Spasitelj je podučio Mariju i Martu u Martinom domu. Kasnije je podučio svoje učenike mnoge istine o molitvi i upozorio je protiv licemjerstva i pohlepe.
U svom dnevniku proučavanja Svetih pisama navedite onoliko odluka koje ste donijeli jučer koliko možete u jednoj minuti. Kada završite, pogledajte cijeli popis i označite neke dobre odluke koje ste donijeli. Koje su neke situacije u kojima ćemo možda trebati odlučiti između dva dobra izbora?
Dok proučavate Luku 10:38–42, potražite načelo koje je Spasitelj podučio koje vas može voditi u vašim odlukama – pogotovo kada morate izabrati između nekoliko dobrih opcija.
Dok je bio u Judeji, Isus je otputovao u Betaniju, nedaleko od Jeruzalema, i posjetio dom Marte, Marije i Lazara.
Pročitajte Luku 10:38–40, tražeći što su Marija i Marta odabrale činiti dok je Spasitelj bio u njihovom domu.
U Isusovo vrijeme gostoprimstvo je bilo veoma važno. Marta je nastojala činiti ono što bi se normalno očekivalo od nje kao domaćice. Bila je usredotočena na vremenite, odnosno fizičke, probleme poput pripremanja i posluživanja obroka.
Uočite u Luki 10:40 da je Marta bila »zauzeta«, to jest osjetila se opterećenom i željela je da joj Marija pomogne.
Pročitajte Luku 10:41–42, tražeći Spasiteljev odgovor Marti.
Što je Spasitelj mogao misliti kada je rekao: »Ipak je malo ili samo jedno potrebno. Marija je doista izabrala najbolji dio« (Luka 10:42)?
Slika
starješina Dallin H. Oaks
Starješina Dallin H. Oaks iz Zbora dvanaestorice apostola je objasnio: »Vrijedno je hvale što se Marta ‘brin[ula] i uznemir[ivala] za mnoge stvari’ [Luka 10:41], ali učenje evanđelja od najvećeg Učitelja bilo je ‘potrebno’« (»Good, Better, Best«, Ensign ili Liahona, studeni 2007., 104).
Kad je Spasitelj rekao da se »najbolji dio« koji je Marija izabrala »neće oduzeti« (Luka 10:42), možda je govorio da će birajući slušati Spasitelja radije nego birajući usredotočiti se na vremenite, odnosno svjetovne, probleme, Marija primiti duhovne blagoslove, koji su vječni.
Jedno načelo koje možemo naučiti iz Spasiteljevih riječi Marti jest da ćemo, ako odaberemo posvetiti se duhovnim stvarima prije nego vremenitim brigama, tada primiti trajne blagoslove.
U danom prostoru napišite nekoliko primjera situacija gdje osoba može izabrati posvetiti se duhovnim stvarima prije nego drugim dobrim, ali manje važnim pitanjima, brigama ili aktivnostima:
Starješina Oaks također je podučavao:
»Dok razmatramo razne izbore, trebamo se sjetiti kako nije dovoljno da je nešto dobro. Drugi su izbori bolji, a neki su najbolji…
Razmislite o tome kako trošimo svoje vrijeme kada odaberemo gledati televiziju, igrati video igre, surfati internetom ili čitati knjige ili časopise. Naravno da je dobro gledati primjerenu zabavu ili saznati zanimljive informacije. Ali nije sve to vrijedno dijela našeg života koji dajemo da bismo to stekli. Neke su stvari bolje, a druge su najbolje. Kad nam je Gospodin rekao da tražimo znanje, rekao je: ‘Istražujte riječi mudrosti iz ponajboljih knjiga’ (NiS 88:118; naglasak dodan)…
Neka korištenja individualnog i obiteljskog vremena su bolja, a druga su najbolja. Moramo se odreći nekih dobrih stvari kako bismo izabrali druge koje su bolje ili najbolje jer one razvijaju vjeru u Gospodina Isusa Krista i jačaju naše obitelji« (»Good, Better, Best«, 104–105, 107).
Pregledajte popis odluka koji ste napisali u prvom zadatku, i označite svaku svoju pozitivnu odluku riječima »dobra«, »bolja« ili »najbolja«. Zatim napravite sljedeće u svom dnevniku proučavanja Svetih pisama:
Napišite jedan način kako ste bili blagoslovljeni stavljajući duhovne stvari ispred vremenitih briga.
Izaberite barem jednu duhovnu stvar na koju se želite više usmjeriti i napišite cilj o tome što ćete učiniti kako biste dali toj duhovnoj stvari veći prioritet u svom životu.
Zamislite da ste cjelodnevni misionar i da podučavate istraživača koji se molio nekoliko puta i osjeća kao da mu Nebeski Otac nije odgovorio. Istraživač se pita treba li se nastaviti moliti. Što biste rekli kako biste pomogli toj osobi?
Dok proučavate Luku 11, potražite istine koje mogu pomoći nekome tko osjeća da Bog nije odgovorio na njegove molitve.
Prema Luki 11:1–4, nakon što je slušao Spasitelja kako se moli, jedan od njegovih učenika je pitao hoće li ih naučiti kako se moliti i Spasitelj je to učinio. Gospodin je tada upotrijebio usporedbe kako bi podučio dodatne istine o molitvi. Uočite da u Luki 11:4 u Prijevodu Josepha Smitha kaže: »I ne dopusti da budemo uvedeni u napast; nego izbavi nas od zla« (Prijevod Josepha Smitha, Luka 11:4; kurziv dodan). Nebeski Otac neće nikada uvesti nijedno od svoje djece u napast.
Proučite Luku 11:5–13, tražeći što je Gospodin podučio o molitvi.
Prijevod Josepha Smitha daje dodatne uvide u Spasiteljeva naučavanja o molitvi. Učimo da, prije nego što je dao usporedbu koja počinje u Luki 11:5, »on reče njima: vaš nebeski Otac neće prestati davati vam što god zaištete od njega. I on izreče usporedbu, govoreći…« (Prijevod Josepha Smitha, Luka 11:5). Učimo također o »dobrim darovima« o kojima je govorio: »Dakle, ako vi, premda ste zli, znate kako davati dobre darove svojoj djeci, koliko li će više vaš Nebeski Otac davati dobre darove, kroz Svetoga Duha, onima koji ga mole« (Prijevod Josepha Smitha, Luka 11:14).
Prema Luki 11:8, zašto je drugi prijatelj prihvatio molbu prvog prijatelja za kruh? (Riječ dosađivanje u ovom stihu odnosi se na čovjekovu ustrajnost u preklinjanju, čak i kad je njegov prijatelj najprije odbio njegovu molbu.)
Kroz svoje usporedbe u Luki 11:5–13 Spasitelj je podučio ovo: budemo li mi, iako smo nesavršeni, spremni udovoljiti molbama onih koje volimo, »koliko će više [naš] Otac nebeski dati… onima koji ga mole« (Luka 11:13).
Koja je svrha molitve? »Molitva je čin po kojem se volja Očeva i volja djeteta dovode u sklad jedna s drugom. Cilj molitve nije promijeniti Božju volju nego osigurati za sebe i za druge blagoslove koje je Bog već spreman dati, ali koji su uvjetovani time da ih trebamo zatražiti. Blagoslovi traže neki napor ili trud s naše strane prije nego što ih možemo zadobiti. Molitva je oblik rada i ona je određeno sredstvo za za dobivanje najvećih od svih blagoslova« (Bible Dictionary, »Prayer«).
Iz onoga što ste naučili iz Luke 11:5–13, dovršite sljedeće načelo: Budemo li se molili i ustrajno tražili blagoslove Nebeskog Oca u vrijeme potrebe, on će tada, u svoje vrijeme i na svoj način, .
U razumijevanju ovog načela moramo također imati na umu da ne dolaze svi blagoslovi od Nebeskog Oca na načine koje očekujemo, želimo ili odmah prepoznajemo.
Pišite u svojem dnevniku proučavanja Svetih pisama o vremenu kada ste primili odgovor na svoje molitve dok ste ustrajno tražili blagoslove Nebeskog Oca.
Stihovi Luka 11:14–54 sadrže izvješće o tome kako je Isus istjerao đavla iz čovjeka, savjetovao ljudima da slušaju riječ Božju i ukorio farizeje i književnike zbog njihovog duhovnog neznanja i opačine.
Razmotrite sljedeća pitanja: Jeste li ikada toliko željeli nešto da ste stalno razmišljali o tome? Kakve negativne učinke tolika želja za nečim može imati na nas?
Čitamo u Luki 12:1–13 da je Isus, »kad se skupilo golemo mnoštvo naroda« (Luka 12:1) podučio svoje učenike da se čuvaju licemjerja. Podučio ih je da će sve skriveno jednog dana biti otkriveno i da Bog poznaje svoju djecu i bdije nad njima. Također je govorio o potrebi da njegovi učenici priznaju njegovo ime pred ljudima te o grijehu huljenja. Čovjek je tada zamolio Spasitelja hoće li razgovarati s bratom tog čovjeka i uvjeriti brata da razdijeli baštinu s njim.
Pročitajte Luku 12:14–15, tražeći Spasiteljev odgovor na ovu molbu.
Koje je upozorenje dao ljudima?
Pohlepa znači prekomjerno željeti nešto. Iz Gospodinova savjeta možemo naučiti sljedeću istinu: Gospodin nam zapovijeda da ne tražimo pohlepno svjetovni imetak. Podučio je da je život značajniji od fizičkih stvari koje skupljamo i da vrijednost osobe ne ovisi o obilju njezine imovine.
Nakon što je Spasitelj upozorio svoje učenike da izbjegavaju pohlepu, dao je usporedbu kako bi prikazao važnost ove zapovijedi. Pročitajte Luku 12:16–19, tražeći koliko puta čovjek u usporedbi koristi riječi ja i moje. Možete označiti svako pojavljivanje.
Što vas čovjekovo često korištenje riječi ja i moje podučava o njegovim brigama?
Na koje bismo načine mi mogli biti kušani da budemo poput ovog čovjeka?
Pročitajte Luku 12:20–21, tražeći što je Bog rekao kao odgovor na čovjekovu pohlepu i lakomost.
Razmotrite zapisati ili zabilježiti u svojim Svetim pismima sljedeću izjavu starješine M. Russella Ballarda iz Zbora dvanaestorice apostola: »Ono što je najvažnije jest ono što traje najduže« (»What Matters Most Is What Lasts Longest«, Ensign ili Liahona, studeni 2005., 44).
Da je bogataš u usporedbi znao da će umrijeti te noći i da ne može uzeti sa sobom svoju imovinu, što mislite što bi učinio drugačije dan prije svoje smrti? Razmotrite kako se zapovijed da se ne lakomimo za svjetovnom imovinom može odnositi na vas.
Čitamo u Luki 12:22–30 da je Gospodin naglasio kako se njegovi učenici ne trebaju previše brinuti zbog svojih vremenitih potreba. Ova je uputa bila dana apostolima i onima koji su bili pozvani služiti kao cjelodnevni misionari. Pročitajte Luku 12:31–32, tražeći što je Spasitelj podučio svoje učenike da traže radije nego da se usmjeravaju na vlastite potrebe i želje (vidi i Jakov 2:18–19).
U Luki 12:31 u Prijevodu Josepha Smitha učimo da je Gospodin uputio svoje učenike: »Stoga nastojte ostvarivati kraljevstvo Božje« (Prijevod Josepha Smitha, Luka 12:34, kurziv dodan). »Kraljevstvo Božje« odnosi se na Crkvu Isusa Krista. »Svrha Crkve jest pripremiti svoje članove da žive zauvijek u celestijalnom kraljevstvu to jest nebeskom kraljevstvu« (Vodič za Sveta pisma, »Kraljevstvo Božje ili kraljevstvo nebesko«, scriptures.lds.org). Spasitelj je obećao svojim apostolima i misionarima da će im on, budu li nastojali ostvariti kraljevstvo Božje, pomoći skrbiti se za njihove potrebe i dati im mjesto u njegovom kraljevstvu.
Napišite sljedeće načelo u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama: Dok nastojimo činiti svoj dio u ostvarivanju Božjeg kraljevstva i njegove pravednosti, Bog će pomoći skrbiti se za naše potrebe i pripremit će mjesto za nas u svojem kraljevstvu.
Razmislite o nekim načinima kako možete nastojati ostvariti Božje kraljevstvo. (Dok razmišljate o ovome, sjetite se načela prepoznatog ranije u lekciji o posvećivanju duhovnim stvarima prije nego vremenitim brigama.)
Čitamo u Luki 12:35–59 da je Spasitelj podučio svoje učenike da se pripreme za njegov Drugi dolazak. Pomogao im je razumjeti kako »komu je mnogo dano od njega će se mnogo tražiti« (Luka 12:48) i objasnio je da će njegovo evanđelje uzrokovati velike podjele među narodom.
Napišite sljedeće na dnu današnjih zaduženja u svojem dnevniku proučavanja Svetih pisama: