Aoaoga a Peresitene
O Le Soifuaga ma Galuega a Howard W. Hunter


O Le Soifuaga ma Galuega a Howard W. Hunter

I le aso 6 o Iuni, 1994, ina ua uma ona vaetofia Howard W. Hunter e avea ma Peresitene o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na tuuina mai ai ni valaaulia se lua. A o ia tulei i se leo o le faamalosiauga malu, na ia saunoa ai:

“O le mea muamua, ou te fia valaaulia tagata uma o le Ekalesia ia ola ma le faateleina atili le gauai atu i le soifuaga ma faataitaiga a le Alii o Iesu Keriso, ae maise i le alofa ma le faamoemoe ma le lotoalofa lea na Ia faaalia. Ou te tatalo ia tatou faia i le tasi ma le isi ma le agalelei tele atu, le faaaloalo tele atu, lotomaualalo ma le onosai ma le lotofaamagalo tele atu.”1

O le fautuaina o tagata ia mulimuli i le faataitaiga a le Faaola o se taulaiga lea o aoaoga a Presitene Hunter mo le tele o tausaga. “Faamolemole ia manatua le mea lea e tasi,” na ia ta’ua i ni nai tausaga na muamua atu. “Afai e faatotonugalemu o tatou olaga ma le faatuatua ia Iesu Keriso ma lana talalelei toefuataiina, e leai se mea o le a tumau sona sese. I se isi itu, afai e le faatotonugalemuina o tatou olaga i le Faaola ma ana aoaoga, e leai se isi manuia e mafai ona tumau sona sa’o.”2

O le valaaulia lona lua a Peresitene Hunter e mo tagata o le Ekalesia ia taumamafa atoatoa i faamanuiaga o le malumalu.

“Ou te valaaulia foi tagata o le Ekalesia ia avea le malumalu o le Alii ma se faatusa sili o lo latou auai i le ekalesia ma se faatulagaga tumutumu o a latou feagaiga e aupito sili ona paia. O le manaoga aupito loloto o lo’u loto ia tofu agavaa tagata uma o le Ekalesia mo le malumalu. Ou te faamoemoe o le a agavaa tagata matutua uma o le ekalesia mo—ma tauaveina—se pepa faataga o aoga o le malumalu, tusa lava pe le mafai ona o nei pe o soo i le malumalu ona o le mamao.

“Ia avea i tatou o ni tagata e auai i le malumalu—ma tagata e fiafia i le malumalu. Ia tatou faanatinati soo atu i le malumalu pe a faatagaina ai e taimi ma mea e maua ma tulaga faaletagata lava ia. Ia tatou o atu e le gata mo o tatou lava tuaa ua maliliu ae ia tatou o atu foi mo faamanuiaga patino o le tapuai i le malumalu mo le faapaiaina ma le saogalemu lea o loo tuuina mai e na puipui paia ma mamalu. O le malumalu o se nofoaga o le matagofie, o se nofoaga o faaaliga, o se nofoaga o le filemu. O le maota o le Alii. E paia i le Alii. E tatau foi ona paia ia i tatou.”3

Sa faaauau pea ona faamamafa e Peresitene Hunter nei valaaulia e lua i lana auaunaga atoa o se Peresitene o le Ekalesia. E ui ina na o le iva masina o lana tautua o se Peresitene, ae o nei valaaulia na musuia ai tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa ia avea atili e faapei o Keriso ma saili i faamanuiaga o le malumalu ma se tuuto sili atu.

Ata
Howard W. Hunter

Amataga

I le totonugalemu o le 1800, na auai tuaa o Howard W. Hunter mai atunuu eseese e fa, i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le itu o lona tina, o nei tuaa e mai Tenimaka ma Nouei. Ina ua taunuu mai o latou atunuu, o i latou o nisi o e na muai faatoaina Mount Pleasant, Iuta. O se tasi na tupuga mai nei paionia totoa, o Nellie Rasmussen, o le o le a avea ma tina o se perofeta.

I le itu o lona tama, o tuaa o Howard e loloto lo latou tupuaga mai Sikotilani ma Niu Egelani. Sa tele osigataulaga a i latou sa auai i le Ekalesia, ae o le toatele o i latou sa le toe faaauau ina ua mavae ni nai tausaga. O le fanau mai o John William (Will) Hunter i le 1879, na amata ai laina o le tupulaga lona tolu o le au Hunter na le toe fesootai ma le Ekalesia. Ae o le a avea Will Hunter ma tama o se perofeta.

Ina ua 8 tausaga o Will Hunter, sa masii lona aiga i Boise, Idaho. Pe 16 tausaga mulimuli ane, sa feiloai Will ma Nellie Rasmussen ina ua alu atu o ia i Boise e nonofo ai ma se uso ma se tuagane o lona tina. E lei leva ae tafafao faamasani Will ma Nellie, ma ina ua mavae le lua tausaga, sa faamalamalama i ai [Will] la te faaipoipo. Sa faatuatuai Nellie mo sina taimi, ae sa tauanau pea e Will, ma sa iu ina ia taliaina lana faamalamalamaga. Sa faaipoipo i laua i Mount Pleasant, Iuta, ma sa toe foi atu i Boise e nonofo ai. O le la tama muamua, o Howard William Hunter, sa fanau i Boise ia Novema 14, 1907. Na pau le isi a la tama, o se afafine, na faaigoa ia Dorothy, na fanau i le 1909.

Ata
Howard W. Hunter talavou

Howarad W. Hunter a o laitiiti

Fauina o se Faavae o le Olaga

I le taimi na fanau mai ai Howard, sa na o se tasi se tamai paranesi o le Ekalesia i Boise. O le tina o Howard o se tagata toaga o le paranesi, sa ia tausia lana fanau i le talalelei. Fai mai Howard, e uiga ia te ia, “E faamaoni o ia i taimi uma.” …Sa avea o ia ma peresitene o le Peraimeri ma [Tamaitai Talavou]. E mafai ona ou manatuaina le matou o i le lotu ma tina, o nisi taimi e vave o a o le i oo i le taimi faatulagaina o sauniga, a uma ona nonofo ai lea sei uma ana galuega.” 4E ui e le lotu le tama o Howard, ae e lei faalavelave lava o ia i le auai o le aiga, o nisi foi taimi latou te o ai ma ia i le sauniga faamanatuga.

E le gata i le taulamua e ave lana fanau i gaoioiga faale-Ekalesia, ae sa fesoasoani foi Nellie Hunter e fausia se faavae malosi faalelotu i le fale. “O tina sa taulamua i le aoaoina o i matou i le talalelei,” na manatua ai e Howard. “Mai ona tulivae sa matou iloa ai tatalo. … Sa ou maua se molimau a o tamaitiiti i tulivae o lo’u tina.”5

Na faauarota le Paranesi a Boise i le 1913, na o ni nai aso atoa le aso fanau lona ono o Howard. Lua tausaga mulimuli ane, ina ua valu tausaga o Howard, sa naunau o ia e papatiso. “Sa ou sagisagi fiafia mo le avanoa,” o lana tala lea. Peitai, e lei faatagaina e lona tama. Fai mai Howard, “Na … manatu tama e faatali seia ou iloa la’u mea e fai i le olaga. Sa ou fia papatiso, e ui ina sa oo mai le taimi ma mou atu e aunoa ma lena faamanuiaga.”6

Ona e lei papatiso Howard, o lea sa le mafai ai ona faauuina o ia e avea ma tiakono,” na ia fai mai ai. “O le taimi lena ua faauu uma a’u uo o ni tiakono,” na ia fai mai ai. “Ona e lei avea aloaia au o se tagata o Le Ekalesia, o lea sa le mafai ai ona ou faia le tele o mea sa latou faia.”7 Sa faapitoa le le fiafia o Howard ona sa le mafai ona ia tufaina le faamanatuga: “Sa ou nofo i le sauniga faamanatuga faatasi ma isi tamaiti. A oo i le taimi latou te tufaina ai le faamanatuga, ona ou faanounou ifo lea i lalo i lo’u nofoa. Sa ou matuai lagonaina le le taulia.8

Sa toe alu Howard i lona tama, o le taimi lenei o la’ua ma lona tuafafine o Dorothy ua 10 tausaga: “Sa amata ona [ma] tauanauina lo ma tama e faataga i ma’ua e papatiso. Sa ma tatalo foi ina ia ioe mai. Sa ova lo ma fiafia ina ua iu ina malie mai o ia.”9 Toeitiiti atoa le lima masina talu ona 12 tausaga o Howard, na papatiso ai i la’ua ma Dorothy i se vaitaele faitele. E lei pine, ae faauuina Howard o se tiakono ma sa ia tufaina ai le faamanatuga mo le uluai taimi. “Sa ou fefe, ae a ou matuai fiafia ua maua le avanoa,” na ia manatua ai. 10 O se tasi o ona mau tiute, sa pamuina e Howard ala ea o le okeni, ma faaola le afi e faamafanafana ai le falesa i taeao malulu o Aso Sa. “Na tatala mai ia te au se lalolagi fou a o ou aoaoina ia tiutetauave o le avea ai ma e tagata o le Ekalesia ma umia le perisitua.” 11

A o alii talavou, sa auai Howard i le Sikauti a Tama ma sa galue malosi mo le mauaina o le taui aupito maualuga—Eagle Scout. Ina ua tulata i lana sini, sa auai o ia i se tauvaga faasamasamanoa. “E toalua i ma’ua sa galulue ia avea ma uluai Aeto i Boise,” na ia manatua ai.12O le isi alii talavou na maea muamua mea sa manaomia, peitai sa foliga faamalieina Howard e avea ma tagata lona lua e mauaina le taui. 13

Na vave aoaoina e Howard i lona olaga ia galue malosi. Sa ia fesoasoani i fafine ua oti a latou tane ma isi tuaoi, faatau atu nusipepa, ma faigaluega i le lafumanu a se toeaina o lona aiga. Ina ua faasolo ina matua, o ana galuega sa aofia ai le avea ma aveato a le au tapolo, tiliva feau faauaealesi, faigalueg i se faletalavai, se nusipepa, se faletalimalo, se faleoloa, ma se faleoloa mo faatufugaga.

Fai mai Dorothy Hunter o lona tuagane e i ai se “naunautaiga faaosofia” ma se mafaufau atamai.”14E faaopoopo i nei uiga, e i ai foi ona uiga auaumama o le lotoalofa ma le lotofoai. O le tomanatu ai i ona uiga tausaafia, fai mai Dorothy, “E manao lava Howard i taimi uma e fai mea lelei ma ia amiolelei. O se tuagane lelei tele, e taunapa lava mo au. Sa agalelei o ia i lo ma tama ma lo ma tina.”15

Na i ai foi le lotoalofa o Howard i meaola. So o se pusi taase e maua lava sona nofoaga i lo matou fale, tusa lava pe le mananao ai le aiga,“o lana tala lea.16 O se tasi aso sa soona fai ai e ni tamaiti tuaoi se tamai pusi i lo latou togiina i se alavai o se ‘autu e i autafa o le fale o Hunter. O taimi uma lava e tolotolo ese ai, e toe togi ai e tamaiti i totonu. E lei leva ae alu Howard ma laveai le tamai pusi. “Sa taatia iina toe a pe,” na faamatala ai e Dorothy, “ma sa ia aumaia i le fale.”17

“O le a le ola,” na fai atu ai lona tina.

“Tina, e tatau ona tatou taumafai, sa faatauanau atu ai Howard.18

Fai mai Dorothy sa latou “afifiina i se palanikete ma tuu i autafa o se ogaumu mafanafana ma tausi ai,” ma o lea na toe manuia ai le tamai pusi ma nofo ai i lo latou aiga mo le tele o tausaga.

Sa faauuina Howard o se aoao i le 1923, ae o le a faavae le Uarota Lua a Boise. O le manaomia ai o se isi nofoaga e lolotu ai, ma le vaai i le ola o le lotu i le lumanai, o lea na talosaga ai taitai o le Ekalesia i le lotoifale e fausia se falelotu o le siteki. Sa talosagaina le Au Paia i Boise e foai atu se $20,000 mo le fausiaina o le fale. 19 I se fonotaga sa talosagaina ai e taitai ni foai, o Howard W. Hunter le tagata muamua na sii lona lima ma fai lana ofo. O le aofai na ia ofoina atu e—$25—o se aofaiga tele i le 1923, aemaise mo se tagata e 15 tausaga le matua. “Sa ou faigaluega ma sefe seia oo ina mafai ona ou totogia atoa la’u tautinoga,” na ia fai mai mulimuli ane ai. 20 Na maea le falelotu i le 1925, ma sa sau mulimuli ane Peresitene Heber J. Grant e faapaia ia Tesema. 21

Mai lona laitiiti, sa faaalia e Howard se tomai i musika, ma a o talavou, sa ia aoao e ta le tele o mea faimusika. I le lona 16 sa ia faatu sana ia lava vaega faamusika, lea na ia faaigoaina o le Hunter’s Croonaders. Sa faafiafia lea vaega i le tele o taimi i siva, ‘aiga, ma isi mea i le eria o Boise.

Ina ua 19 tausaga o Howard, sa maua lana konekarate e saunia ai musika i se vaa la’upasese sa alu i Asia. Mo masina e lua muamua o le 1927, sa tata ai le aufaili e toalima, mo taligasua i le afiafi ma siva a o laasia e le vaa le Pasefika ma tuta i taulaga eseese i Iapani, Saina, ma Filipaina. Na avea le malaga ma aafiaga e lautele ai le iloa o Howard, ua mafai ai ona ia aoao e uiga i isi tagata ma a latou aganuu. E ui sa ia faaaluina le tele o ana tupe maua i maimoaga, ma suvania, ae sa ia manatu, “O mea sa ia aoaoina ua sili ona aoga.” 22

Ata
aufaaili e toalima

Howard W. Hunter, ogatotonu, ma le Hunter’s Croonaders, 1927

O Se Taimi o Faaiuga Tetele

E taunuu mai Howard i le fale mai le malaga ua i ai le talafou fiafia, na papatiso lona tama a o alu o ia. O le Aso Sa na sosoo ai, sa auai faatasi Howard ma lona tama i le sauniga perisitua mo le uluai taimi. Sa faamalosiau se epikopo alofa ia Will Hunter ina ia papatiso, ma sa fai mai Howard “o se faiaoga [o aiga] na afua ai se naunau tele i lana vaega mo le ekalesia.” 23

Ina ua maea le malaga, sa le mautinoa e Howard e uiga i lona lumanai. Sa pisi pea lava o ia i ana gaoioiga faamusika ma isi galuega, e aofia ai lana lava pisinisi, ae leai se mea o nei mea sa mautinoa le avea ma ana galuega mautu. Ina ua le faamanuiaina ana taumafaiga e amata sana pisinisi ia Mati 1928, sa tonu loa ia te ia e asiasi i se uo i Kalefonia i Saute. Sa ia muai fuafua e nofo mo na o se vaiaso pe lua, ae e lei leva ae tonu ia te ia e nofo ai ma saili le mea sa ia faamatalaina o le “galuega ma le avanoa.”24 I Kalefonia e le gata ina maua ai sana galuega ae faapea foi lona toalua, o le mau avanoa e auauna ai i le Ekalesia, ma se aiga mo le silia ma le tolusefulu tausaga.

O galuega muamua lava a Howard i Kalefonia o le faatau seevae ma sa faigaluega i se fale e faopusa ai moli, o nisi aso e i le va o le 45 i le 50 tane o moli na te utaina i taavale o nofoaafi. “Ou te lei iloaina e tele faapea ni moli i le lalolagi,” o lana tala ata lea. O se tasi aso sa “matua le lelei” lona aso ona sa tatau ona ia sokaina tipolo i o latou lanu, ma sa le mafai ona ia iloa le eseesega o le samasama ma le lanumeamata ona ua soloatoa lana vaai. “A o lei uma le aso sa ou manatu o le a pe lo’u fatu,” na ia tomanatu ai.25

Ina ua mavae le lua vaiaso i le falemoli, sa talosaga Howard mo se galuega i se faletupe i Los Angeles, lea sa vave ona faafaigaluegaina o ia ma vave foi ona siitia lona tulaga. Sa ia faaauauina foi ana gaoioiga faamusika, e tata ma isi faaili feseese i afiafi. Ia Setema 1929, pe tusa ma le ono masina talu ona masii Howard i Kalefonia, sa toefaatasia lo latou aiga ina ua sii atu ona matua ma lona tuafafine iina.

I lona talavou, sa alu Howard i le lotu ae na te lei sueueina loloto le talalelei. I Kalefonia sa sili atu ona gauai o ia e aoao le talalelei. “O le taimi muamua na fagua ai au i le talalelei o se vasega o le Aoga Sa i [le] Uarota a Atamu sa faiaoga ai Brother Peter A. Clayton,” na ia tomanatu ai. “Sa matuai tele lona silafia ma le tomai e musuia ai le autalavou. Sa ou suesue i lesona, faitau mea sa tuuina mai matou te faitauina, ma sa ou tautala foi i mataupu e atofaina mai. … Ou te mafaufau i le taimi lea i lo’u olaga o le taimi na amata ai ona tatala mai upumoni o le talalelei. Sa i ai lava la’u molimau o le talalelei, ae sa faafuasei ona amata ona ou malamalama.”26Ia Howard, o aafiaga i lena vasega o le Aoga Sa, na amata ai lona fiafia i le olaga atoa e suesue i le talalelei.

Sa fiafia Howard e fegalegaleai ma isi talavou matutua i le eria o Los Angeles. Sa latou o faatasi i le lotu, o nisi taimi e tailua uarota pe tolu i le Aso Sa, ma sa auai i le tele o gaoioiga. O se tasi o na gaoioiga sa tumau lona taua mo Howard. I ni nai masina talu ona taunuu i Kalefonia, sa latou o ai ma nisi o uo i se siva a le Lotu ona latou o ai lea e auau i le sami. O le afiafi lena, sa fetaui ai Howard ma Clara May (Claire) Jeffs, sa tafafao faamasani ma se tasi o ana [Howard] uo. E lei leva ae amata ona tosina le tasi i le isi seia oo ina fuga mai le alofa o le tasi i le isi.

Sa la tafafao faamasani mo ni nai taimi i le 1928, seia iu ina faateleina i le tausaga na sosoo ai. “E enaena vaivai lona lauulu ma o se teine lalelei tele,” le tala mulimuli ane a Howard. “Ou te manatu o le mea na sili ona faagaeetia ai au o le loloto o lana molimau.” 27 I se afiafi o le tautotogo i le 1931, toeitiiti atoa le tolu tausaga talu ona la masani, na ave ai e Howard ia Claire i se nofofaga e iloa atu ai le Vasa Pasefika. O iina na ia fesili atu ai ia te ia, la te faaipoipo, ma sa ia taliaina. Na toe faamatala e Howard:

“Na alu le ma taavale i Palos Verdes ma paka i luga o le mato lea sa mafai ai ona ma matamata i le fafati mai o galu mai le Pasefika ma pisi mai i luga o papa i le susulu o se masina ua atoa. Sa ma talanoa i a ma fuafuaga ma sa ou faamoulu se mama taimane i lona lima. E tele a ma tonu na faia i lena po ma ni faaiuga malolosi e tusa ai ma o ma’ua olaga.”

O na faaiuga na faia se faaiuga na tosina ai Howard e faia se tonu e suia ai le olaga atoa i le fa aso a o lumanai le faaipoipoga. Ina ua uma le faafiafiaga a lana faaili i lena po, sa ia teuina mea faifaaili ma e lei toe tata lava faapolofesa. O le saunia o musika mo siva ma pati “o se mea manaia tele i se isi itu,” na ia fai mai ai, “ma sa lelei foi a’u tupe na maua ai,” ae sa ia lagonaina e i ai vaega o lea ituaiga olaga e le ogatusa ma le olaga sa ia tilotilo i ai mo lona aiga. “O iina na tuua ai se mea sa ou fiafia i ai, [peitai] ou te lei faanoanoa lava i la’u faaiuga,” sa ia ta’ua ai i ni tausaga mulimuli ane.29 Na matauina e lona atalii o Richard, “E tele taimi ou te mafaufau ai i le lotopulea ofoofogia (ou te faaigoaina o le naunautaiga mausali) na i ai e lafoai ai se mea sa ia matua alofa i ai, ona ua i ai se isi mea sili atu sa ia faatauaina.”30

O Luitau ma Faamanuiaga i Popofou o le Faaipoipoga

Sa faaipoipo Howard ma Claire i le Malumalu o Sate Leki i le aso 10 o Iuni, 1931, ma sa toe foi i Kalefonia i Saute e amata faatasi ai o la’ua olaga tuufaatasi. Sa faiifo tulaga tau pisinisi i le Iunaite Setete ona o le Pau o le Tamaoaiga, ma ia Ianuari 1932, na tapunia faamalosi ai le faletupe lea sa faigaluega ai Howard. Mo le isi lua tausaga sa faigaluega o ia i ni galuega eseese, ina ia tausia ai lona aiga. Sa naunau i laua ma Claire ia tutoatasi i le mea sa mafai ai peitai ina ua mavae se tausaga sa la talia se valaaulia e nonofo ma matua o Claire mo se taimi.

I le aso 20 o Mati, 1934, sa fanau ai le atalii ulumatua o Howard ma Claire, ma sa la faaigoa ia Howard William Hunter Jr. ae valaau o Billy. O le taumafanafana lena na la matauina ai e pei e faapalupe ia Billy. Sa fai mai fomai e vaivai lona toto, ma e faalua ona tui i ai le toto o Howard, ae e lei suia ai le tulaga o Billy. Na iloa i nisi suesuega e i ai se toatuga matuia i le gaau ma sa fautuaina e fomai se taotoga. Na ta’ua e Howard: “Sa faataoto au i se potu i luga o se laulau i ona autafa ma tui atu ai le toto i le taimi o le taotoga. Ina ua uma, e lei faamalieina fomai.”31 E tolu aso mulimuli ane, ae maliu Billy, e fitu ona masina, a o saofafai ona matua i autafa o lona moega. “Sa matuai tumu i maua i le faanoanoa ma sa le magagana a o ma tuua le falemai i lena po,”32 “O se ta matuia lena ia i maua.”33

Lua masina a o lei fanau mai Billy, na maua ai se galuega a Howard i le Pulega o Lologa i le Itumalo o Los Angeles. O lana galuega iina na ia taulima ai faamaumauga o taualumaga o faamasinoga, ma sa tonu ai ia te ia e tulimatai se galuega e fai ma loia. O le faataunuuina o lena sini e manaomia ai tausaga o faaiuga ma le galue malosi. O le leai o sona tikeri, o lea sa tatau ai ia Howard ona ave le tele o vasega a o lei mafai ona talia i le aoga faaloia. Sa ave ana vasega i le po ona e moomia ona faigaluega. E oo lava i tausaga na aoga faaloia ai, sa faigaluega faasoloatoa. “O le faigaluega i le aso atoa ma alu i le aoga i le po, ma faaopoopo i ai ma le taimi e suesue ai e le o se galuega faigofie,” na ia tusia ai.34“E le o se mea fou ia te au le suesue i le leva o le po.”35 Na faia pea e Howard lena faiga mo le lima tausaga, ma sa iu ina faauu i le 1939 ma sa tutolu i lana vasega.

Ao i ai Howard i le aoga faaloia e toalua isi ona atalii na fanaua e i laua ma Claire—o John i le 1936 ma Richard i le 1938. Ona o le galuega a Howard i le Pulega o Lologa i le Itumalo, o lea na mafai ai e le aiga ona faatau so latou tamai fale.

Epikopo o le Uarota a El Sereno

I le 1940, pe tausaga talu ona faauu Howard mai le aoga faaloia, sa tofia ai o ia o se epikopo o le Uarota fou faatoa faavae o El Sereno i Kalefonia. I le te’i ai i lenei valaauga, na ia fai mai, “Sa ou mafaufau i taimi uma o se epikopo o se tagata ua matua atu, ma sa ou fesili pe mafai faapefea ona avea au o se tama o le uarota i tausaga talavou o le tolusefulu-lua.” Sa tali atu le au peresitene o le siteki i le faamautinoa atu ia te ia “na te gafataulimaina le tofiga.” E ui ina sa lofituina Howard, ae sa ia folafola atu, “O le a ou faia le mea sili.” 36Sa ia faataunuuina lena folafolaga ma se tautinoga maoae, musumusuga, ma le lotoalofa i le taimi e silia ma le ono tausaga o lana tautua o se epikopo.

Na toe feagai foi Howard ma le mamafa o le manaomia o ona taimi ma le malosi, ae sa ia lagona o lana auaunaga ua aumaia ai le tele o faamanuiaga. “Na lofituina au i tiutetauave e manaomia ai le tele o taimi ma le malosi,” na ia fai mai ai. “O se galuega mamalu ma se faamanuiaga sili.”37

O se tulaga manaomia vave mo le uarota fou o le sailia lea o se nofoaga e lolotu ai. Na lisiina e le au epikopo ni potu i se fale i le lotoifale, ma sa amata e tagata o le uarota ona fai suegatupe mo lo latou falelotu fou. E lei leva ae taofi le fausiaina o fale o le Ekalesia ona o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae sa tilotilo le au paia i le lumanai ma sa faaauau pea ona sue tupe. I se tasi o suegatupe, sa faaigoa o le “poloketi aniani”, sa latou o ai i le fale e faavineta ai meaai ma tuufagu, e tipi aniani. Sa tumau le manogi o aniani, lea na fai ai le tala malie a Bishop Hunter, “Sa faigofie lava ona iloa i le sauniga faamanatuga le tagata sa tipi aniani.”

O isi suegatupe sa aofia ai le faaliliiina o kapisi i se fale e faamafu ai ma tuuapa ai, ma faatau atu sirio e totoe. “O aso fiafia na pe a matou galulue faatasi, o ituaiga tagata uma ma tomai e lagolago le au epikopo i le sueina o tupe e fau ai se falesa,” Na ta’ua ai e Bishop Hunter. “O le matou uarota sa pei o se aiga tele, fiafia.”39Ina ua uma le tele o onosaiga ma osigataulaga, sa tulai mai le sini a le uarota o la latou falelotu i le 1950, toeitiiti fa tausaga talu ona faamalolo Howard o se epikopo.

O le avea o se epikopo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi na iloa ai ni luitau tulagaese. E toatele tamatane o le uarota sa tautua i le militeli, sa tuua aiga e aunoa ma ni tane ma tama i le fale. O le leai o ni alii na tulai mai ai luitau mo tofiga i le Ekalesia. O lea, i le taimi o ona tiute o se epikopo, sa avea ai foi Howard o se Taitai Sikauti. “Sa i ai ni o matou alii talavou sa le mafai ona tuulafoaiina,” o lana tala lea. “Sa matou galulue ma tamaiti mo le toeitiiti atoa le lua tausaga ma sa lelei tele lo latou alualu i luma.”

Na faamalolo Howard o se epikopo i le aso 10 o Novema, 1946. “Ou te faafetai pea lava mo lenei avanoa paia ma mea sa aoao mai ai i na tausaga,” na ia fai mai ai. E ui ina sa“ faigata le aafiaga i le tele o itu,” ae “sa faafetai [i laua ma Claire], mo tulaga faatauaina na aumai ai i lo matou aiga.”41 I le faaalia o le lotofaafetai mo le tautua a Bishop Hunter, sa tusia ai e se tasi o le uarota: “Sa ia aumaia faatasi si a matou uarota toaitiiti i se taumafaiga tuufaatasi ma aoao i matou ina ia ausia sini sa foliga mai e le oo i ai lo matou malosi. Sa matou galulue faatasi o se uarota, sa matou tatalo faatasi, taaalo faatasi, ma tapuai faatasi.”42

E ui sa faamalolo Howard i le 1946, ae sa faaauau pea lona piitaga faapitoa ma tagata o le Uarota a El Sereno. Fai mai lona atalii o Richard “na oo lava i le iuga o lona soifua, o fesootai lava ma i latou ma sa ia iloaina le mea sa latou i ai, ma o latou tulaga. Soo se taimi na malaga ai o ia i se nuu e [nofo] ai se tagata o le uarota tuai, na te faafesootaia lava i latou. Na tumau i lona soifuaga atoa lona alofa mo tagata o le uarota.”43

Tausia o se Aiga ma Atinae se Galuega

O Howard ma Claire Hunter o ni matua alolofa sa aoaoina o la’ua atalii i tulaga faatauaina, tiutetauave, ma le taua o le talalelei. A o lei taitai ona atofa e le Ekalesia le po o le Aso Gafua mo afiafi faaleaiga, sa tuu ese e le aiga o Hunter lena po o se taimi e aoao ai, faamatala ai tala, faitaaloga, ma o faatasi i nofoaga. A oo ina malaga le aiga, o nisi taimi latou te o ai i malumalu ina ia mafai ai e John ma Richard ona faia sui papatisoga mo e ua maliliu. Sa fiafia foi Howard ma ona atalii e fauina ata o nofoaafi, o e tolauapi; ma fai faatasi isi gaoioiga i fafo.

Sa faigaluega faasoloatoa Howard ma aoga faaloia i le taimi na fananau ai John ma Richard, sa tofia foi o se epikopo a o laiti lava i laua—lua ma le fa tausaga le matutua—o le fauina la o se aiga malosi sa manaomia ai se fuataga faaopoopo o le tuuto mai ia Claire. Sa ia tuuina atu lena tuuto ma le fiafia. “O lo’u manao ma lo’u naunautaiga silisili … o le avea o se ava lelei, se tausiaiga lelei, ma se tina e matuai lelei,” o lana tala lea. “Sa ma galulue malosi e faalatalata o ma atalii i le Ekalesia ma sa ou maua se taimi matagofie faatasi ma i laua.”44E tele taimi e tuu atu ai e Howard le faamalo ia Claire mo lana faatosinaga ma le ositaulaga i le tausiga o o la’ua atalii.

I tausaga ole tausiga o se aiga ma le tautua ai i valaauga faaletaitai i le Ekalesia, sa faatuina foi e Howard se ofisa loia sa matuai faamanuiaina. O le galue ai i le tele o taimi mo tagata faipisinisi ma kamupani, sa avea o ia o se loia sa maualuga le faaaloalogia i Kalefonia i Saute. Sa filifilia o ia e tautua i au faatonu o le anoanoai o kamupani.

I lana galuega, sa lauiloa Howard i lona faamaoni a’ia’i, mafaufau tonu, fesootaiga manino, ma le le faaituau. Sa lauiloa foi o ia o se “loia mo tagata”—o se tasi “e foliga mai e i ai lava lona taimi ma le naunautaiga e fesoasoani i tagata i o latou faafitauli.” 45. Na ta’ua e se tasi loia o Howard “sa tele lona popole e vaai ua maua e tagata le fesoasoani latou te manaomia nai lo le tupe sa totogi ai o ia.” 46

Ata
Aiga o Hunter

O Howard ma Claire Hunter ma o la atalii o John ma Howard

Peresitene o le Siteki a Pasadena Kalefonia

Ia Fepuari 1950, na malaga mai ai Elder Stephen L Richards ma Elder Harold B. Lee o le Korama a le Toasefululua i Kalefonia e vavae le Siteki a Pasadena ua televave lona ola. Sa la faatalanoaina le toatele o uso i le siteki, e aofia ai ma Howard. Ina ua mavae le soalaupulega ma le lototatalo po o ai e finagalo le Alii e avea ma peresitene o le siteki, i le lata i le vaeluapo na aami ai Howard ma sa la tuuina atu le valaauga ia te ia. Sa ta’u atu ia te ia e Elder Richards ma Elder Lee e moe lelei ona vave valaau atu lea ia te i laua i le taeao e sosoo ai e fautua atu ni ona fesoasoani. “Sa ou alu i le fale i lena po, ae ou te lei moe,” le tala a Howard. “Sa lofituina le valaauga. Sa umi se taimi na ma talanoa ai ma Claire.”47

Ina ua uma ona lagolagoina Peresitene Hunter ma ona fesoasoani, sa amata ona latou iloiloina manaoga o le siteki. O se faamuamua maualuga mo le au peresitene fou o le siteki, o le fesoasoani lea i tagata e atinae se malosi faaleagaga. O se tasi o popolega ua le lotogatasitasi aiga, i se tasi itu ua tele le mau gaoioiga ua aofia ai. Ina ua uma ona tatalo ma fefautuaai faatasi taitai, sa uunaia i latou e faamamafa afiafi faaleaiga ma ia faasaosao po o Aso Gafua mo aiga. Sa tapunia fale uma o le Ekalesia i le siteki i po o Aso Gafua, ma sa “leai nisi mea sa faia e feteenai ma lena afiafi paia,” sa faamalamalama ai e Peresitene Hunter.48

I le popofou o le auaunaga, sa fono ai Peresitene Hunter ma isi peresitene o siteki i Kalefonia Saute ma Elder Stephen Richards, e talanoaina ai se polokalama o le seminare mo tamaiti aoga maualuga. Sa faamatala e Peresitene Hunter,{ na faamalamalama e [Elder Richards] ua latou mananao e taumafai se faataitaiga i vasega seminare i le vaveao i se eria sa lei faatagaina ai e le tulafono ona faia aoaoga faalelotu [i aoga].”49Sa tofia Peresitene Hunter e taitaifono i se komiti sa suesueina pe talafeagai lea manatu. Ina ua maea le sailiiliga, sa fautuaina atu e le komiti e amata le seminare i le vaveao mo tamaiti i aoga maualuga e tolu. A o talavou le atalii o Peresitene Hunter o Richard, o ia o se tasi o le seminare faataitai i le vaveao. Sa ia manatua, “Sa taumanatunatu pe i ai se tasi ua faaletonu le mafaufau ua fai ai se vasega i le 6:00 i le taeao, ae na iu ina avea ma o matou taimi sili o le aso, lea sa mafai ona matou faatasitasi ai o ni uo i le Ekalesia e aoao.” 50 Sa lei pine ae faalautele le polokalama i isi tamaiti aoga ma avea ai ma taimua o le polokalama seminare i le vaveao mo talavou o le Ekalesia.

I le konafesi aoao ia Oketopa 1951, sa fono ai le Au Peresitene Sili ma peresitene o siteki mai Kalefonia Saute, e fofogaina ai lo latou manao e fausia se malumalu i Los Angeles. O le vaaiga mamao o le i ai o se malumalu e lata ane na aumaia ai le olioli tele—ma o le a manaomia ai se osigataulaga tele, aua sa talosagaina tagata o le Ekalesia e sao atu le $1 miliona mo lona fausiaina. Ina ua toe taliu Peresitene Hunter i Kalefonia, sa latou fono ma taitai o le siteki ma uarota ma fai atu, “Tuu atu i tagata le avanoa e maua ai faamanuiaga silisili e ala i le saofaga atu ma le limafoai i le malumalu.” 51 I totonu o le ono masina, sa ofoina atu e tagata o Kalefonia i Saute le $1.6 miliona mo le fausiaina o le malumalu, lea na faapaiaina i le 1956.

Ata
Au peresitene o le Siteki a Pasadena

Taitai o le Siteki a Pasadena, 1950. Tauagavale i le taumatau:Daken K. Broadhead, fesoasoani muamua i le au peresitene o le siteki; Howard W. Hunter, peresitene; A. Kay Berry, fesoasoani lua; ma Emron “Jack” Jones, failautusi.

E le gata ina sa tuuina atu tupe mo le malumalu, ma isi fale o le Ekalesia, ae sa ofo atu foi le au paia e galulue fua. Ina ua fausia falelotu, sa faaalu e Peresitee Hunter le tele o itula e fesoasoai ai i le suo, samala, po o le pulumuvali. E le gata i lea, sa ofo atu foi e tagata e galulue fua i galuega faatino o le uelefea a le Ekalesia, lea sa aofia ai lafu moa, toga moli ma le tuuapaina. Mo le valu tausaga, sa ia Peresitene Hunter le tofiga o le faamaopoopoina o le galuega a siteki e 12 i nei galuega faatino, ma sa tele lava ina fesoasoani ia lava i le galuega. “Na te lei fai atu lava i se tagata e faia se mea po o se tofiga e le faia e ia lava,” o le matau lea a se uo.52 I ni tausaga mulimuli ane, sa i le avea ai o se uso o le Korama a le Toasefululua, na fai mai Elder Hunter:

“E lei i ai lava se galuega faatino o le uelefea ua ou i ai e le malie. Ua ou a’e i laau ma toli tipolo, fofoe fualaau aina, tafu vaivevela, la’u pusa, la’u i lalo uta a loli, faamama le faletuu apa, ma le afe ma le tasi o isi mea, ae o mea sa sili ona ou manatuaina o le talie ma le pepese ma le faaaumea lelei o tagata sa auai i le galuega a le Alii.”53

Ia Novema 1953, sa malaga ai Peresitene ma Sister Hunter ma isi o le Siteki a Pasadena i le Malumalu o Mesa Arizona e fai galuega o sauniga. O le aso 14 o Novema o le aso soifua lona 46 o Peresitene Hunter, ma a o lei amataina le sauniga i lena aso, sa talosagaina o ia e le peresitene o le malumalu e saunoa i e sa potopoto i le falesa. Sa ia tusia mulimuli ane e uiga i lea aafiaga:

“A o ou lauga atu i le potopotoga, … sa o mai lo’u tama ma lo’u tina i le falesa ma o la’ua ofu papae. Sa leai so’u manatu ua saunia lo’u tama mo ona faamanuiaga i le malumalu, e ui sa naunau i ai lo’u Tina mo se taimi. Sa matua lofituina au i lagona ma sa le mafai ona ou tautala. Sa sau Peresitene Pierce [peresitene o le malumalu] i o’u autafa ma faamatala mai le mafuaaga o le faalavefau. Ina ua o mai lo’u tama ma lo’u tina i le malumalu i lena taeao, sa talosaga i le Peresitene e aua nei ta’u maia ia te au o la e i ai iina ona sa la mananao e avea o se mea la te faate’ia au a’u i lo’u aso fanau. O se aso fanau lea e le galo lava ia te au aua o le aso lea sa faia ai o laua faaeega paia ma sa ou maua ai le avanoa paia e molimauina ai lo laua faamauga, lea na maea ona ou faamau atu ai ia te i laua.”54

Pe tolu tausaga mulimuli ane, sa faamaea ai ia noataga e faavavau o le aiga o Peresitene Hunter ina ua faamauina ‘Dorothy i ona matua i le Malumalu fou o Los Angeles Kalefonia faatoa faapaia.

I le avea ai o se peresitene o le siteki, sa taitai ma le alofa ia Howard. Fai mai se tamaitai sa galue ai i le siteki, “E te lagonaina le talisapaia ma le manao faapea foi le manaomia. …Na te faia ia iloa e tagata o ia i latou le tiutetauave pe a maua o latou valaauga, ae a e manaomia sona manatu po o se fautuaga, e i ai lava o ia iina. Sa matou iloaina sa ia naunau mai ma lagolagoina atoa i matou.”55Sa matau e se tasi o ona fesoasoani, “na te faaviiviia tagata i mea latou te ausia ma tuu atu ia i latou ina ia tulai maualuga ae i mea ua faamoemoeina mai ia i latou.” 56Sa faamatala e se tasi o le siteki o le sa fai mai o Peresitene Hunter o lona faiaoga sa sili ona tosinaina ai o ia, “O lenei alii sa alofa i isi e ala i lona tuuina o le faamuamua maualuga mo i latou, e ala i lona faalogo ia malamalama, ma lona faasoa atu i isi o ona aafiaga.” 57

E oo atu i le tautoulu o le 1959, ua pulefaamalumalu Howard W. Hunter i le Siteki a Pasadena mo le silia ma le iva tausaga, ma tuuina atu le tautua sa faamanuiaina ai olaga o le fiaafe o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Kalefonia i Saute. Ua lata ina faalautele atu lana galuega e faamanuia ai olaga o tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa.

Korama a le Toasefululua

“Ia e molimau atu lo’u igoa, … ma ia e auina atu la’u upu i tuluiga o le lalolagi.”MF&F 112:4.

I le aso 9 o Oketopa, 1959, i le va o sauniga o le konafesi aoao i le Aai o Sate Leki, sa iloa ai e Howard o loo manao Peresitene Tavita O. MaKei e feiloai ia te ia. Sa vave ona alu o ia i le Ofisa o le Taitaiga a le Ekalesia, sa faafeiloai lemu ai o ia e Peresitene MaKei ma fai atu, “Peresitene Hunter, … ua fetalai mai le Alii. Ua valaauina oe e avea o se tasi o ana molimau faapitoa, ma o a taeao o le a lagolagoina ai oe o se tasi o le Aufono a le Toasefululua.”58 E faatatau i lena aafiaga, na tusia ai e Howard:

“Sa le mafai ona ou taumafai e faamatala le lagona na oo mai ia te au. Sa oo mai loimata i ou mata ma sa le mafai ona ou tautala. Sa leai se taimi na ou lagonaina atoa ai lo’u lotomaualalo e pei o le taimi sa ou nofo ai i luma o lenei tamalii maoae, agalelei, ma agamalu—le perofeta a le Alii. Sa ia ta’u mai ia te au o le a aumaia ai le olioli sili i lo’u olaga, le mafutaga matagofie ma le usoga, ma o lo’u taimi ma lo’u ola, o le a tuuto atu o se auauna a le Alii ma o le a avea pea au o se tagata o le Ekalesia ma le lalolagi atoa. …Sa ia opoina au i ona lima ma faamautinoa mai ia te au o le a alofa le Alii ia te au ma o le a lagolagoina au e le Au Peresitene Sili ma le Aufono a le Toasefululua. … Sa ou [fai atu ia te ia] O le a ou fiafia e tuuina atu lo’u taimi, lo’u ola, ma mea uma ua ou maua i lana galuega.”59

O le taimi lava na tuua ai e Howard le ofisa o Peresitene MaKei, sa alu o ia i lona potu i le faletalimalo ma telefoni ia Claire, lea sa i Provo sa asiasi i lo la atalii o John ma lona toalua ma le la pepe. I le taimi muamua sa tau le mafai ona tautala Howard. Ina ua uma ona ia ta’u atu ia Claire le valaauga, sa taufai lofituina i laua i lagona ootia.

O le aso na sosoo ai, i le sauniga i le taeao o le Aso Toonai o le konafesi aoao, sa lagolagoina ai Howard William Hunter o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “Sa ou lagonaina … le mamafa o le lalolagi i o’u tauau,” na ia fai mai ai e uiga i lena taimi. “A o faagasolo le konafesi, sa ou matuai lagonaina le le mautonu ma manatunatu ai pe mata o lo’u nofoaga tonu lea.”60

Sa tofia e Peresitene MaKei ia Elder Hunter e lauga i le sauniga i le afiafi o le Aso Sa o le konafesi. Ina ua maea se vaaiga puupuu i lona soifuaga ma le tuuina atu o lana molimau, sa ia fai mai:

“Ou te le faatoese ona o loimata ua oo mai i o’u mata i lenei taimi ona ua ou talitonu o loo ou tilotilo atu i uo, o’u uso ma tuafafine i le Ekalesia, o loo tutusa le tata o o latou fatu ma lo’u fatu i le aso, ona o le faagaeetia i le talalelei ma i le auauna atu i isi.

“Peresitene MaKei, … ua ou talia e aunoa ma le faatuai, le valaauga ua e tuuina mai ia te au, ma ua ou naunau e tuuto atu lo’u ola ma a’u mea uma i lenei galuega. Ua ma auai faatasi ma Sister Hunter i lenei tautinoga.”61

Na faauuina Elder Hunter o se Aposetolo i le aso 15 Oketopa, 1959. I le 51 o tausaga o lona soifua, o ia o se sui aupito laitiiti o le Toasefululua, o le averesi o le matutua i lena taimi o le lata i le 66.

Mo le isi 18 masina, sa tausavali ai Elder Hunter i le va o Kalefonia ma Iuta a o ia faamaeaina galuega e tatau ai i lona ofisa faaloia ma tapena ai mo le masii ese. Fai mai se tasi sa ia tautuaina i lona ofisa “atonu sa sili atu se tupe ua ofo atu e le Ekalesia ia te ia” ua faatosinaina ai o ia e tuua se galuega faaloia sa matuai manuia lava. E tusa ai ma lena mea na tusia ai e Elder Hunter i lana apitalaaga:

“O le toatele o tagata e le malamalama pe aisea e tali atu ai tagata o lo tatou faatuatuaga faalelotu i valaauga e tuuina mai e auauna atu ai, po o tautinoga tatou te faia e tuuina atu ai mea uma. … Sa ou matuai fiafia lava i le galuega faaloia, ae o lenei valaauga ua oo mai ia te au e sili atu ona taua nai lo le galuega faaloia ma tupe ou te maua mai ai.

Pe silia ma le 35 tausaga le galuega faaaposetolo a Elder Hunter, ma i lena taimi pe toetoe o atunuu uma o le lalolagi e tatau ona malaga i ai, e faataunuu lona tiutetauave o se molimau faapitoa ia Iesu Keriso (tagai MF&F 107:23).

Ata
Korama a le Toasefululua

O Le Korama a Aposetolo e Toasefululua, 1965. Nonofo mai le itu tauagavale i le taumatau:Ezra Taft Benson, Mark E. Petersen (i luga o le lima o le nofoa), Iosefa Filitia Samita (peresitene o le korama), ma LeGrand Richards. Tutu mai le tauagavale i le taumatau:Gordon B. Hinckley, Delbert L. Stapley, Thomas S. Monson, Spencer W. Kimball, Harold B. Lee, Marion G. Romney, Richard L. Evans, ma Howard W. Hunter.

O Le Sosaiete o Gafa a Iuta

“Ia tatou … osi atu i le Alii … se tusi ua i ai talafaamaumau o o tatou tagata maliliu, lea o le a agavaa mo le talia atoatoa”MF&F 128:24

I le 1964 na tofia ai e le Au Peresitene Sili ia Elder Hunter e avea ma peresitene o le Sosaiete o Gafa a le Ekalesia, lea na lauiloa i lena taimi o le Sosaiete o Gafa i Iuta. O lena faalapotopotoga o se faataimuaga o le Matagaluega o Talafaasolopito a le Ekalesia. O le faamoemoega o le aoina mai, faasao, ma faasoa faamatalaga tau gafa i le lalolagi atoa. Sa pulefaamalumalu Elder Hunter i le sosaiete mo le valu tausaga, ma i lena taimi sa ia vaaia ai suiga tetele i le faatinoina, faaleleia atili, ma le faalauteleina o le galuega o talafaasolopito o aiga.

E oo atu i le 1969, ua faaputuina e le faalapotopotoga le “silia ma le 670,000 lola o ata mataninii, ua i ai pe tusa ma le tolu miliona voluma o itulau e 300 i le lola e tasi.” Ua aoina mai foi le “6 miliona o faamaumauga ua maea o aiga, o se faila faasinoupu o le 36 miliona tagata taitoatasi, ma se aofaiga i se tusi o le silia ma le 90,000 voluma.”63 O vaiaso taitasi, pe tusa ma le 1,000 lola o ata mataninii sa faaopoopo i le salafa o le lalolagi. O le saunia o na faamaumauga ma fai ia avanoa mo tagata—e le gata mo sailiiliga ae mo galuega i le malumalu—o se galuega tele naua. I lalo o le taitaiga a Elder Hunter, sa amata ai e le Sosaiete o Gafa ona faaaoga le tomai aupito lata mai faaonaponei faakomepiuta, e fesoasoani ai i le galuega. Na tusia e se tasi tusitala na avea le sosaiete “ma se tasi o faalapotopotoga lauiloa faapolofesa i ana gaoioiga alualu i luma o le tausiga o faamaumauga. 64

Sa faamalolo mai Elder Hunter o se peresitene o le Sosaiete o Gafa i le 1972. I le aotelega o le aafiaga o ana taumafaiga, na fai mai ai Elder Richard G. Scott, “Sa ia tuuto atu se vaega tele o lona soifua i lena galuega ma sa faataatia ai faavae ma le taitaiga lea lava o loo selesele ai pea e le Ekalesia faamanuiaga.”65

O Le Nofoaga Tutotonu o Aganuu Polenisia.

“Ina faalogo mai ia outou tagata mai mea mamao ma outou o e o i luga o motu o le moana, faalogo mai faatasi” (MF&F 1:1).

I le 1965 na tofia ai e le Au Peresitene Sili ia Elder Hunter e avea ma peresitene o le aufaatonu o le Nofoaga Tutotonu o Aganuu Polenisia i Laie, Hawaii. O le taimi lea, ua tatala le nofoaga tutotonu mo na o le 15 masina ma sa feagai ma le tele o faigata. Sa maualalo tagata asiasi mai, ma sa eseese manatu o tagata e uiga i faamoemoega o le nofoaga tutotonu ma polokalama. I le vaiaso na sosoo ai talu ona tofia Elder Hunter, na matou o ai i Laie ma amata se suesuega toto’a o malosiaga ma manoga o le nofoaga tutotonu.

I lalo o le taitaiga a Elder Hunter, sa avea ai le Nofoaga Tutotonu o Aganuu Polenisia o se faatosinaga lauiloa mo tagata tafafao mai i Hawaii, ma sa aumaia le toeitiiti tasi le miliona tagata asiasi mai i le 1971. Sa vaaia foi e Elder Hunter se faalautelega tele o le nofoaga tutotonu ma ana polokalama. Sa taua foi, i upu a Elder Hunter, o le nofoaga tutotonu sa maua ai galuega sa mafai ai e le “fiaafe o tamaiti aoga mai le Pasefika i Saute [ona] maua le fesoasoani mo lo latou aotauina, aua o le toatele o i latou semanu e le mafai ona tuua o latou atumotu ae o [i se isi mea] e aooga ai.”66

Ina ua uma le 2 tausaga sa pulefaamalumalu ai i le Nofoaga Tutotonu o Aganuu Polenisia, sa faamalolo ia Elder Hunter i le 1976. O lana auaunaga o se peresitene sa fesoasoani e faataunuu ia upu a Peresitene tavita O. MaKei, o le sa saunoa i le 1955, o le nuu laitiiti o Laie o loo i ai le tulaga gafatia e avea ai “o se ‘au’au faafaifeautalai, e faatosina ai e le gata i le fiaafe, e le fiasefulu afe, ae o le fia miliona o tagata o le a o mai e saili ia iloa po o le a lea taulaga ma lona taua.”67

Tausitalafaasolopito a le Ekalesia

“O le tiute o le failautusi a le Alii, o le ua tofia e ia, o le tausi o se talafaasolopito, ma se talafaamaumau aoao o le ekalesia o mea uma e tutupu i Siona.”MF&F 85:1).

Ia Ianuari 1970, na maliu Peresitene Tavita O. MaKei, ma sa vaetofia Iosefa Filitia Samita o le Peresitene fou o le Ekalesia. Na avea Iosefa Filitia Samita ma Tausitalafaasolopito a le Ekaleisa i tausaga e 49 ua mavae, ma ina ua avea ma Peresitene o le Ekalesia, sa tofia Elder Hunter e suitulaga ia te ia i lena tofiga. “Sa avea Peresitene Samita ma Tausitalafaasolopito o le Ekalesia mo le tele o tausaga, ma e le mafai ona ou vaaia a’u lava i lena tofiga,” o lana tala lea,” 68

Na talia e Elder Hunter lea tiutetauave fou i lana mau masani. “O le tofiga na tuuina mai e le Alii e ala i faaaliga e matuai faigata tele—i le faataunuuina o le galuega o le aoina mai ma tusitusi ma i le saunia o mea e faaaoga e tagata o le Ekalesia,” na ia ta’ua ai. 69 Na tusia i le Church News e faapea, o le Tausitalafaasolopito o le Ekalesia e “nafa ma le tausiga o faamaumauga uma a le Ekalesia, e aofia ai minute o fonotaga, faamaumauga a malumalu, o sauniga uma, faamanuiaga faapeteriaka, ma …se tauaofaiga o le talafaasolopito o le Ekalesia.”70

I le 1972, sa aveesea mai uso o le Toasefululua nisi o o latou tiute mamafa faaleautaitai, ina ia tele se taimi latou te tuuto atu i a latou galuega faaaposetolo. E avea o se vaega o lena suiga, na faamalolo ai Elder Hunter mai le avea ai ma Tausitalafaasolopito o le Ekalesia, ae sa tumau pea le tauaveina o lana matafaioi o se fautua i le Matagaluega o Talafaasolopito o le Ekalesia. “O le a tuua ai au i se tulaga o le faatonutonu ae malolo ai mai le faatinoga o le galuega,” na ia tusia ai.71 Sa tumau i lana matafaioi o se faufautua seia oo i le 1978.

Ata
Nofoaga Tutotonu o le BYU i Ierusalema

O Le Nofoaga Autu o le Iunivesite o Polika Iaga i Ierusalema mo Suesuega i Sasae Lata Mai

Galuega i le Nuu Paia

Sa atinae e Howard W. Hunter se alofa faapitoa mo le Nuu Paia, ina ua malaga iina ma lona aiga i le 1958 ma le 1960. I lana tautua o se Aposetolo, sa faatele ona ia foi i ai. “O lona manao ina ia i ai i le mea sa femaliuai ai le Faaola ma aoao atu sa foliga mai e lei mafai ona faamalieina,” na ta’ua ai e Elder James E. Faust o le Korama a le Toasefululua.72

Sa ia silafia lelei feteenaiga i le itulagi, ae sa aveina e Elder Hunter se savali o le alofa ma le filemu. “O Iutaia ma Arapi o ni fanau uma a lo tatou Tama,” na ia saunoa ai. “O i latou uma o ni fanau o le folafolaga, ma e le faaituau le ekalesia. Matou te alolofa ma naunau mo i latou taitoatasi. O le faamoemoega o le talalelei a Iesu Keriso o le aumaia lea o le alofa, lotogatasi, ma le usoga o le faatulagaga aupito maualuga.”73

I le va o le 1972 ma le 1989 na faataunuuina ai e Elder Hunter ni tofiga autu mo ni galuega faatino se lua i Ierusalema: O le Orson Hyde Memorial Garden ma le Brigham Young University (BYU) Jerusalem Center mo Near Eastern Studies. I le popofou o le talafaasolopito o le Ekalesia—i le 1841—sa fofogaina ai e Elder Orson Hyde o le Korama a le Toasefululua se tatalo o le faapaiaga i luga o le Mauga o Olive, i sasae o Ierusalema. I le 1972, sa talosagaina ai e le Au Peresitene Sili ia Elder Hunter e amata ona vaavaai mo se nofoaga talafeagai e fauina ai se maafaamanatu o Orson Hyde i Ierusalema. O le 1975 sa tatalaina ai e le aai o Ierusalema le ala mo le mea na iu ina avea ma Togalaau faamanatu o Orson Hyde i luga o le Mauga o Olive.

I nai tausaga na sosoo ai, sa tele taimi na malaga ai Elder Hunter i Ierusalema e soalaupule ni konekarate mo le maafaamanatu, ma vaaia lona ata tusia ma le fauina. Na maea le galuega i le 1979, ma sa faapaiaina i lena tausaga e Peresitene Spencer W. Kimball. Ina ua maea le faafoega o le sauniga o le faapaiaga, sa faaalia e Elder Hunter lona talitonuga o le a avea lena maafaamanatu “o se aafiaga tele mo le lelei i le tuuina atu o se vaaiga lelei i le Ekalesia.”74

E oo lava a o lei maea le Togalaau Faamanatu o Orson Hyde, sa sue e Elder Hunter se nofoaga e mafai ai e le Ekalesia ona fau se nofoaga tutotonu mo suesuega a le BYU i ana polokalama fai. O le a maua ai foi i lena nofoaga tutotonu se falelotu mo tagata o le Paranesi a Ierusalema. O le vaaia o lenei galuega o le a avea o se tofiga lavelave ma le anagata i le galuega a Elder Hunter.

Sa filifilia e o tatou taitai faale-Ekalesia se nofoaga, ae o le mauaina o le faamaoniga mo le lisi o le fanua ma ata o le fale, sa manaomia ai le toeitiiti lima tausaga o le mea sa faamatalaina e Elder Hunter “o se galuega e le uma.”Ina ua mavae le mau felafolafoaiga ma ni feutagaiga, sa faatagaina loa e le malo o Isaraelu e amata ona faagasolo le fauina o le nofoaga tutotonu.75

E oo atu ia Me i le 1988, ua maea le tele o le fausaga ma e ua saunia foi e saini le lisi. E oo atu i le taimi lea, ua avea Howard W. Hunter ma Sui Peresitene o le lToasefululua. Sa faia sona taotoga tuga o lona tua i le tausaga na te’a, ma sa le mafai ai ona savali, ae sa lele lava o ia i Ierusalema e saini le lisi. A o i ai o ia iina, sa faia e tamaiti aoga o le BYU ma tagata o le Paranesi a Ierusalema se fiafia laitiiti e ta’u atu ai lo latou lotofaafetai. O loo ta’ua i se talafaasolopito o le paranesi lea vaaiga faamomoiloto a o amata lea fiafia: “A o lei malosi lelei mai le taotoga o lona tua, sa toso mai Peresitene Hunter i se nofoafaataavale mai le faitotoa tele e Peresitene [Jeffrey R.] Holland [o le Iunivesite o Polika Iaga] a o faafeiloaia e le aufaipese i latou i le usuina “O Le Aai Paia.”76 Sa maligi ifo loimata i fofoga o Peresitene Hunter.

Ia Me 1989,sa toe foi Peresitene Hunter i Ierusalema e faapaia le nofoaga tutotonu. O lea sauniga o le faapaiaga na taualuga ai se sefulu tausaga o ana taumafaiga uigaese faatasi ma isi, e aumaia le Nofoaga Tutotonu i Ierusalema mai se miti i le tino mai. O Peresitene Howard W. Hunter … o le sootaga lava lea ma le leoleo alofa i le ’olo lea na faatonutonu ai lea galuega faatino, sa avea mai lea taimi ua na o se miti,” lea na ta’ua ai e Eder Jeffrey R. Holland.77 I le tatalo o le faapaiaga, na saunoa ai Peresitene Hunter:

“O lenei fale … sa fauina mo i latou e alolofa i lau afio ma saili ai e aoao i lau afio ma mulimuli i tulagaaao o lou Alo, lo matou Faaola ma le Togiola. Ua matagofie i ona itu uma, ua atagia ai le matagofie o le mea o loo ia suia. Le Tama e, matou te faafetai atu i lau afio mo le avanoa e fauina ai lenei fale i lau afio mo le manuia ma le aoaoina o ou atalii ma afafine.”78

Ata
Peresitene Hunter i le nofoafaataavale

O Peresitene Hunter i le Nofoaga Tutotonu o le Iunivesite o Polika Iaga mo Near Eastern Studies, a o lei faapaiaina.

O Le Ekalesia Aoao

“E tatau ona faateleina le matagofie o Siona, ma i le paia; e tatau ona faalauele ona tuaoi; e tatau foi ona faamalolosia ona siteki”(MF&F 82:14).

Ina ua tofia Howard W. Hunter o se Aposetolo i le 1959, sa tusa ma le 1.6 miliona tagata o le Ekalesia. I le fiasefulu tausaga mulimuli ane, sa tauaveina e ia le matafaioi autu i le tuputupu ae tele o le Ekalesia i le salafa o le lalolagi. I le fia selau o faaiuga o vaiaso, sa malaga ai o ia i siteki e faamalolosia tagata o le au paia ma tofia ni taitai fou. Sa fono foi o ia ma taitai o malo i le tele o atunuu, e fesoasoani ai i le talaia o faitotoa mo le galuega faafaifeautalai.

I le 1975, sa faateleina tagata o le ekalesia i le pe tusa ma le 3.4 miliona ma sa tele ina olaola i Amerika Latina. I le faaiuga o lena tausaga, sa tofia ai Elder Hunter ma Elder J. Thomas Fyans, o se Fesoasoani i le Toasefululua, e vavae ni siteki se 5 i le Aai o Mekisiko. Ina ua mavae se fonotaga ma taitai i le eria ma le toe iloiloina o faamatalaga mai peresitene o siteki, sa taitaia e Elder Hunter le faatulagaina o siteki e 15 mai na siteki e 5—i le faaiuga o se vaiaso e tasi.79 I sana faaupuga masani na ia tusia ai, “Ou te le iloa pe sa i ai se faatulagaga tele faapea i le Ekalesia, ma e oo ifo i le taimi na matou taunuu ai i le fale, ua matou le lavava.”80

Ata
O Claire ma Howard Hunter

O Claire ma Howard Hunter

O Claire, o se Soa Tuuto

“O lo’u toalua o se soa agamalu ma le agaalofa,” na ta’ua ai e Elder Hunter ina ua tofia o ia i le Korama a le Toasefululua i le 1959. 81 Mo le tele o tausaga, sa masani ona malaga Claire ma Elder Hunter i ana malaga o se Aposetolo. Na toe ta’ua e Peresitene Thomas S. Monson se taimi sa ia matauina ai Claire a o ia faaali atu lona alofa mo tamaiti i Toga: “Sa ia siiina na tamaiti Toga ma tuu le taitasi i luga o ona tulivae taitasi a o ia talanoa atu ia i latou … ona ia faamalamalama lea i faiaoga o le Peraimeri o se faamanuiaga ma se avanoa paia ua latou maua le avanoa e aoao ai nei fanau iti taua. Sa ia iloaina le taua o se agaga.”82

I se faatalanoaga i le 1974, na ta’ua ai e Elder Hunter e uiga ia Clair: “I la maua mafutaga atoa faaleulugalii, … sa tu pea o ia i o’u autafa ma le alofa, manatualofa, ma le faamalosiau. … Sa avea o ia o se lagolago sili.”83

E oo atu i le taimi o lena faatalanoaga, ua amata ona iloa e Claire ni luitau ogaoga o lona soifua maloloina. Muamua, sa tuga le tiga o le ulu ma sa amata ona le manatua ni mea i nisi taimi. Mulimuli ane, sa feagai ma ni maioso laiti lea na faigata ai ona ia tautala pe faaaoga ona lima. Ina ua oo i le taimi ua manaomia ai e ia le tausiga faifai pea, sa naunau Elder Hunter na te tuuina atu le tele o le tausiga sa ia mafaia, a o faataunuuina foi ona tiutetauave o se uso o le Korama a le Toasefululua. Sa ia faafesootaia se tasi e nonofo ma Claire i le aso, ae sa ia tausia o ia i le po. Sa onosaia foi e Elder Hunter ni ona faafitauli tau i le soifua maloloina i na tausaga, e aofia ai se gasegase o le fatu i le 1980.

Sa sao le palapala i le faiai o claire i le 1981 ma sa toe tupu foi i le 1982. O le taimi lona lua na afua ai ona vaivai, ma sa fautuaina e fomai e tuu o ia i se nofoaga e tausi ai, ina ia maua ai e ia le tausiga faafomai talafeagai. Sa nofo ai o ia i lea nofoaga mo le 18 masina mulimuli o lona soifua. I lena taimi, sa asiasi atu ai Peresitene Hunter e le itiiti ifo i le tasi i le aso, sei vagana ai ua malaga i ona tofiga faale-Ekalesia. E ui ua leiloa e Claire o ia i le tele o taimi, ae sa faauau pea ona ia ta’u atu ia te ia lona alofa ma faamautinoa o loo toafilemu o ia. Fai mai se atalii o lona atalii, “E faanatinati lava o ia e alu e vaai o ia, e nofo i ona autafa, ma tausi o ia.”84 I le toe ta’ua ai o le tausiga o lona tina e lona tama, sa tusia ai e Richard Hunter:

“Sa maua e lo’u tina le tausiga aupito sili i tausaga mulimuli o lona soifua, aua sa tausia o ia e Tama. Sa mataituina e le aiga atoa ma le maofa pe a tu i lana matafaioi o se tausima’i. … Ou te manatuaina le mamafatu na ia lagonaina ina ua lapataia o ia [e faapea] e ono mafai ona tupu se mea aupito sili ona leaga ia te ia, pe afai e nofo i le fale ae le tuua i se fale e i ai le tomai faapitoa i le tausi o gasegase. Afai e nofo o ia i le fale, e ono mafai ona maliu o ia [Howard] i ana taumafaiga e tausia o ia ona o loo faaletonu foi lona soifua maloloina. Ona tuua ai lea na o ia [Claire] e tausia o ia lava. O lona tuuto atu ia te ia o se tasi o mea e pele pea i lo matou aiga.”85

Na maliu Claire i le aso 9 Oketopa, 1983. O le matauina o Elder Hunter a o tausia Claire sa mafatia mo le silia i le 10 tausaga o gasegase na ta’ua ai e Elder James E. Faust, “[O le] agamalu sa matauina i a la’ua fesootaiga sa ootia ma nutimomoia. Ou te lei vaai lava i sea ituaiga o faataitaiga o le tuuto o se tane i lana ava.”86

Peresitene o le Korama a le Toasefululua

Na maliu Peresitene Spencer W.Kimball ia Novema 1985, ma sa suitulaga ai Ezra Taft Benson e avea ma Peresitene o le Ekalesia. Na avea Marion G. Romney ma Peresitene o le Korama a le Toasefululua, aua o ia o le sui sinia o le korama. Ae ona o le faaletonu o le soifua maloloina o Peresitene Romney, o lea na vaetofia ai Elder Hunter, o le sa pito atu i ai, e avea ma Sui Peresitene o le Toasefululua. Na avea o ia ma Peresitene o le Toasefululua ia Iuni 1988, pe lua vaiaso talu ona maliu Peresitene Romney.

Sa avea Peresitene Hunter ma Sui Peresitene po o le Peresitene o le Korama a le Toasefululua mo le valu ma le afa tausaga. I le taimi lea, na faaauau ai ona faalautele le galuega i le salafa o le lalolagi a le Toasefululua, a o faatupulaia le Ekalesia mai le 5.9 miliona tagata i le 8.7 miliona, ua i ai uarota po o paranesi i atunuu ma teritori e 149. “O se taimi fiafia lea i le talafaasolopito o le Ekalesia,” na ta’ua ai e Peresitene Hunter i le 1988. “O le taimi nei, ua le lava le saoasaoa o le savavali. Ua tatau ona tatou taufetuli ina ia tatou o faatasi ma tulei i luma le galuega.” 87 I le faataunuuina ai o le tiutetauave e tuuina atu molimau ia Iesu Keriso, ma fausia le Ekalesia i le lalolagi atoa, sa taitai Peresitene Hunter e ala i faataitaiga. Sa malaga o ia i le salafa o le Iunaite Setete ma le silia ma le 25 isi atunuu i le taii o lana auaunaga o se Peresitene o le Toasefululua.

Sa faaauau agai i luma Peresitene Hunter e ui i le tele o toatuga o lona soifua maloloina. I le 1986, sa faia ai sona taotoga o le fatu, ma i le 1987 sa faia ai sona taotoga o le tua. E ui sa manuia lona tua, ae sa le mafai ona savali ona o se neura sa faamanualia faapea foi isi faigata. O le masina lena o Oketopa, sa alaala ai o ia i se nofoafaataavale a o tuuina atu lana saunoaga i le konafesi aoao. “Faamagalo mai au pe afai o le a ou nofo i lalo a o tuuina upu,” na ia amata ai. “E le o sa’u filifiliga lo’u tautala atu mai se nofoafaataavale. Ua ou matauina e foliga mai tou te fiafia e nonofo i lalo i le konafesi, o lea o le a ou faataitai atu ai ia te outou.”88

I lona naunautai e toe faaaoga ona aao, o lea sa faia ai e Peresitene Hunter se kosi maoae o fofo faamalositino. I le isi konafesi aoaona na sosoo ai, ia Aperila 1988, sa savali lemu ane o ia i le pulelaa i se uoka. Ia Tesema, sa ia faaaogaina se uoka e auai ai i le fonotaga faalevaiaso i le malumalu a le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua, o le taimi muamua lea mo le silia ma se tausaga na te lei faaaoga ai se nofoafaataavale. “Ina ua ou sau i totonu o le potu fono, sa tutulai le usoga ma patipati,” sa ia fai mai ai. “O le taimi muamua lenei ua ou faalogo ai i se patipati i totonu o le malumalu. … O le tele o fomai sa fai mai ia te au o le a le toe mafai ona ou tu pe savali, ae sa galo ia te i latou le mana o le tatalo.”89

Ata
O Inis ma Howard Hunter

O Howard ma Inis Hunter

Ia Aperila 1990, ina ua faaiuiu se fonotaga a le Korama a le Toasefululua, sa fesili ai Peresitene Hunter, “Pe i ai se mataupu a se isi e le o i ai i mataupu talanoaina?” Ina ua leai se isi e saunoa sa ia faasilasila atu, “Ia afai la e leai, … afai e leai se tala a se isi, ua ou manatu la e tau ina ta’u atu ia te outou o le a ou faaipoipo i le afiafi nei.” Fai mai se tasi o le Toasefululua sa matuai ofo i lea faasilasilaga ma “sa taufai mafaufau tagata uma pe na sa’o le latou faalogo.” Sa faamalamalama e Peresitene Hunter, “O Inis Stanton o se uo ua leva mai Kalefonia. Sa fai si umi o ma talatalanoa ma ua tonu nei ia te au ma te faaipoipo.”90 O Inis o se tagata o le Uarota a El Sereno a o epikopo ai Peresitene Hunter. Na la toe fetaui mulimuli ane ina ua sii atu Inis i Iuta ma avea o se talitelefoni i le Ofisa o le Lotu. Sa faaipoipoina i laua i le Malumalu o Sate Leki ia aperila 12, 1990, e Peresitene Gordon B. Hinckley.

Toeitiiti atoa le fitu tausaga talu ona maliu Claire. Sa avea Inis ma punavai tele o le mafanafana ma le malosi o Peresitene Hunter i lana auaunaga o se Peresitene o le Korama a le Toasefululua ma le Peresitene o le Ekalesia. Sa la malaga faatasi i le tele o ana malaga e feiloai ma le Au Paia i le lalolagi atoa.

Ia Fepuari 7, 1993, na malaga ai Peresitene Hunter i le Iunivesite o Polika Iaga e saunoa ai i se faeasaite sa auai ai le 17,000 tagata. Ina ua faatoa amata lana saunoaga, sa topetope atu se tagata i le tulaga, a o tauaveina i le tasi lima se tamai ato ma se mea e lanuuliuli i le isi. “Taofi iina!” sa fono atu ai le tagata. Sa ia faamata’uina na te faapaina le pomu sei vagana ua faitau mai e Peresitene Hunter se saunoaga ua saunia. Sa musu Peresitene Hunter ma sa tu atu ma le mausali i le pulelaa i le taimi atoa sa faamata’uina ai o ia e le tagata. A o faatumuina le fale i le fefe ma le magamagagu, sa amata ona pepese le aofia i e “Ia Viia Oe le Atua mo le Perofeta.” Ina ua mavae ni nai minute o le le mautonu, sa aveesea e leoleo e toalua le tagata, ae tuuina ifo i lalo Peresitene Hunter mo lona saogalemu. Ina ua toe maua le toafimalie, sa malolo teisi o ia ona toe faaauau ai lea o lana saunoaga. “E fai lava si tele o luitau i le olaga.” na ia amata ai, ona toe faaopoopo mai lea, “e pei ona faaalia.” 91

I tausaga e 20 ua tuanai, sa feagai Peresitene Hunter ma le tele o tofotofoga, e aofia ai le faaletonu o lona soifua maloloina ma le maliu o Claire, o le taofia mo ni taimi i le falemai ona o ona faafitauli tau i le soifua maloloina, faatasi ai ma ni tiga tele, ma le le atoatoa o le malosi faaletino. O ana aoaoga i na tausaga sa tele lava ina taulai atu i puapuaga ma le tuuina atu o le molimau i le Faaola o Iesu Keriso, o le punavai o le filemu ma le fesoasoani i taimi o tofotofoga. I se tasi lauga na ia aoao mai:

“E feagai Perofeta ma Aposetolo o le Ekalesia ma … faigata faaletagata. Ou te faailoa atu e feoloolo ni faigata ua ou oo i ai, ma o le a outou feagai foi ma ni o outou faigata i le aso po o se taimi mulimuli ane o le olaga. A oo ina faalotomaualaloina i tatou e nei aafiaga, ma faaleleia i tatou ma aoao i tatou ma faamanuia ai i tatou, e mafai ona avea ma meafaigaluega mamana i aao o le Atua e atili ai ona tatou lelei, e atili ai ona tatou lotofaafetai, atili ai ona alolofa, ma mafaufau atili ai i isi tagata i o latou foi taimi o faigata.”92

O na ituaiga o aoaoga e pei o se opo alofa i e puapuagatia. O upu faalaeiau a Peresitene Howard W. Hunter e faamalosiauina ai le toatele ia liliu atu i le Faaola, e faapei ona sa faia ai e ia lava.

Peresitene o le Ekalesia

“O Peresitene Hunter o se tasi o tamalii e aupito sili ona lotoalofa, e faapei o Keriso ua matou iloaina. E matuai loloto lona faaleagaga e le mafuatiaina. O le i ai i lalo o le faatosinaga taiala a le Alii o Iesu Keriso o se molimau faapitoa ia te Ia mo le tele naua o tausaga, ua matuai faalauteleina ai lava le faaleagaga o Peresitene Hunter i se ala ofoofogia. O le faavae lea o lona tagata atoa” (James E. Faust).93

I le 30 o Me 1994, na maliu ai Peresitene Ezra Taft Benson ina ua mavae se gasegase faaumiumi. Ono aso mulimuli ane, sa potopoto ai le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le Malumalu i Sate Leki, e toefaatulaga le Au Peresitene Sili. I le avea ai o le Aposetoo Sinia, na vaetofia Howard W. Hunter e avea ma Peresitene o le Ekalesia. Na ia tofia Gordon B. Hinckley ma Thomas S. Monson, o e sa avea ma fesoasoani ia Peresitene Benson, e avea ma ona fesoasoani.

Ata
O Peresitene Hunter, Hinckley, ma Monson

O Peresitene Hunter ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili: Peresitene Gordon B. Hinckley (tauagavale) ma Peresitene Thomas S. Monson (taumatau)

I se fonotaga ma le au fainusipepa i le aso na sosoo ai, na faia ai e Peresitene Hunter lana uluai saunoaga faalauaitele o le Peresitene o le Ekalesia. “Sa matuai nutimomoia o matou loto ona o le maliu o la matou uo ma le uso o Ezra Taft Benson,” na ia amata ai. “Ua ou faalogoina lona toesea i se ala patino ona o le tiutetauave ua oo mai ia te au talu ona maliu o ia. Ua faatele ona ou tagi ma ou saili atu i lo’u Tama i le Lagi i le tatalo faatauanau, ma se naunau ina ia ou agavaa ma gafataulimaina le valaauga paia ua ou tauaveina.

“O lo’u malosiaga silisili i nai itula ua mavae atu ma nai aso talu ai nei o la’u molimau mausali, o le galuega lenei a le Atua ae le o tagata, o Iesu Keriso o le ao faamaonia ma le soifua o lenei ekalesia, ma ua taitaia e Ia i le upu ma galuega. Ou te ofoina atu lo’u ola, o lo’u malosi, ma le fuataga atoa o lo’u agaga e tautuaina atoatoa ai o Ia.”94

Ina ua maea faaalia le alofa, sa tuuina mai e Peresitene Hunter ni valaaulia se lua i tagata o le Ekalesia. Muamua ia atili maelega e mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso, ma le lona lua ia taumamafa atoatoa i faamanuiaga o le malumalu (tagai itulau 1–3). Na ia valaaulia foi i latou ua tiga, tauivi, pe fefefe e “toe foi mai [ma] tuu mai matou ia tatou tutu faatasi ma soloia o outou loimata.”95

E ui i le anagata o le soifua maloloina, ae sa naunau pea Peresitene Hunter e faia mea uma na te mafaia e feiloai atu ai ma faamalolosia le Au Paia. E lua vaiaso talu ona avea ma Peresitene, sa ia tuuina mai ana saunoaga autu muamua, a o saunoa atu i peresitene o misiona ona sosoo ai lea ma faifeautalai e 2,200. Mulimuli ane i lena masina na alu ai i Karefasi ma Navu, Ilinoi, e faamanatu ai le 150 tausaga o le tagatavaleina o Iosefa ma Ailama Samita. “Soo se mea lava matou te o i ai, e lolofi ane ai lava tagata ia te ia,” na saunoa ai Peresitene Hinckley. “Sa ia lululima ma le fiaafe, faatasi ai ma se soisoi faapitoa pe a lolofi ane tamaiti e vaavaai atu i ona mata ma uu lona lima”96

I le aso 1 o Oketopa, 1994, i le sauniga o le konafesi aoao i le taeao o le Aso Toonai, sa lagolagoina aloaia ai e tagata o le Ekalesia ia Howard W. Hunter e avea ma Peresitene o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. I lana saunoaga tomua, sa toe tuu mai ai foi e Peresitene Hunter ana valaaulia mo tagata o le Ekalesia e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola ma “vaavaai atu i le malumalu o le Alii o se faatusa sili o lo tatou auai i le Ekalesia.”97 Na ia toe faamamafa mai foi malumalu i le vaiaso na sosoo ai, ina ua malaga i Florida e faapaia le Malumalu o Orlando Florida. “O le fuafuaga o le talalelei na faaalia mai e le Alii e le atoa e aunoa ma se malumalu,” na ia aoao mai, “aua o iina e faatino ai sauniga e tatau ai mo Lana fuafuaga o le ola ma le faaolataga.”98

Ia Novema, na saunoa ai Peresitene Hunter i se faasalalauga faasatelite na faamanatu ai le 100 tausaga o le Sosaiete o Gafa—o se mea na i ai se uiga faapitoa mo ia, talu ai sa pulefaamalumalu o ia i le faalapotopotoga mai le 1964 i le 1972. “Ua ou toe tepa i tua ma le maofa i le ie na lalagaina e le Alii mo le faalauteleina o le galuega i le malumalu ma le talafaasolopito o aiga” na ia ta’ua ai. Ona ia tautino mai ai lea, “E tasi la’u savali autu: Ua tatau ona faateleai lenei galuega.”99

Sa faaauau pea ona galue malosi Peresitene Hunter e oo i le iuga o le tausaga. I le faigalotua a le Au Peresitene sili i le Kerisimasi, sa ia molimau atu ai i le Faaola ma toe faamamafa mai ai foi le taua o le mulimuli i Ana faataitaiga:

“Na tuuto mai e le Faaola Lona soifua e faamanuia ai isi tagata. … E lei tuuina mai lava [e Ia] ma le faamoemoe e toe taui atu. Na Ia tuuina mai ma le le faatuaoia ma le agaalofa, e le mafuatiaina foi le taua o Ana meaalofa. Na Ia tuuina atu mata i e tauaso, taliga i e tutuli, ma vae i e pipili; mama i e le mama, atoatoa i e mamai, ma le manava i e ua oti. O Ana meaalofa e mo e ua lotovaivai, saolotoga i e saisaitia, faamagaloga i e ua salamo, faamoemoe i e faanoanoa, ma le malamalama i le pogisa. Na Ia aumai ia i tatou Lona alofa, o Lana auaunaga, ma Lona soifua. Ae o le mea e sili ona taua, na Ia tuuina mai ia i tatou o tagata ola uma le toetu, faaolataga, ma le ola e faavavau.

“E ao ina tatou taumafai e foai atu e faapei ona sa Ia foai mai. O le ofoina atu o le tagata lava ia, o se meaalofa e paia. Tatou te ofoina atu o se faamanatuga o mea uma na tuuina mai e le Faaola.”100

O se vaega o lana saunoaga, sa ia fetuunai ai foi se savali sa lolomiina i se mekasini i le tausaga lava lena sa tofia ai o ia o se Aposetolo.

“O lenei Kerisimasi, fonofono se feupuaiga. Sailia se uo ua galo atu. Faaseloa ai le masalosalo ae suia i le faatuatuaina. Tusi se tusi. Tuu atu se tali filemu. Faamalosiau i le autalavou. Faailoa atu lou lotonuu i upu ma galuega. Tausi se folafolaga. Faaseloa se mea e te le fiafia ai. Faamagalo se fili. Faatoese. Taumafai ia malamalama. Vailiili mea e te manao ai mai isi. Mafaufau muamua i se isi tagata. Ia agalelei. Ia agamalu. Ia faatele laitiiti le ata. Faaali atu lou lotofaafetai. Faafeiloai atu i se tagata ese. Faafiafia se loto o se tamaitiiti. Sagisagi fiafia i le matagofie ma le ofoofogia o le lalolagi. Ta’u atu lou alofa ma toe ta’u atu.”101

O le vaiaso na sosoo ai na malaga ai Peresitene Hunter i le Aai o Mekisiko e faatulaga le siteki lona 2,000 o le Ekalesia. E sefuluiva tausaga ua mavae, i le Aai o Mekisiko, sa ia taitaia ai le faatulagaga o siteki e 15 mai siteki e 5 sa i ai, i le faaiuga o le vaiaso e tasi. Sa faamatala e Peresitene Gordon B. Hinckley, o le faatuina o le siteki lona 2,000, o se matatia taua na ausia i le talafaasolopito o le Ekalesia.102

I se tasi po i na masina, sa i ai le atalii o Peresitene Hunter o Richard i le Fale Faamanatu o Iosefa Samita, ma vaai ai i se tasi o e sa talimalo sa nofo i le nofoafaataavale. “Sa mafai ona ou iloaina e fou ia te ia,” na ia fai mai ai. “Sa ou alu atu ma talanoa ia te ia ma fai atu i ai, e i ai foi le nofoafaataavale a lo’u tama faapena. Sa fai mai o ia, e i ai foi le nofoafaataavale a le perofeta a le latou Ekalesia faapea. Sa ia fai mai, afai na te mafaia, o lona uiga e mafai foi ona ia faia. O iina na ia maua ai se faamoemoe. Ou te manatu sa alofagia tele Tama e le toatele. Atonu o se tasi o mafuaaga mo lena mea ona ua latou vaai o mafatia o ia e faapei foi o i latou, ma sa ia onosaia foi ona mafatiaga ma latou maua ai le faamoemoe.”103

Ina ia amata le tausaga e 1995, na faapaiaina e Peresitene Hunter le Malumalu o Bountiful Iuta. Na pulefaamalumalu o ia i sauniga e ono o le faapaiaga, a o lei oo ina matua vaivai lava o ia ma taofia ai i le falemai. Ina ua te’a mai o ia ini nai aso mulimuli ane, sa tuuina mai e le Ekalesia se faamatalaga faapea ua maua o ia i le kanesa lea ua sosolo atu i ona ponaivi. E lei toe tulai Peresitene Hunter i nofoaga faitele i le ono vaiaso mulimuli o lona soifua, ae sa faaauau pea ona fono ma ona fesoasoani ma faafoe mataupu faale-Ekalesia i lona maota. “Ou te faafetai na ia maua le avanoa e faapaia ai [lena malumalu],” le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley, “ae maise ai i lana aioiga muamua ina ia “vaavaai atu tagata o le Ekalesia i le malumalu o le Alii o se faatusa sili [lo latou] auai i le ekalesia.”104

Na maliu Peresitene Hunter i le aso 3 o Mati, 1995, i le 87 o tausaga o lona soifua. O ana toe upu, na saunoa i ai i se “leo malu, logolelei ia i latou sa i autafa o lona tofaaga o le, na faigofie lava, “Faafetai.”105E ui na o le iva masina na Peresitene ai i le Ekalesia, ae sa maoae lana faatosinaga. “Sa mafana le mafutaga a tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa ma ia i se ala faapitoa o so latou perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga,” na saunoa ai Elder James E. Faust. “Na latou vaaia ia te ia i lona faatinoina o uiga o le Faaola lava ia. Sa latou tali atu i se ala ofoofogia i ana savali faaperofeta ia faia o latou olaga ia avea atili e faapei o Keriso ma ia avea malumalu ma totonugalemu o a tatou tapuaiga.”106

I le falelauasiga o Peresitene Hunter, na saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley i lana saafiafiga:

“Ua pau se aoa o le vao, ma ua tuua ai se avanoa gaogao. Ua mou atu se malosiaga tele ma le filemu.

“E tele tala sa faia e uiga i lona mafatiaga. Ou te talitonu na faaumiumi ma sa sili atu ona matuitui ma loloto nai lo le mea sa tatou iloaina. Sa ia atinae se onosai maualuga mo tiga ma e lei muimui ai lava o ia. O le umi o lona soifua o se vavega lava. Sa faamafanafanaina ma tuuitiitia ai tiga o le toatele o e sa mafatia. Sa latou iloaina na malamalama o ia i le mamafa o a latou avega Sa aapa atu o ia ia i latou na ma se ituaiga alofa faapitoa.

“E tele tala e uiga i lona agalelei, o lona mafaufau ma le faaaloalo i isi. E moni uma lava. Na ia tuu atu ia lava i le mamanu a le Alii o le sa ia alofa i ai. O ia o se tamalii filemu ma le mafaufau toto’a. Ae e mafai foi ona ia tulai ae e faaleo ni manatu malolosi ma le atamai. …

“Sa agalelei ma agamalu Uso Hunter. Ae sa mafai foi ona malosi ma faatauanau i ana saunoaga. … Sa aotauina o ia i le tulafono. Sa silafia e ia le ala e tuu atu ai se mataupu. Sa ia folasia ona manatu i se faiga faatulagaina lelei. Sa ia tuleia na manatu i ana faaiuga. A oo ina saunoa o ia, matou te faalologo uma. E tele lava ina mulimulitaia ana fautuaga. Ae a le taliaina foi, e maufetuunaia foi o ia ma toe faaui lana fautuaga. …

“Mo le tolusefulu ono nei tausaga, o ia laeiina le ofutalaloa o le tofi faaaposetolo, sa avea o ia ma se siufofoga taimua ma le mamana e tautino atu aoaoga o le talalelei a Iesu Keriso ma tulei i luma le galuega a le Ekalesia. Sa ia malaga i le salafa o le lalolagi, o se faifeau moni ma le agavaa i le galuega a le Matai. …

“Sa i ai ia Howard W. Hunter, o le perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga se molimau mautu maoti i le moni o loo soifua le Atua, lo tatou Tama Faalelagi. Sa ia faaleoina ma le talitonuga maumaututu tele lana molimau i le paia o le Alii o Iesu Keriso, le Togiola o tagata. Sa ia saunoa ma le alofa i le Perofeta o Iosefa Samita, ma i latou uma na muama atu ia te ia i [le] laina o le faasologa seia oo mai i le taimi o Peresitene Hunter lava ia. …

“Ia faamanuia e le Atua le manatuaina o ia mo lo tatou lelei.”107

Faamatalaga

  1. I le Jay M. Todd, “Peresitene Howard W. Hunter: Persitene Lona Sefulufa o le Ekalesia,” Ensign, Iulai 1994, 4.

  2. Howard W. Hunter, “Aua le Fefefe, Le Lafu Mamoe Itiiti e” (address given at Brigham Young University, Mat. 14, 1989), 2; speeches.byu.edu.

  3. I le Todd, “President Howard W. Hunter,” 5.

  4. I le J M. Heslop, “He Found Pleasure in Work,” Church News, Nov. 16, 1974, 4.

  5. I le Heslop, “He Found Pleasure in Work,” 4, 12.

  6. I le Heslop, “He Found Pleasure in Work,” 4.

  7. I le Kellene Ricks, “Friend to Friend: Mai se faatalanoaga ma Howard W. Hunter, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua,” Friend, Ape. 1990, 6.

  8. I le Gerry Avant, “Elder Hunter—Packed Away Musician’s Career for Marriage,” Church News, Me 19, 1985, 4.

  9. I le Ricks, “Friend to Friend,” 6.

  10. I le Heslop, “He Found Pleasure in Work,” 4.

  11. I le Ricks, “Friend to Friend,” 6.

  12. I le Avant, “Elder Hunter,” 4.

  13. Tagai “Eagle Scout Qualifies,” Idaho Statesman, Me 12, 1923; sii mai le Eleanor Knowles, Howard W. Hunter (1994), 41.

  14. I le Don L. Searle, “Peresitene Howard W. Hunter: Sui Peresitene o le Korama a Apostolo e Toasefululua,” Ensign, Ape. 1986, 22.

  15. I le James E. Faust, “O Le Ala o se Aeto,” Ensign, Set. 1994, 2.

  16. I le Knowles, Howard W. Hunter, 22.

  17. I le James E. Faust, “O Le Ala o se Aeto,” 2, 19.

  18. I le Knowles, Howard W. Hunter, 22.

  19. Ata faasolopito o le Siteki a Boise O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (1924), 6, Church History Library, Salt Lake City.

  20. I le Knowles, Howard W. Hunter, 41.

  21. Na tuu i lalo le falesa o Boise i le 1992 e le Aoga Faaitumalo o Boise, lea sa latou faatauina mai le Ekalesia i tausaga ua mavae, (tagai Preservationist Protest Demolition Work on Tabernacle in Boise,” Deseret News, Set. 9, 1992, B3).

  22. I le Knowles, Howard W. Hunter, 55.

  23. I le Heslop, “He Found Pleasure in Work,” 4; tagai foi Knowles, Howard W. Hunter, 57

  24. I le Knowles, Howard W. Hunter, 64.

  25. I le Knowles, Howard W. Hunter, 65.

  26. I le Knowles, Howard W. Hunter, 71.

  27. I le Gerry Avant, “She Made Home a Happy Place,” Church News, Nov. 16, 1974, 5.

  28. I le Knowles, Howard W. Hunter, 79–80.

  29. I le Knowles, Howard W. Hunter, 81.

  30. Tusiga e lei faasalalauina na tusia e Richard A. Hunter. O loo aofia ai i lenei tusi ni nai upusii mai le atalii o Peresitene Hunter o Richard, aua sa avanoa o ia e aumaia ni faamatalaga ma sona silafia a o tapena le tusi. E lei avanoa le atalii o Peresitene Hunter o John mo se feutagaiga ona sa maliu o ia i le 2007.

  31. I le Knowles, Howard W. Hunter, 87.

  32. I le Knowles, Howard W. Hunter, 88.

  33. I le Heslop, “He Found Pleasure in Work,” 4.

  34. I le Knowles, Howard W. Hunter, 91.

  35. I le Knowles, Howard W. Hunter, 90

  36. Tagai Knowles, Howard W. Hunter, 94.

  37. I le Heslop, “He Found Pleasure in Work,” 4.

  38. I le Knowles, Howard W. Hunter, 97.

  39. I le Knowles, Howard W. Hunter, 98.

  40. I le Knowles, Howard W. Hunter, 98.

  41. I le Knowles, Howard W. Hunter, 100–101.

  42. Charles C. Pulsipher, “My Most Influential Teacher,” Church News, Ian. 10, 1981, 2.

  43. Tusiga e lei faasalalauina na tusia e Richard A. Hunter

  44. I le Doyle L. Green, “Howard William Hunter: Apostle from California,” Improvement Era, Ian. 1960, 37.

  45. Cree-L Kofford, i le Knowles, Howard W. Hunter, 120.

  46. John S. Welch, i le Knowles, Howard W. Hunter, 119.

  47. I le Knowles, Howard W. Hunter, 123.

  48. I le Knowles, Howard W. Hunter, 125.

  49. I le Knowles, Howard W. Hunter, 131.

  50. Tusiga e lei faasalalauina na tusia e Richard A. Hunter.

  51. I le Knowles, Howard W. Hunter, 127.

  52. Charles C. Pulsipher, “My Most Influential Teacher,” 2.

  53. Howard W. Hunter, “Welfare and the Relief Society,” Relief Society Magazine, Ape. 1962, 238.

  54. I le Knowles, Howard W. Hunter, 135. E faatatau i lona tama matua na tusia ai e Richard A. Hunter: “Sa ou iloaina lava o ia i taimi uma o se tagata faatuatua o le Ekalesia. E te maua lava o ia i taimi uma o fai se galuega lelei. E te valaauina o ia o ‘Misi Mamona.’ O le toatele o ona tuaoi ma tagata o le uarota latou te faamatalaina tala o mea agalelei ma manatunatu lelei na ia faia. Sa alofagia o ia i le nuu o le Ekalesia” (tusiga e lei faasalalauina).

  55. I le Knowles, Howard W. Hunter, 137.

  56. I le Knowles, Howard W. Hunter, 139.

  57. Betty C. McEwan, “My Most Influential Teacher,” Church News, Iuni 21, 1980, 2.

  58. I le Knowles, Howard W. Hunter, 144.

  59. I le Knowles, Howard W. Hunter, 144.

  60. I le Knowles, Howard W. Hunter, 145–46.

  61. I le Conference Report, Oke. 1959, 121.

  62. I le Knowles, Howard W. Hunter, 151.

  63. Douglas D. Palmer, “The World Conference on Records,” Improvement Era, Iulai 1969, 7.

  64. Jay M. Todd, “Elder Howard W. Hunter, Church Historian,” Improvement Era, Ape. 1970, 27.

  65. I le Knowles, Howard W. Hunter, 194.

  66. I le Knowles, Howard W. Hunter, 208.

  67. I le Knowles, Howard W. Hunter, 205.

  68. I le Todd, “Elder Howard W. Hunter, Church Historian,” 27.

  69. I le Todd, “Elder Howard W. Hunter, Tausitalafaasolopito a le Ekalesia,” 27.

  70. “New Church Historian Called,” Church News, Fep. 14, 1970, 3.

  71. I le Knowles, Howard W. Hunter, 197.

  72. James E. Faust, “Howard W. Hunter: Tagata o le Atua,” Ensign, Ape. 1995, 27.

  73. Howard W. Hunter, “E Tutusa Tagata Uma i le Atua,” Ensign, Iuni 1979, 74.

  74. I le Knowles, Howard W. Hunter, 215.

  75. I le Knowles, Howard W. Hunter, 218.

  76. I le Knowles, Howard W. Hunter, 222; ua sipela faapuupuuga.

  77. I le Gerry Avant, “He Wanted to Visit the Holy Land ‘Just One More Time,’” Church News, Mat. 11, 1995, 9.

  78. I le Francis M. Gibbons, Howard W. Hunter: Man of Thought and Independence, Prophet of God (2011), 119.

  79. Tagai “Growth in Mexican Cities Explodes into 16 Stakes,” Church News, Nov. 22, 1975, 3.

  80. I le Knowles, Howard W. Hunter, 202.

  81. I le Conference Report, Oct. 1959, 121.

  82. I le Knowles, Howard W. Hunter, 168–69.

  83. I le Avant, “She Made Home a Happy Place,” 5.

  84. I le Searle, “President Howard W. Hunter,” 25.

  85. Tusiga e lei faasalalauina na tusia e Richard A. Hunter

  86. James E. Faust, i le “Peresitene Howard W. Hunter: O Le Auauna Lelei ma le Faamaoni a le Alii,’” Ensign, Ape. 1995, 15.

  87. I le Dell Van Orden, “Exciting Time in Church History,” Church News, Iuni 25, 1988, 6.

  88. Howard W. Hunter, “O Le Tatalaina ma le Tapunia o Faitotoa,” Liahona, Ian. 1988, 53.

  89. I le Knowles, Howard W. Hunter, 284.

  90. I le Knowles, Howard W. Hunter, 291.

  91. I le Knowles, Howard W. Hunter, 305–6.

  92. Howard W. Hunter, “O Se Taula i Agaga o Tagata,” Ensign, Oke. 1993, 71.

  93. James E. Faust, “O Le Ala o se Aeto,” 2.

  94. I le Todd, “President Howard W. Hunter,” 4.

  95. I le Todd, “President Howard W. Hunter,” 5; tagai foi Howard W. Hunter, “O Mea Silisili Ese Lava ma le Aoga,” Liahona, Ian. 1995, 7.

  96. Gordon B. Hinckley, “A Prophet Polished and Refined,” Ensign, Ape. 1995, 34.

  97. Howard W. Hunter, “O Mea Silisili Ese Lava ma le Aoga,” Liahona, Ian. 1995, 7.

  98. I le Gerry Avant, “Temple Is Dedicated in Sunshine State,” Church News, Oke. 15, 1994, 3.

  99. Howard W. Hunter, “O Loo i ai sa Tatou Galuega e Fai,” Ensign, Mat. 1995, 64.

  100. Howard W. Hunter, “O Meaalofa o le Kerisimasi,” Ensign, Tes. 2002, 18.

  101. Howard W. Hunter, “O Meaalofa o le Kerisimasi,” 18–19; sii mai le “O Le a so tatou mafaufau i le Kerisimasi,” McCall, Tes. 1959, 82–83.

  102. Gordon B. Hinckley, “A Prophet Polished and Refined,” 34.

  103. Tusiga e lei faasalalauina na tusia e Richard A. Hunter

  104. Gordon B. Hinckley, “A Prophet Polished and Refined,” 34

  105. I le Dell Van Orden, “14th President of the Church Dies at Age 87; He Touched Millions of Lives across the World,” Church News, Mat. 11, 1995, 3.

  106. James E. Faust, “Howard W. Hunter: O Se Tagata o le Atua,” 26.

  107. Gordon B. Hinckley, “A Prophet Polished and Refined,” 33–35.