apostola, možemo osnažiti svoju vjeru u Spasitelja i naučiti kako primiti blagoslove njegovog Pomirenja. Isto tako možemo vidjeti koliko se Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana podudara s drevnom crkvom Isusa Krista.
Razmotrite posvjedočiti o istinama koje ste otkrili proučavajući Novi zavjet. Zamolite polaznike da potraže istine koje će ih blagosloviti dok proučavaju Novi zavjet ove godine.
Komentari i osnovni podaci
Razdoblje između Starog i Novog zavjeta
Za dodatne informacije o povijesnom i kulturnom ozračju Novog zavjeta, vidi S. Kent Brown i Richard Neitzel Holzapfel, »The Lost 500 Years: From Malachi to John the Baptist«, Ensign, prosinac 2014., 56–60; Robert L. Millet, »Looking beyond the Mark: Why Many Did Not Accept the Messiah«, Ensign, srpanj 1987., 60–64; i Richard D. Draper, »The Reality of the Resurrection«, Ensign, travanj 1994., 32–40.
Četiri evanđelja
Starješina Bruce R. McConkie iz Zbora dvanaestorice apostola objasnio je na koji su način evanđelja pisana za različitu publiku, ali su služila za istu svrhu podučavanja o božanstvenosti Isusa Krista:
»Istina je da četiri evanđelja iz Novog zavjeta predstavljaju različite aspekte osobnosti i naučavanja našeg Gospodina. Čini se da je Matej svoje evanđelje upućivao Židovima. On Krista predstavlja kao obećanog Mesiju, a kršćanstvo kao nadopunu židovstvu. Marko je očito pisao s ciljem da se dopadne rimskim i poganskim umovima. Evanđelje po Luki predstavlja Učitelja kulturnim i profinjenim Grcima. Evanđelje po Ivanu zapis je za svece; ono je istaknuto evanđelje za Crkvu, one koji razumiju Sveta pisma i njihov simbolizam te za one koje zanimaju duhovne i vječne stvari. Takvi varirajući pristupi očito imaju veliku prednost predstavljanja istina spasenja ljudima različitih kultura, pozadina i iskustava. No jednostavna je činjenica da su svi autori evanđelja pisali po inspiraciji i s istom svrhom: 1. kako bi svjedočili o božanskoj naravi Sina našeg Gospodina, i 2. kako bi učili o istinama nauma spasenja« (Mormon Doctrine, 2. izdanje [1966.], 336).
Knjige od Djela apostolskih do Otkrivenja
Djela apostolska bilježe neke od misionarskih aktivnosti apostola. Knjige od Rimljana do Jude poslanice su ili pisma koja su pisali Pavao i ostali crkveni vođe kako bi uputili i poučili svece. Poslanice apostola Pavla raspoređene su »po dužini, prema silazećem redu od najduže (Rimljanima) do najkraće (Filemonu). To je tako osim u slučaju poslanice Hebrejima, koja je postavljena na kraj jer su neki dvojili o tome je li je napisao apostol Pavao« (Bible Dictionary, »Pauline Epistles« ). Poslanice od Jakovljeve pa sve do Judine smatraju se općim poslanicama »jer nisu usmjerene ni na jednu osobu ili na poseban ogranak crkve« (Bible Dictionary, »General Epistles«). Knjiga Otkrivenja, koju nazivaju i Apokalipsa, sadrži poseban savjet Ivana Ljubljenog za sedam ogranaka crkve u Aziji, kao i otkrivenje Ivanu koje se u osnovi temelji na povijesti svijeta, posebno u posljednje dane.
Što su četiri Evanđelja?
Četiri Evanđelja prve su četiri knjige Novog zavjeta. Napisali su ih Matej, Marko, Luka i Ivan te sadrže četiri svjedočanstva Isusovog smrtnog života i događaja koji se odnose na njegovo službeništvo. Na mnogo je načina knjiga 3. Nefi u Mormonovoj knjizi, slična Evanđeljima te se katkad naziva »Petim evanđeljem«.
»Knjige Novoga zavjeta izvorno su napisane na grčkom. Grčka riječ za evanđelje znači ‘radosna vijest’. Radosna je vijest da je Isus Krist izvršio pomirenje koje će otkupiti cijelo čovječanstvo od smrti te nagraditi svakog pojedinca prema njegovim [ili njezinim] djelima« (Vodič za Sveta pisma, »Evanđelja«).
Gdje mogu pronaći sklad zapisa iz četiriju Evanđelja?
Sklad zapisa četiriju evanđelja, s popisom koji uspoređuje naučavanja Isusa Krista kako su zabilježena u Mateju, Marku, Luki, Ivanu i otkrivenju posljednjih dana, može se pronaći u Vodiču za Sveta pisma.
