Peresitene Thomas S. Monson

(1927–2018)

Perofeta ma se Uo


O Peresitene Thomas S. Monson, o le na auauna atu o se Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e amata ia Fepuari 2008, avea o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili mai le 1985 i le 2008, ma avea o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mai le 1963 i le 1985, na maliu i le aso 2 Ianuari, 2018. Na muamua atu maliu lona faletua o, Frances, o le na maliu i le 2013. O i laua o ni matua o se fanua e toatolu.

Peresitene Thomas S. Monson

Na foliga mai ua sauni le tagata gasegase e tuua le potu o faalavelave faafuasei, peitai sa lagona le faalotolotolua o le fomai ma lana aufaigaluega a le Aai o Sate Leki. E ui na foliga mai ua maea togafitiga a le alii, ae o ona foliga le lelei ma le le mautu o tulaga o ola ai na tulai ae ai ni popolega. “O i ai nisi tagata o lou aiga, po o soo se uo e mafai ona fesoasoani ia te oe e siaki ia te oe ma ou togafitiga?” o le fesili lea a le fomai. “Leai,” o le tali mai lea a le tagata gasegase, seia oo ina toe manatuaina se tasi: “Ioe, e i ai sa’u uo lea e tausia a’u i nisi taimi. O longa igoa o Tom Monson.”2

Tuuina atu e Peresitene Thomas S. Monson lana talo masani ina ua mavae se sauniga o le konafesi aoao ia Aperila 2013.

Sa avea Peresitene Thomas Spencer Monson ma “se uo mamae i se tasi e le taualoa” ma e “leai se galuega ma e le tagolima,” e pei ona ta’ua e se tasi o uo ua leva.3 I le aluga o lona soifuaga, e aofia ai le silia ma le tolu sefulu tausaga o tiutetauave ofoofogia i le avea ai ma se uso o le Au Peresitene Sili, sa ia faia ni asiasiga patino i uo matutua ma tagata ese e avea o se faamuamua maoae ma, pe a uunaia ai e le Agaga, e oo lava ina aluese mai ni fonotaga taua e tuuina atu ni faamanuiaga faaleperisitua i tamaiti o loo mama’i. Pe a ia auai atu i taaloga faapolofesa, na i lo le valaaulia o ni paaga lauiloa po o taitai faalemalo latou te auai faatasi ma ia, na te aumaia ni uo mai vaitaimi o lona tuputupu ae mai se itumalo le taualoa. Na te auai i faatasiga uma a le Aoga Maualuga i Sisifo ao faia pea le pine o lona igoa “Tom Monson”. O lenei lava Thomas Monson, e tusa ai ma se tasi o ona atalii, sa “le’i faailogalanu i se tulaga lautele faaletagata, uiga faaletagata, po o nisi o tulaga taua na ausia: o se uo faatauvaa mai le 50 tausaga ua mavae e mauaina se gauaiga tutusa—pe sili atu—e pei o se kovana, senatoa, po o se alii faipisinisi iloga.”4

IP-918533

Peresitene Thomas S. Monson Ata na pueina e Tom Smart, Deseret News.

Ua toesea mai tagata o tofi maualuluga ma maualalalo, faatasi ai ma le faitau miliona o uo ma tagata lagolago se uo faamaoni i le maliu ai o le Peresitene lona 16 o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le faatumauina o lena mea “Sa ou manaomia ai pea le fesoasoani a le Alii, ma sa ou ole atu ai pea i ai,”5 Ua tuua e Peresitene Monson se pulega ua ilogaina i le aapa atu i le lalolagi atoa e ala i fesoasoaniga agaalofa, itulau uepi a le Ekalesia ua fatuina ina ia sili atu le manino ma fesoasoani i tagata ina ia malamalama i mataupu faigata, faalauiloaga o fesootaiga lautele ua faamoemoe e fesoasoani atu i le lalolagi ia malamalama i le Ekalesia, ma le tele o fatufatuga ua faamoemoe e faalauteleina ai le galuega o le faaolataga. Na aafia ai i nei mea le tuuitiitia o tausaga lea e mafai ai e alii ma tamaitai talavou ona auauna atu i ni misiona faafaifeautalai, o le faalauteleina o auala e mafai ai e faifeautalai ona aapa atu i isi (e aofia ai le faaaogaina o tekinolosi), ma felafolafoaiga i luga o le initoneti lea e aumaia faatasi ai ia taitai ma tagata o le Ekalesia i ni talanoaga faafesagai. I le taimi o lana nofoaiga sa saunia ai se tusitaulima fou a le Ekalesia lea na faamamafa mai ai le avea ma soo Kerisiano. Sa faafaigofie le galuega o talafaasolopito mo aiga, faafaigofie ai le sailia ma auina atu o igoa i le malumalu mo sui papatisoga ma isi sauniga o le faaolataga.

Ua punou atu Peresitene Thomas S. Monson e faatalofa ma se tamaitiiti ina ua maea se sauniga o le konafesi aoao ia Oketopa 2013. Ata na pueina e August Miller, Deseret News.

E ui i le tele o ana mea taua na ausia, ae o le a finau atu se vaega toalaiti faapea o le talatuu sili ona taua a Peresitene Monson e aofia ai lana faataitaiga mamana faaletagata lava ia. O se tasi o ana mau sili ona fiafia i ai, o loo maua i le Galuega 10:38, o loo faamatalaina atu ai Iesu o Nasareta o se tasi “sa femaliuai ma agalelei.” E vaaia pea Peresitene Monson i taimi uma o loo faia ni mea lelei i auala na apoapoai mai ai le Faaola ia i tatou: tuuina atu o meaai i e fiaaai, aveina atu o le tagata ese, faaoofu e le lavalava, asiasi i e mama’i, ma ulufale atu i falepuipui o le tuuatoatasi ma le faanoanoa lea e masani ona taofia ai le tagata faavauvau (tagai Mataio 25:34–40). O lona agaalofa, faamamafaina o tagata nai lo polokalama, ma le tuuto e mulimuli i le Agaga na taitai atu ai se tasi o fai lipoti lea na tusia tusiga e uiga ia Peresitene Monson mo le tele o tausaga e tusi se faamatalaga, “Ua ou feiloai i nai tagata o e faia se taumafaiga maoae e sii ae ma aumaia le mafanafana, faamalosiauga ma le fiafia i isi.”6 O se olaga atoa ua faatumulia i le aiga, faigata, avanoa, ma, ioe, o le auaunaga na fesoasoani e fatuina le talatuu o faataitaiga faaKeriso a Thomas S. Monson o le galuega faaletagata lava ia.


O Se Aiga Limafoai

I le tulimanu o le 500 i Saute ma le 200 i Sisifo, e le mamao mai auala o nofoaafi e agai atu i le Aai o Sate Leki, na tausia ai e George Spencer ma Gladys Condie Monson se aiga i le taimi o le Pau Maualalo o le Tamaoaiga ao siosiomia e aiga o Gladys, o tupuaga paionia mai Sikotilani. O matua matutua o George na auai i le Ekalesia i Suetena ma Egelani a’o lei faimalaga atu i Amerika ma nofoia le Aai o Sate Leki. O le aso 21 o Aokuso, 1927, na fanau ai le atalii ulumatua ma o le tamaitiiti lona lua a George ma Gladys, o Thomas Spencer Monson, e igoa i le igoa o lona tama matua, o Thomas Sharp Condie, ma lona tama.

O George Spencer ma Gladys Condie Monson, o matua ia o Thomas S. Monson.

I le siosiomia ai e aiga, ua faalautele atu foi e le au Monson lo latou alofa i le toatele o isi. O asiasiga mai tagata fiaaai e leai ni aiga o loo ui atu i le aai sa le o se mea e le masani ai i le vaiaai, ma sa taliaina ma fafagaina i latou e Gladys Monson “ e pei o ni malo valaaulia i latou taitoatasi,” sa toe manatuaina e Peresitene Monson.7 Sa ia auina atu foi ni taumafataga faalevaiaso i Aso Sa ia “Bob Matua” i lalo o le auala, lea na masani ona tuuina atu ia Tom se sefulu sene mo le tilivaina atu. “E le mafai ona ou taliaina le tupe,” o le tali atu lea a Tom ma le mafaufau loloto. “E le fiafia ai lo’u tina ia te a’u.”8 O Aso Sa uma, e sii ai e le tama o Tom Uncle Elia, o lona uso ua pipili mai le ma’i gugu, i lana taavale o le fausaga tuai o le 1928, ma o loo mulimuli atu ai Tom, ma faatietie solo o ia i le taulaga.

“Sa matua faagaeetia a’u i faatinoga a lo’u tina ma lo’u tama i le vaitaimi lea o lo’u olaga,” na matauina ai e Peresitene Monson. “Ou te lei iloaina ua seasea ona la o i le lotu.”9 Sa ia toe ta’ua foi se lagona o le faapalepale ma le agalelei: “Ou te lei faalogo lava i lo’u tama o tautala i se upu le lelei agai i se isi tagata. O le mea moni lava, na te le nofo ai pea i totonu o le potu pe afai e tautala ma le le faaaloalo pe le mafaufau se tasi agai i se isi tagata.”10

E le o se mea e ofo ai, le amata ona aafia ai o Tom i nei uiga ma faatinoga. O le matuai fiafia ai i se tasi o Kerisimasi i le mauaina o se seti nofoaafi e alu i le eletise, ae ui i lea sa ia aioi atu i lona tina mo se taavale faaopoopo—ma sa mauaina—mai se seti nofoaafi e le manaia tele ua faamoemoe e avea ma se meaalofa mo le tama a se fafine ua oti lana tane e i lalo atu o le auala. Mulimuli ane, ina ua tuuina atu e Tom ma lona tina le meaalofa ma vaaia ai e Tom le matua fiafia o le tamaitiiti i le seti nofoaafi le manaia, na amata ai ona ia lagona le tausalaina. Sa ia toe tamoe i le fale e aumai e le gata i le taavale sa ia aveina mai le seti, ae o se tasi mai ana lava taavale.11 Na ofoina atu e Tom mulimuli ane ni ana fagafao lapiti e lua mo le taumafataga o le Kerisimasi i le aiga a se uo e lei tofo lava i se pipi po o se moa.12 Ma ina ua le fiafia se tamaitai ia Tom ma ana uo i le taina o peisipolo i totonu o lona fanua i le taimi o lo latou taaloga a tuaoi (sa masani ona ia se’i mai peisipolo ma taofia), sa manatu Tom e foia le faafitauli. E aunoa ma se upu e fai atu e le tasi i le isi, e masani ona ia faasusuina lona fanua i le taumafanafana ma salu laulaau mai i lana fanua i le tautoulu. Ona oo lea i se tasi o aso, sa ia [tamaitai] valaaulia o ia [Tom] mo se susu ma kuki—ma tuuina atu ia te ia se pusa e tumu i peisipolo.13

Ae ui i lea, sa masani ona faailoa mai e Peresitene Monson o ana galuega lelei faatamaitiiti na o faatasi ma se uiga ulavale lea na taitaiina atu ai i nisi taimi i le otegiaina. Sa la aoina mai ma lana tausoga i se tasi taimi ni maile se a tuaoi ma tuuina i latou i se tamai fale koale i tua, o le ono o ia maile e feosofi i luga o le tama o Tom pe a alu e tatala le faitotoa.14 I se tasi aoauli sa aveina ai e le peresitene o le Peraimeri i autafa Tom ma tau atu i ai lona faanoanoa i amioga ulavavale o le toatele o tamaiti i le taimi o sauniga amata o le Peraimeri. Na ofo atu Tom e fesoasoani. “O faafitauli faaleaoaiga a le Peraimeri,” na ia manatuaina, “na muta ai lava i lena taimi.”15 Ae, sa i ai pea faaosoosoga. Sa ia faatauanauina se uo i se tasi taimi la te faamisia se vasega Peraimeri i le aoauli. La te sosola i le taimi lava e ave ai e Tom se sene mai lana taga ma faapau i totonu o le pusa foai mo le Falemai o Tamaiti Peraimeri. Ona la faaaogaina lea o se sefulu sene na i ai i lana taga e o ai i le Hatch Dairy mo aisa kulimi. Ae peitai, na faaletonu le fuafuaga ina ua iloa e tama ua foai e Tom le sefulu sene nai lo le sene. O lea na la toe foi uma mai ai, ma toe foai atu ai foi e Tom le sene. “Mo se taimi umi lava,” na ia fai mai ai mulimuli ane, “na ou lagona, masalo, o a’u lava na aupito sili ona tele le tupe i le Falemai a Tamaiti Peraimeri.”16

O Tom Monson laitiiti o loo tietie i se uila pau tolu i luma o lona fale a o laitiiti.

O asiasiga faisoo i le fale o le aiga i Provo Canyon na amataina ai le fiafia i le olaga atoa o le sailia o pato, tolauapiga, fagota, ma le aau i le vaitafe; na faasao foi e Tom i se tasi taimi se teineitiiti na tafea atu i vili matautia.17 Sa ia faamatala e uiga i se tasi o aafiaga na la susunuina ai ma le le atamai ma se uo nisi o vao e latalata i le fale o le aiga. E pei lava ona masani ai, na te faaaogaina le tala e avea ma auivi e faasoa atu ai se mataupu faavae taua o le talalelei.18

O Thomas S. Monson—pueina i le itu tauagavale o se tama e 13 tausaga i le Paka a Vivian ma i le itu taumatau ma lona atalii o Clark i le aso 19 Iulai, 1971—na i ai se fiafiaga tele i lona olaga atoa mo le siosiomaga i fafo.

O asiasiga i le tele o taimi o le vaiaso i lalo atu o le auala mai lona fale i le Aai o Sate Leki i le potutusi faitele a le Chapman na amatalia ai le fiafia i tusi ma tusitala, lea na mulimuli ane mafai ona ia sii mai mai le tele o fatu solo e fiafia i ai e pei o Wordsworth, Longfellow, Bryant, Tennyson, ma Siekisipia.19

O se tasi o mea e fiafia i ai, o le tausiga o lupe, lea na atiinaeina i le talavou ma faaauau ai lava e oo i le avea ma tagata matua, na aoao atua ia Tom laitiiti se lesona i le avea ma tausimea ina ua tuuina atu ia te ia e se faufautua o le korama a le Perisitua Mekisateko se lupe lea e faaauau pea ona toe foi i le fale o le faufautua, ma fatuina ai se avanoa faalevaiaso o le faatalanoaga faaleperisitua ma le tamaitiiti.20 Ae peitai, o se faiaoga pele o le Aoga Sa, o Lucy Gertsch, lea e faamalo i ai Tom mo le tuuina atu ia te ia o se faavae mo lana molimau ia Iesu Keriso. O lona alofa mo se vasega o tamaiti ulavavale ua suia a latou amioga le taupulea a o latou faalogologo atu i lesona a Sister Gertsch e uiga i le Tusi Paia ua tumu i le Agaga.21


Tuputupu Ae e Avea ma Tagata Matua

O tapulaa faatamaoaiga o le Pau Tele o le Tamaoaiga na faamalosia ai Tom i le 12 o tausaga e amata galue mo lona tama, lea sa pulea se kamupani lomitusi.22 Peitai, o ataata po o aafiaga o le Taua Lona II a le Lalolagi, na avea ma faafitauli sili atu nai lo le [Pau o le] Tamaoaiga a o auai Tom i le aoga maualuga. “Na iloa e alii talavou uma afai ae faaauau pea [le taua], o le a i ai o ia i le militeli,” na ta’ua e Peresitene Monson e uiga i ona tausaga talavou.23 O se tamaitiiti aoga silisili ona lelei ma e fiafia i le talafaasolopito, sa lesitala o ia i le Iunivesite o Iuta i le 17 o ona tausaga.24 Na ia mafaufau loloto i le avea ma se faiaoga o talafaasolopito, ae nai lo lena sa ia tulimatai atu i se faailoga tau pisinisi, a o fiafia foi i vasega inisitituti na aoaoina e Dr. Lowell Bennion ma Dr. T. Edgar Lyon.25

O se tagata aoga lelei, sa lesitala Tom Monson i le Iunivesite a Iuta i le 17 o ona tausaga ina ua uma ona faauu mai le Aoga Maualuga a Sisifo i le Aai o Sate Leki, Iuta.

A o i ai i le iunivesite sa ia feiloai ai i le e pele i lona olaga. Ina ua uma ona feiloai ia Frances Johnson i se siva Ao Faatalofa, ona faamasani atu lea o Tom ia te ia. Sa ia ta’ua mulimuli ane faapea “Ou te lei saunia mo le mamalu ma le filemu lea na i ai [i lona fale],” o le faatusatusa lea o lona fale e sili ona pisapisao i le au Johnsons.26 O le matauina e le tama o Frances o le igoa o Monson, ma loimata i ona mata, fusi atu Tom ina ua iloa e i laua o le uncle matua o Tom o Elia na faailoa atu i le aiga o Johnson le talalelei i Suetena.27 Na fiafia uma Tom ma Frances i faili tetele ma auai soo atu i siva o i ai taitai faili e pei o Tommy Dorsey ma Glenn Miller.28

I le 1945, na auai atu Tom i le Neivi Faaleoleo a le I.S. I le aluga o uluai vaiaso e tolu o aoaoga amata a le Neivi, sa ia ta’ua mulimuli ane ma le fiamalie, “Sa ou iloaina lava ua lamatia lo’u ola. E le o taumafai le Neivi e aoao au; o loo taumafai e fasioti au.” Peitai na o faatasi lava ia aafiaga faaleagaga ma taimi faigata. Ina ua uma ona faatulaga e se taitai ofisa sinia tagata uma i se tasi Aso Sa ma faatonu tagata Katoliko, Iutaia, ma Porotesano i o latou nofoaga mo sauniga, sa ia agai atu ia Tom ma fesili atu, “Ma o le a la le tou tapuaiga?”

Na auai atu Tom Monson i le Neivi Faaleoleo a le I. S. i le 1945.

Na ta’ua mulimuli ane e Peresitene Monson, “I lena lava taimi faatoa ou iloa ai e i ai isi tagata o loo tutu i o’u autafa po o o’u tua i le lotoa e faia ai aoaoga. Toeitiiti lava matou tali faatasi atu uma, ‘Mamona!’29

I se tasi po a o lumanai le Kerisimasi, o le uo mamona a Tom o Leland Merrill, lea sa i le moega e sosoo ma ia, na amata ona oi i le tiga. I le le mautonu, sa ia musumusu atu, “Monson, Monson, o oe o se toeaina?” ma aioi mai mo se faamanuiaga faaleperisitua lea e lei faia muamua lava e Tom. O le tatalo le leoa mo se fesoasoani, na maua ai e Tom se tali: “Tagai i le pito i lalo o lau ato,” lea i le 2 i le vaveao sa ia maua ai le tamai tusitaulima a faifeautalai, lea na tuuina mai ai ni faatonuga i le ala e faia ai faamanuiaga mo e mama’i. “Faatasi ai ma le pe tusa ma le 60 seila fia iloa sa vaavaai mai, sa ou faatinoina loa le faamanuiaga,” sa ia ta’ua mulimuli ane. “Ae ou te lei teuina la’u tusi, ua moe gapepe Leland Merrill e pei o se tamaitiiti.”30 Na aoao foi Tom mai isi i le taimi o le auaunaga faamiliteli ma sa faamemelo atu i se alii talavou Katoliko o le na tootuli e tatalo i po uma ae o “matou o alii Mamona matou te tatalo a o taooto i luga o matou moega.”31

Na auauna atu Tom mo le tausaga seia oo ina maea le taua ma toe foi atu i le aiga e faauu ma le faamamaluina mai le Iunivesite o Iuta, ma alu atu ai e faigaluega o se pule o faalauiloaga mo le Deseret News e anaina e le Ekalesia. I le mavae ai o nai masina talu ona faauu, sa ia faaipoipo atu ia Frances Johnson i le Malumalu a Sate Leki i le aso 7 Oketopa, 1948. “Sa ou aoaoina vave ia ou tu i o’u lava vae,” o le tala lea a Sister Monson i le amataga o le la mafutaga.32 Toetoe lava o le taimi lava lena, na talosagaina ai e le Alii ia Brother ma Sister Monson talavou ina ia amata le la auai le faavaivai i le fausiaina o le malo o le Atua.

Sa faaipoipo atu Tom Monson ia Frances Johnson i le Malumalu a Sate Leki i le aso 7 Oketopa, 1948.


O Se Auaunaga Patino

Ia Me 1950, na valaauina ai le epikopo a Tom ma Frances, o John R. Burt, i le au peresitene a le siteki. I le fesiligia ai po o ai e tatau ona avea ma se epikopo e sui ia te ia, na tu Bishop Burt mo ni nai minute: “Sa ou taumafai e mafaufau pe faapefea ona faamatala atu i [le peresitene o le sitek] le mafuaaga ou te manatu ai e tatau ona sui a’u e se tamaitiiti e 22 tausaga le matua o se epikopo.”33 O lea na amata ai le auaunaga a Thomas S. Monson talavou i le Uarota Lona Ono-Fitu a Temple View, ma ona tina ua oti a latou tane e toa 85 ma se manaoga tele mo auaunaga faauelefea i le Ekalesia i lena taimi. O le auauna atu o se epikopo i lenei lava uarota na faamalosia ai ma faateleina ai lagona malosi o le agaalofa ua leva ona i ai a Tom. Na ia asia tina uma ua oti a latou tane i le taimi o le Kerisimasi, auina atu ni meaalofa o lole, tusi, po o moa tao.34 Na matua vavalalata o ia i “ana fafine ua oti a latou tane” lea na ia faia ai ni asiasiga faaletausaga i le toatele o i latou ma na oo lava ina ua leva ona faamalolo o ia o se epikopo, e oo lava i le taumafai e lauga i falelauasiga uma e 85 i lona avea ai ma se Pulega Aoao.35 “O lo’u le agavaa na faalotomaualaloina ai a’u,” na ia toe manatuaina le lima tausaga na ia auauna atu ai o se epikopo, ae sa ia faafetai na “ou atiinae vave lava i le olaga i se agaga o le alofa mo isi o e atonu na i ai ni manaoga, e tusa lava po o le a le matutua po o tulaga.”36 Na ia auauna atu i tagata uma i tuaoi o lana uarota, e aofia ai i latou o isi faatuatuaga, ma sailia tagata e le o toe toaaga mai e tusa lava po o lona uiga o le alu atu i se pamu kesi i se tasi taeao o le Aso Sa lea na ia uunaia ai se alii talavou o loo galue i se pu suauua ina ia toe foi mai i ana sauniga faalekorama.37

O Bishop Monson (ogatotonu) ma ona fesoasoani mulimuli e toalua mai le toaono: o Elwood A. Blank (agavale) ma William M. Larsen (taumatau).

O lenei valaauga faapitoa na aoaoina atu ai foi se lesona faigata. A o auai atu i se fonotaga mo taitai faalesiteki, sa lagona e Bishop Monson se uunaiga malosi e alu i le taimi lava lea e asiasi i se tagata matua o le uarota o loo togafitia i le falemai mo le au matutua. Ae paga lea, o loo saunoa le peresitene o le siteki, o lea sa faatalitali ai le epikopo talavou ma le le lava o le onosai seia ona maea ona faatopetope atu lea i le falema’i. A o ia tamoe atu i le potu o le tamaloa, sa taofi o ia e le tamaitai tausimai. Sa ia fesili atu, “O oe o Bishop Monson?” ma faaauau ona tau atu ia te ia faapea “sa fesili le gasegase mo oe a o lei maliu o ia.”38 Sa tietie atu Bishop Monson i le fale i lena po ma tautino atu e le toe faatamala lava e faatino se uunaiga mai le Agaga Paia, o se tautinoga na atagia mai pea lava pea i le vaega na totoe o lana auaunaga i le Ekalesia.

O Tom Monson i le pe tusa ma le taimi o lona valaauga o se epikopo.

Sa ia auauna atu o se fesoasoani i le au peresitene o le siteki i le 27 o ona tausaga ma se peresitene o le misiona i Kanata i le 1959, i le 31 o ona tausaga. E manatua pea e faifeautalai e i lalo o lana taitaiga se taitai e matua ogatusa ma le Agaga lea e masani ona ia mulimuli i musumusuga e asiasi atu i se fale mautotogi a faifeautalai a o lei faia e le faifeautalai se mea sese.39 Na ia taulai atu i faifeautalai i le aoaoina uma o o latou igoa, fefautuaai ma i latou e uiga i faafitauli ma popolega, ma le taua o le faia o mea uma na te mafaia e taofia ai le vave toe foi ma fono aoai. Na oo atu i lenei taimi, ua tupu le aiga o Monson e aofia ai ni tamaiti laiti se toalua, o Thomas Lee ma Ann Frances. O se tamaitiiti lona tolu, o Clark Spencer, na fanau i Kanata. Sa tele atu taimi na fiafia faatasi ai le aiga i lenei valaauga o le misiona nai lo le mea ua latou masani ai, ma sa atiae e Tom se lotonuu mo Kanata lea na i ai lava i le 2010, ina ua, avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa ia faapaiaina le Malumalu o Kanata Vancouver ma sa i ai le fu’a a Kanata i le gauga [o lona peleue] ma suia le pese amata i le “O Canada.”40

O le toe foi atu i le fale i le Aai o Sate Leki, na avea ai Tom ma pulesili o le Deseret Press, ae pisi Frances i le tausiga o le fanau, auauna atu i valaauga o le uarota, ma lagolagoina lona toalua a o ia auauna atu i komiti aoao eseese o le perisitua a le Ekalesia.

Tom Monson, pule lagolago o le galuega lomitusi, e sailia ata lanu o le Improvement Era na faia i le Deseret News Press faatasi ai ma (agavale i le taumatau) George Veenendaal, foameni; Herman deMik, tagata e faafoeina le masini lomitusi; Doyle L. Green, pule faatonu o le mekasini; ma Louis C. Jacobsen, pule o le galuega lolomi.

O le aafia lautele o Tom i komiti a le Ekalesia e pei o le [komiti] Faamaopoopo a Tagata Matutua, Faifeautalai, po o Gafa, o le mea moni, na taitai atu ai o ia e talitonu o se valaaulia i le ofisa o Peresitene Tavita O. MaKei o le a i ai se fesootaiga i lana tofiga o i ai nei. E leai. Sa faalautele atu e Peresitene MaKei le valaau e auauna atu o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e sui ia Elder N. Eldon Tanner, lea ua valaauina e avea o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili. Na lagona e Tom le faagaeetia tele ma le ofo na le mafai ai ona tautala. Ma le mea mulimuli, sa ia faamautinoa atu ia Peresitene MaKei faapea “soo se taleni lea atonu ua faamanuiaina ai a’u o le a tuuina atu i le galuega a le Matai e aofia ai lo’u lava ola pe a tatau ai.”41

Na ioe Peresitene Monson e aua le faalauaiteleina atu le valaauga paia i tagata uma sei vagana ai lona faletua ma e lei moe i le po atoa a o lumanai le konafesi aoao i le aso 4 Oketopa, 1963. I le taunuu atu ai i le konafesi, sa latou nonofo faatasi ma uso o le komiti o Faiaoga o Aiga a le Perisitua lea na ia auauna atu ai. O se uo na saofai i ona autafa, o Hugh Smith, na tau atu ia te ia se mea uigaese: o taimi mulimuli e lua na valaauina ai se Pulega Aoao, o na alii sa nonofo i autafa o Hugh.42 Ina ua uma ona valaau le suafa o Thomas Monson, “Na tilotilo mai Hugh Smith ia te a’u ma fai mai, ‘Ua toe pa foi le faititili mo le taimi lona tolu.’ Ou te talitonu o le savali mai le faapotopotoga i le tulaga sa avea o se savali umi lava o lo’u olaga.”43

O Thomas S. Monson o loo saofia i le faapotopotoga i le konafesi aoao i le aso 4 Oketopa, 1963, a o lei faasilasilaina atu lona valaauina i le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le 36 o ona tausaga.


Auaunaga o se Sui Auai o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

O Thomas S. Monson, i le 36 o ona tausaga ua avea ma se tamalii sili ona laitiiti ua valaauina i le Korama a Aposetolo e Toasefululua talu mai le 1910 ina ua auai atu Iosefa Filitia Samita i le Korama i le 33 o ona tausaga. O lana auaunaga i le Toasefululua na oo atu i le 22 tausaga, mai le 1963 seia oo i lona valaauga i le Au Peresitene Sili i lalo o Peresitene Ezra Taft Benson i le 1985, ma e aofia ai le auaunaga i soo se komiti tele o le Ekalesia, e masani lava e avea ma se taitaifono.44 I lena taimi, o le faitau aofai o le Ekalesia na tupuga mai se vaega tutusa e taulai atu i sisifo o le Iunaite Setete i se nuu lautele i le lalolagi atoa e matua eseese lava.45 Na valaauina o ia i le tofi aposetolo e Peresitene Tavita O. MaKei ma agai atu ai e auauna atu i lalo o Peresitene Iosefa Filitia Samita mai le 1970 i le 1972 ma sosoo ai ma Harold B. Lee mai le 1972 i le 1973. O le taimi o le nofoaiga a Peresitene Spencer W. Kimball, mai le 1973 i le 1985, lea na taitaia ai e Peresitene Monson se komiti mo le lomiga o tusitusiga paia lea na gaosi ai i le 1979 se lomiga e 2,400 itulau o le Lomiga a King James o le Tusi Paia na aofia ai se Topical Guide, Bible Dictionary, ma polokalama fou o vaefaamatalaga. Na auai foi Peresitene Monsona i le faaaliga faasolopito faapea o le a maua e alii agavaa uma le perisitua.46

O Elder Thomas S. Monson o loo saofai i autafa o Elder Gordon B. Hinckley, Elder Howard W. Hunter, ma Elder Richard L. Evans. Tulai Elder Ezra Taft Benson i le pulelaa i le taimi o le konafesi aoao.

Peitai i tagata o le au paia o loo taofia i tua atu o le Pa Uamea i le taimi atoa o le Taua Lona II a le Lalolagi, o le mea sili na ausia e Peresitene Monson o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o lona vaaia lea o le Au Paia i Europa i Sasae. “O faamanuiaga moni na ia aumaia i lo tatou atunuu ma Europa,” na matauina e le uso Siamani a le Au Peresitene Sili o Dieter F. Uchtdorf, “e matua moni lava ma taua ma tutasi i lo latou taua ua ou matua talitonu ai lava ua saunia e le Alii o ia e avea ma meafaigaluega i le suia o le talafaasolopito o Siamani.”47 O le malo Komunisi o le Ripapelika Temokalasi a Siamani e matua teenaina lava tapuaiga faalelotu, ae na tumau pea le faamaoni o tagata o le Ekalesia e ui lava i le faailoga tagata, leai o ni avanoa faigaluega ma aoaoga, ma le siakiina soo a o latou potopoto faatasi. Na asiasi soo atu Peresitene Monson ia i latou, i se tasi taimi sa suesueina atoa le tusitaulima o le ekalesia ma le faamoemoega e toe ta limaina le tusi atoa pe a uma ona sopoia atu i totonu o Siamani i Sasae, ona e le faatagaina le aveina i totonu o le atunuu o anomea a le Eklaesia. Sa alu o ia i le ofisa o le paranesi ma amataina lenei galuega, ma ina ua maea ni nai itulau sa ia tilotilo solo ma iloa atu ai se kopi o le tusitaulima i luga o le fata i ona tua.48 Sa ia galue ma le le faavaivai faatasi ma taitai o le malo o Siamani Sasae ina ia faataga ni nai tagata o le Au Paia e auai i le konafesi aoao ma ia asiasi atu i le malumalu i fafo atu o le atunuu, peitai sa faananau atu le Au Paia i Siamani Sasae mo avanoa talitutusa ia na maua e isi au paia i le salafa o le lalolagi.

Ona folafola atu lea e Peresitene Kimball i le 1978 ia Peresitene Monson o le a “le taofia e le Alii faamanuiaga o le malumalu i na tagata agavaa o le au paia i [Siamani Sasae]” ma faaopoopo atu ma se ataata, “Ia e saili le auala.”49 A o faaauau pea ona talosagaina e Peresitene Monson ma le taitai o le Ekalesia a Siamani Sasae o Henry Burkhardt le malo mo se faatagaga mo ulugalii e tai toaono i le taimi e asiasi atu i le Malumalu o Swiss, sa latou mauaina se fautuaga ofoofoga mai taitai o le malo: “Aisea tou te le fausia ai se malumalu iinei?” Ia Oketopa 1982, na faasilasila atu ai e le Au Peresitene Sili o le a fausia se malumalu i Freiberg, Ripapelika Temokalasi o Siamani, o le uluai malumalu lea ua fausia i se atunuu komunisi. O lenei faasilasilaga na toetoe lava a le talitonuina e tai pei lava o le maliega faavavega lea na faia mulimuli ane e Peresitene Monson, Elder Russell M.Nelson i lena taimi o le Korama a Aposetolo a le Toasefululua, ma taitai o le Ekalesia i Siamani Sasae faatasi ma taitai sinia o le malo ma le ao o le malo o Erich Honecker ina ia faataga faifeautalai e ulufale ma ulufafo atu mai le atunuu a o lei faatoilaloina le Pa a Perelini.50 “Na tusia e Peresitene Monson, “O a’u o se molimau ola o le auala na faaalia ai le aao o le Alii i le tausiaina o tagata o le Ekalesia i atunuu na muai puleaina faaKomunisi.”51

I luma o le Malumalu o Frieberg Siamani, na faapaiaina i le 1985. Mai le taumatau: o Elder Thomas S. Monson ma lona faletua, o Frances; Elder Robert D. Hales ma lona faletua, o Mary; Elder Joseph B. Wirthlin ma lona faletua, o Elisa; Emil Fetzer.

Ae ui i lea, i le lotolotoi o mea na tutupu na suia ai le lalolagi ma tiute lofituina faalepulega, na faaauau pea le auaunaga a Peresitene Monson e taulai atu i musumusuga a le Agaga Paia ma i le aapa atu i se tagata e toatasi. Ina ua uma ona ofoina atu se faamanuiaga i se uo i se falemai a le au matutua, sa lagona e Peresitene Monson ua “sili atu mea ua ia ausia i lena asiasiga nai lo se vaiaso o fonotaga i le laumua o le Ekalesia.”52 E tele naua tala o auala alo na uia mai tiute o le Pulega Aoao a o agai atu Peresitene Monson i potu o falemai, fale mo tausiga o gasegase, ma autafa o moega e asiasi i e mamai ma tuuatoatasi o loo faatalitali mo ia. Ina ua le faatagaina e faagasologa o fonotaga a le siteki i Shrevenport, Luisiana, Peresitene Monson e asiasi atu i se teineitiiti matua tigaina lava lea na talosagaina se faamanuiaga mai ia te ia, ae ui i lea sa ia saunia ina ua oo i le taimi o le sauniga mo taitai i le afiafi o le Aso Toonai, “Sa ou faalogo i se leo o talanoa mai i lo’u agaga,” na ia fai mai ai. “Sa puupuu le savali, o upu masani lava: ‘Ina tuu mai ia o tama iti e o mai ia te au, aua le vavao ia te i latou: aua e faapei o i latou nei o e o i le malo o le Atua.’ (Mareko 10:14).”53 Sa ia faia se malaga e 80 maila i le fale o Christal Methvin i le taeao na sosoo ai, faamanuia ia te ia i se faatasiga faaleaiga ua tumu i le Agaga a o lei maliu o ia i le fa aso mulimuli ane.

Ina ua feiloai ma tagata le tagolima o le au paia o Siamani Sasae, e foai atu e Peresitene Monson ona suti, seevae, kalikulaita, ma e oo lava i se seti o tusitusiga paia ua uma ona faailogaina.54 Ma e na te le faagaloina lava ona uso a tagata mai le Uarota Lona Ono-Fitu, nofouta i uo ua matutua soifuaga ma maualalo tupe maua e pei o Ed Erickson, lea na valaaulia e Peresitene Monson i faatasiga faaleaiga, amataina ni aso faamanatu o le aso fanau mo, ma manatuaina i se lauga i le 2009: “Ia maua le lototele e aloese ai mai le faamasinosino ma le faitioina o i latou o siomiaina oe, faapea foi ma le lototele e faamautinoa ai ua faaaofia tagata uma ma lagona le alofagia ma le taua.”55

O le faamaoni ma le faauo a Peresitene Monson ua uunaia ai le fausiaina o mafutaga o le talitonuga ma le agalelei mo le Ekalesia i totonu o tapuaiga eseese, faalapotopotoga faitele, ma taitai o malo. Na ia tuputupu ae i totonu o alalafaga eseese, lagona le latalata atu i tagata o aiga e eseese faatuatuaga, ma tautino mai ma le faamaoni, “Ou te manatu e toatele tagata lelei i soo se nofoaga.”56 Sa ia fegalegaleai lelei faatasi ma isi, “o le toatele o i latou e le o ni tagata o le Ekalesia,” sa ia matauina, “ae o ni tagata naunau ma mafaufau faalemalo.”57 O taitai o malo ma afioaga e pei o se tasi na avea muamua ma lomitusi o le Salt Lake Tribune, o se Katoliko, na faaleoa lo latou agaga talisapaia: “Afai na ia feiloai ia te oe, o Tom Monson o lau uo. … Na tuuina atu e le Ekalesia i lenei nuu se tuufaatasiga faapitoa e ala i faauooga ina ua siitia atu Tom Monson i le Au Peresitene Sili.”58 Na matauina i se tasi taimi e se fautua o le itumalo o Sate Leki faapea, “Ou te le iloa pe o silafia e tagata le tele o le aafia o le Ekalesia a le Au Paia o Aso e Gata Ai i se lalolagi e le faamanuiaina. Ua matua nofouta Peresitene Monson i mea e manaomia.”59 Sa tusi atu se tasi o taitai a se isi tapuaiga ia Peresitene Monson: “E te tatalaina pea lou loto e faafetaiaia ai manaoga ma talosaga a le Salvation Army. E mautinoa lava o oe ma au paaga ua faagaeetiaina i matou i a outou agaga mafana ma le agalelei.”60 Sa ia auai ma saunoa i gaoioiga na faia faatasi ma sauniga o le faapaiaga i le 1993 o le Malumalu a Makatala ua toefuatai i le Aai i Sate Leki ma sa saunoa foi i falelauasiga a le Katoliko mo ni uo mamae.61

Feiloai Peresitene ma Sister Monson ma Bishop George H. Niederauer o le Matagaluega Katoliko o le Aai o Sate Leki i le Malumalu a Makatala.

O mea e fiafia e fai e pei o le tausiaina o lupe e maua atu ai se malologa mai le mamafa o tiute a Peresitene Monson ma uunaia ai fanau a fanau a fanau e valaau o ia ia “Tamamatua Birdie.” O lona naunau mo le tausiaina o lupe na atagia mai i se pine o le taui i le tausiaina o lupe lea na tuuina atu e Tama Sikauti a Amerika mo se taimi. O lana auaunaga i le Komiti Faatonu a le Sikauti a le Itumalo na amata i le 1969 ma faaauau atu i tausaga a o ia mauaina le Taui o le Silver Beaver, le Taui o le Silver Buffalo, ma le taui sili ona maualuga a le Sikauti Faavaomalo, o le Bronze Wolf i le 1993. Peitai, sa talasua se tasi o taitai Sikauti sinia, o Roy Williams, faapea na le mafai ona faagalo e Peresitene Monson le faaiuga a le Sikauti e lafoai le pine o le tausiga o lupe.62

O mea e fiafia i ai e pei o le tausiga o lupe e tuuina atu ai se malologa mai le mamafa o tiute fai a Peresitene Monson ma uunaia ai fanau a fanau a fanau e valaau o ia o “Tamamatua Birdie.”

E tele mea e fiafia i ai Peresitene Monson. A o avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia mauaina se faailoga o le matuaofaiva i pulega faapisinisi, ma i ana malaga taamilo sa ia fiafia e asiasi i fanua maliu o le militeli—nofoaga paia ia e fagua, na ia fai mai ai, manatu o “miti nutililii, faamoemoega letaulau, loto ua tumu i le faanoanoa ma soifuaga ua faaselemutu e pelu maamaai o le taua.”63 Na fiafia o ia e suesue e uiga i le Taua Lona II a le Lalolagi ma, i se faamatalaga mama, fiafia tele e toe matamata i polokalama a Perry Mason i le televise i le po, e ui o nisi taimi e faagalegale moe ai ma misi ai le faaiuga.64 E matua faamemelo foi o ia i faafiafiaga faamusika. “O lo’u olaga o le mea lea e ta’ua e lo’u toalua, o Frances, o se ‘ma’i valea i faafiafiaga,” sa ia faamatalaina i se tasi taimi i se faapotopotoga i le konafesi aoao.65 Na te fiafia foi i lana vaega o taaloga futipolo amerika lea e “mafai ona amata ona ou matamata i ni ‘au se lua e aunoa ma le faananau atu i se ‘au e tasi, ae i ni nai minute ua uma ona ou filifilia le ‘au lea ou te manatu e ao ona malo.”66 E mafai ona ia talanoa e uiga i moa mo le taimi atoa o le faigamalaga ma se tagata la te nonofo faatasi ma, i se ‘aiga o le taeao mo tatalo a Tama Sikauti a Amerika i le Fale Paepae i le 1989, sa ia iloa ai la te fiafia faatasi ma le peresitene o le Iunaite Setete o George Bush i maile spaniels.67

O lana fiafiaga sili lava, ioe, o lona aiga, lea na tuputupu ae e aofia ai fanau a fanau e toavalu ma fanau a fanau a fanau e toafa. E ui e laitiiti lava lona taimi i le fale, e manatua pea e lana fanau le taaalo i taaloga, fagota, sue pato, vele togalaau, o e tifaga, aau, ma tietie i le kiona ma le latou tama.68 E lua lava manatuaga faapitoa na matauina mo le atalii o Tom: taaalo i le mu ma lona tama a o laitiiti ma le lele atu o lona tama i Luisiana, Kentucky, e fai sona faamanuiaga ona sa maua o ia i le nimonia i le taimi o aoaoga amata o le militeli.69 E fiafia le afafine o Ann i lipoti i afiafi o Aso Sa e faasoa atu e lona tama i le aiga pe a foi mai i valaauga o le Ekalesia. Ma e matua faataua lava e Clark le aso na ave ai e lona tama le taavale i le 40 maila la te suesue ai ma Clark se faamoega o le aeto e lata i Randolph, Iuta.70 Na fiafia Peresitene Monson e moa le vao ma auai i tauvaga Ping-Pong faaleaiga i le vaega pito i lalo o le latou fale.71

O Thomas S. Monson ma lona faletua, o Frances, ma le la fanau, o Tom, Ann, ma Clark.


Uso o le Au Peresitene Sili

Na auauna atu Thomas S. Monson mo le 22 tausaga i le Au Peresitene Sili, na amata i le 1985 o se Fesoasoani Lua ia Peresitene Ezra Taft Benson ma faaauau ai i lena matafaioi ia Peresitene Howard W. Hunter i le 1994. O le sefulutolu o na tausaga, mai le 1995 i le 2008 i autafa lea o Peresitene Gordon B. Hinckley, lea na valaauina Peresitene Monson e avea ma ona Fesoasoani Muamua.72 O le tofiga o Peresitene Monson i le Au Peresitene Sili na faaaoga ai lona talaaga eseese i le pulega a le Ekalesia ma tuua ai o ia ma se avega mamafa lea na faafaigata ai ona aluese mai le ofisa. Sa avea Peresitene Hinckley ma Peresitene sili ona femalagaai i le talafaasolopito o le Ekalesia, ma faatumauina ai le pisi o lenei pulega faapitoa. O malumalu laiti na mafai ai ona faateleina le saoasaoa o le fausiaina o malumalu; na fausia se Maota Autu fou mo Konafesi a le Ekalesia ia mafai ai e le fia afe o tagata o le ekalesia ona auai i konafesi aoao ma isi gaoioiga; amatalia ia fonotaga faaleaoaoga i le lalolagi atoa e ala i faasalalauga satelite; ma sa faamanatuina i se Aso o Faafiafiaga i le Faletaalo o Rice-Eccles i le Iunivesite o Iuta le aso fanau lona 200 o le Perofeta o Iosefa Samita, ma sa faafiafia le autalavou e toa 42,000 mai le Vanu o Sate Leki ma Uaiomi.73

O Peresitene Ezra Taft Benson ma fesoasoani Gordon B. Hinckley ma Thomas S. Monson i le 1986.

Ma e pei lava o taimi uma, i upu a Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa “le’i pisi tele [Peresitene Monson] mo tagata,”74 ma i le taumalulu i le 2000, o se tagata e toatasi sa ia faaaluina ai lona taimi o lona faletua lea. Ina ua mavae le aafia [o lona faletua] i se pau matautia, sa ia faaaluina le tele o vaiaso e ave ai ana pepa o galuega i lona potu i le falemai seia, oo mulimuli ane, ina malamalama Frances ma faaleo mai ana upu muamua: “Ua galo ia te a’u ona lafo le tupe e totogi ai le lafoga faalekuata.”75 O le isi tagata na aafia i lona agalelei o le failipoti o le Church News o Gerry Avant, lea na gafa ma le lipotia o faigamalaga a Peresitene Monson ma sa valaaulia i se tasi taimi i malaga maimoa ma le au Monson ona, e pei ona tau atu e Peresitene Monson ia te ia, “ona sa e galue malosi.”76


Peresitene o le Ekalesia

Na maliu Peresitene Gordon B. Hinckley i le aso 27 Ianuari, 2008. Na faataape le Au Peresitene Sili ma toe foi atu Peresitene Monson i lona tofiga o le avea ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O se alii na ola ae e latalata i auala o nofoaafi, faamaiteina ni uiga le lelei faatamaitiiti i le Peraimeri, ma naunau e faasoa atu ana meatotino laiti e oo lava i le taimi o le Pau Tele o le Tamaoaiga, o le a avea ma taitai o le fia miliona o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa. “Ou te lei mafaufau lava i se mea atonu o le a taoto mai i le auala mo soo se mea i lo’u olaga,” na ia fai mai ai i se faatalanoaga puupuu a o lumanai le lagolagoina o ia o se Peresitene o le Ekalesia i se faatasiga paia i le taimi o le konafesi aoao ia Aperila 2008. Na mafai lava e Peresitene Hinckley ona umi atu lona soifua ia te a’u.” Na ia saunoa, “Na ou mulimuli lava i le filosifia, ‘Auauna atu i le mea ua valaauina i ai oe, e le o mea sa e i ai po o le mea e te ono i ai. Auauna atu i le mea ua valaauina i ai oe.’”77

Na vaetofia ma faauuina Thomas S. Monson o le Peresitene lona 16 o le Ekalesia i le aso 3 Fepuari, 2008, ma filifiliaina Peresitene Henry B. Eyring e auauna atu ma ona Fesoasoani Muamua. Mo lona Fesoasoani Lona Lua, na ia filifilia Peresitene Dieter F. Uchdorf, o se tagata Siamani liliu mai i le Ekalesia e tele gagana e tautala ai ma o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua talu mai le 2004. O le Au Peresitene Sili fou ua faatusaina i le tulaga lautele o le faateleina o le Ekalesia.78 I se fonotaga faasalalau i le aso 4 Fepuari, 2008, na saunoa atu ai Peresitene Monson i le au failipoti, “I le avea ai ma se Ekalesia matou te aapa atu, e le gata i o matou lava tagata, ae faapea foi i tagata agalelei i le lalolagi atoa i lena lava agaga o le usoga lea e oo mai mai le Alii o Iesu Keriso.”79

Ua faalauiloa atu le Au Peresitene Sili o le Ekalesia i se fonotaga faasalalau i le aso 4 Fepuari, 2008: Peresitene Thomas S. Monson; Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Muamua; ma Peresitene Dieter F. Uchtdorf, Fesoasoani Lua.

Na avea lenei agaga o le usoga ma le aapa atu i isi o ni matatia o le pulega a Peresitene Monson. Na galulue soo taitai o le Ekalesia ma tagata Katoliko, Kerisiano fai Evagelia, ma isi vaega faalelotu ma faalemalo i le lagolagoina o mafuaaga tatau. Na valaaulia e taitai o le Ekalesia taitai o isi faatuatuaga e lauga atu i lotoa a le Au Paia o Aso e Gata Ai ma faamalosia le lagolago mo le saolotoga faalelotu i punaoa faaleinitoneti.80  Na uunaia foi e Peresitene Monson ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tagata o le Ekalesia ina ia aapa atu i isi faatuatuaga i le auauna atu ma le fausiaina o nuu ma faalauteleina fesootaiga agaalofa o i ai nei ma isi faalapotopotoga e faaitiitia ai manaoga le mautonu o tagata na aafia i mala faalenatura ma faatupuina e tagata i le lalolagi atoa. I le aluga o uluai tausaga e lima o le nofoaiga a Peresitene Monson, na saofaga atu e le Ekalesia ni taumafaiga fesoasoani i le maea ai o mafuie i Haiti ma Nepal, sunami i Iapani, ma lologa i Taialani. Na ofoina atu foi le fesoasoani i le faia o tui puipui mo tagata i atunuu tau atiae, tuuina atu o vai mama i nuu maotua, tuuitiitia ia faafitauli tau meaai faavaomalo, ma ofo atu se fesoasoani mo faalavelave ma mala i le Iunaite Setete. Na matauina lenei fesoasoani ma uunaiga faavaomalo e le Slate.com, lea i le 2009 na lisiina ai Peresitene Monson e muamua i se lisi o tagata e 80 e i le va o le 80 i le 89 tausaga e sili ona malosi i Amerika, “na o le pau lea o le tagata i le lisi,” e tusa ai ma le tusiga, “e pulea le silia ma le faitau miliona o tagata ao avea o se perofeta a le Atua.”81

I lalo foi o le taitaiga a Peresitene Monson, na amata ai e sootaga lautele a le Ekalesia se aapa atu e fesoasoani i isi ina ia malamalama lelei atili i le eseese o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le faalauiloa “O A’u o se Mamona” lea na faalauiloa atu ai le Au Paia o Aso e Gata Ai o e galulue mo faalapotopotoga tumaoti e pei o Harley Davidson, le Potutusi o le Konakeresi, ma faili. Na tatalaina foi e le laumua o le Ekalesia ni uepisaite mo le autalavou ma isi, ma amataina ona gaosia e alaata a le BYUtv ma uepisaite e anaina e le Ekalesia ni polokalama sili ona lelei ia tosina atu ai i se aofia lautele. I luga o le uepisaite a le Ekalesia, na amata ona faaali mai se faasologa o vitio sili ona lelei, faaali mai ni vaaiga mai le Feagaiga Fou lea e mafai ona talisapaia e tagata o tapuaiga e tele. O isi punaoa i le initoneti na aofia ai le lolomiga o tusiga eseese o Autu o le Talalelei, mamanuina e taulimaina faafitauli faigata i se tulaga tuusao ma atamai, ma le uepisaite a le Mamona ma Tagata e Faamemelo atu i le Itupa e Tasi, sauniaina ni aoaoga talafeagai a le Ekalesia ma faalauiloa atu ni tala patino mai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai e faamemelo atu i le itupa e tasi ma o latou aiga.

Ae, atonu o suiga sili ona taua lea na tupu i le nofoaiga a Peresitene Monson, na tupu i atinaega faapulega faasolopito. O suiga taua na aafia ai le ala na taitai ai, galue, aoao atu, ma talai atu ai le Ekalesia. I le 2009, na tufatufa atu ai e le Ekalesia se DVD ma se tamaitusi i mataupu faavae o le uelefea ma i le 2010, na faalauiloa atu ai se tusitaulima fou o faatonuga mo taitai o le Ekalesia, na tuuina atu faatasi ma faasalalauga e lua mo aoaoga i le lalolagi atoa. Na faamamafa mai e le tusitaulima fou le galulue i aufono e ala i talanoaga faasamasamanoa ma faamaoni, faamamaina o le avega a le epikopo e ala i le faasafua pe faamatuu atu o galuega, ma le, mea sili ona taua, fesoasoani i tagata o le Ekalesia ia avea ma soo moni o Iesu Keriso. I le 2010 foi, o aoaoga faavaomalo na saunia e uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na amata ona faatulagaina konafesi mo taitai perisitua ma iloiloga a le eria lea na aofia ai se vaaiga aoao lautele, manaoga tau uelefea, galuega faamisiona, ma le galuega o le malumalu.

Peresitene Thomas S. Monson o loo lauga atu i le Iunivesite o Polika Iaga i Provo, Iuta, i le aso 1 Novema 2011. Ata na saunia e Ravell Call.

O se tasi o suiga sili ona matautia na tupu i lalo o le taitaiga a Peresitene Monson na faasilasila atu i le konafesi aoao ia Oketopa 2012 ina ua folafola atu e Peresitene Monson faapea ua mafai e alii ona amata auauna atu i ni misiona i le 18 o tausaga ma tamaitai i le 19 o tausaga. O lenei suiga uiga ese o le aiaiga faavae o tulaga manaomia o le faaitiitia o tausaga na fatuina ai se naunautaiga mo le galuega faafaifeautalai lea na i ai se taunuuga faasolopito i le maualuluga o fuainumera o alii ma e aemaise tamaitai o loo auauna atu i ni misiona faafaifeautalai. O le fatuina o ni nofoaga autu fou mo le aoaoina o faifeautalai ma misiona fou na o faatasi lava ma le faateleina o le numera o faifeautalai, lea na ausia le 85,000 i le faaiuga o le 2014. Na avea foi tagata o le ekalesia ma se vaega o le “faanatinatiina o le galuega”, sauniaina lelei o atalii ma afafine mo misiona i totonu o aiga ma auai atoa atili i a latou polokalama mo faifeautalai i le lotoifale. O le talaiga faatekinolosi ma le initoneti, faapea foi ma le fatuina o “taitai faifeautalai tamaitai mo le aoaoina”—o se matafaioi faaletaitai mo faifeautalai tamaitai—ua faaopoopo foi i le lagona faagaeetia o le alualu i luma ma le fatufatuai lea na fatuina e le faasilasilaga o le suiga o tausaga o le misiona.

O le faatagaina o tamaitai talavou e auauna atu i ni misiona i vaitausaga laiti ifo ua ogatusa ai ma se taumafaiga faifaipea i le taimi o le nofoaiga a Peresitene Monson ina ia faaaofia lelei atili tamaitai i matafaioi faaletaitai, faiga o faaiuga, ma le auai atu i aufono a le uarota ma le siteki. Ina ia fesoasoani lelei i tamaitai ma alii o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia talisapaia le matafaioi taua o loo faia e tamaitai i le talalelei i tisipenisione uma—aemaise i le vaitaimi o le galuega a le Faaola faapea foi i le vaitaimi o le Toefuataiga mai le 1830 e oo mai i le taimi nei—ua lolomiina ma tufatufaina atu e le Ekalesia le O Afafine i Lo’u Malo ma uunaia lona faaaogaina i totonu o le aiga, i le Aualofa ma Tamaitai Talavou, faapea ma korama. I le 2014, na suia ai e le sauniga aoao a tamaitai o le konafesi aoao ia sauniga aoao a le Aualofa ma Tamaitai Talavou, ma valaauliaina tamaitai uma e tai 8 tausaga ma matutua atu ina ia auai i lenei sauniga e faalua i le tausaga.

Ua sili atu ona lelei ma fesootai ia metotia faafaiaoga, aemaise i le fesoasoani atu i le autalavou ia auai atoatoa i le talalelei, na avea foi ma faamuamua o fatufatuga faalepulega a Peresitene Monson. O le faaaogaina i le 2013 o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u, o se mataupu aoaoina a le autalavou ua mamanuina e “faamanuia i le autalavou i a latou taumafaiga ia liua atoatoa i le talalelei a Iesu Keriso,”82 na ofoina tutusa atu ai i faiaoga ma le autalavou ni auala lelei e aoao atu ai e pei ona faia e Iesu Keriso. Na faaaogaina punaoa i le initoneti, auai o le autalavou, ma talanoaga e musuia e le Agaga i le fausiaina o le faatuatua ma le malamalama i le talalelei. O taumafaiga talitutusa i le faaleleia o aoaoga uma i le Ekalesia na oo mai i le 2016 ma le punaoa fou Aoao Atu i le Ala a Faaola ma le faalauiloaina o sauniga a aufono faafaiaoga faalemasina i uarota.

O le taimi foi o le nofoaiga a Peresitene Monson, na faaauau ai pea ia faasilasilaga o malumalu fou e fausia i le lalolagi atoa. O faapaiaga ma toe faapaiaga o malumalu na vaai ai le faimalaga o Peresitene Monson i nofoaga i le salafa o le kelope, e aofia le Aai o Sepu, Filipaina; Curitiba, Pasila; Kyiv, Iukuraini, Aai o Panama, Panama; ma le Aai o Kansas, Misuri. I le 2013, o le faalauiloaga o punaoa i le initoneti ina ia fesoasoani i tagata o le ekalesia e saili o latou tuaa na taunuu i le faateleina i le 11 pasene o igoa o aiga ua auina atu e tagata mo sauniga i le malumalu i le mea ua ta’ua “o se tausaga uigaese mo talafaasolopito o aiga.”83

O Peresitene Thomas S. Monson i le sauniga o le maatulimanu o le Malumalu o Twin Falls Idaho i le aso 24 Aokuso, 2008. Ata na pueina e Scott G. Winterton, Deseret News.

Ae e ui i le mamafa o mea e manaomia i lona taimi, sa tumau pea Peresitene Monson o Thomas Monson, o le taitai o le Ekalesia o le, i upu a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “o le a faaalia mai, masalo e aunoa ma le faailoa mai, i le falelauasiga o se tagata faigaluega le taualoa. E le mafai ona ou mafaufau i se isi lava mea e sili ona faataitaia ai le galuega a Peresitene Monson nai lo lena ituaiga o gauaiga faaletagata.”84

O le aso 23 Me, 2013, sa ia pulefaamalumalu ai i le falelauasiga a lona lava faletua pele, o Frances, i le maliu ai o ia i le aso 17 o Me i le falemai i Sate Leki. “Sa ia lagolagosua mai lava i le aso na ma faaipoipo ai,” na saunoa ai Peresitene Monson i le sauniga, ta’ua o ia “o se ava ma se tina sili ona lelei.”85 Sa ia faataunuuina le vaega o totoe o lana au peresitene o se tama ua maliu lona faletua, e masani ona malaga faatasi i gaoioiga faapitoa ma lona afafine, o Ann.

I le aluga o le nofoaiga a Peresitene Monson, na faamamafaina le faaleleia o le faamamaluina o le aso Sapati o se auala o le faateleina o le faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i taimi o masalosaloga ma le fefe. I le amataga o le 2015, o se taumafaiga tuufaatasia ma lagolagoina i tulaga uma o le Ekalesia ma le aiga na uunaia ia tagata o le ekalesia ina ia “avea le Sapati o se aso fiafia” (tagai Isaia 58:13) e ala i le taulai atu i le Alii ma a latou feagaiga ma Ia ina ia mafai ona selesele i faamanuiaga na folafola mai i e faamaoni.

Na faaauau foi ona nofouta Peresitene Monson ia i latou o e le o toe toaaga mai i le Ekalesia ma e lei taulimaina lava i latou faapea e le agavaa mo le malo. Ina ua oo mai se tamalii matua o le e lei toe auai mai i le Ekalesia mo le 20 tausaga i se Pulega Aoao mo se fautuaga i le toe foi mai, sa ia aumaia i fafo le tusi lea na uunaia lona lava naunau ia toe foi mai: “Ua leva ona e aluese, ma ua oo i le taimi e te toe foi mai ai. Tom.”86 E tusa ai ma Peresitene Monson, “Ou te iloa e i ai sina vaega itiiti o le tulaga faale au paia i tagata uma, ma ou te sailia.”87

E oo lava i le avea ai ma se Peresitene o le Ekalesia, na ia faatumauina pea lona lagona o le faauooga ma isi, na saunoa mai ai Elder L. Tom Perry (1922-2015): “Na te talanoa e uiga i le taaloga a BYU po o le faili, o ia o se tagata lagolago sili o taaloga. Ma ona ia faagasolo loa lea.”88 Ma e tumau pea lona aga malie. I se faatasiga i le 2009 ma tagata o le Aufaipese a le Tapeneko, sa nofo o ia i le okeni lapoa ma tuuina atu lana fati o le “To a Birthday Party” mai se tusi piano mo tagata amata.89 I le 2013, na faamanatuina ai e le Ekalesia le “100 Tausaga o le Sikauti” ma se polokalama lea na faamamaluina ai le lagolago o Peresitene Monson i lona olaga atoa i le Sikauti—na o se tasi lea o le tele o mea e fiafia i ai lea na faafesootaia o ia i ana tagata soifua, lea na ia fiafia e faamafanafana ma faafiafiaina, valaauliaina ia Tagata Sikauti uma, e tusa lava po o a fesootaiga faalelotu, ina ia auai.

O le Peresitene Faavaomalo a Tama Sikauti a Amerika o Wayne Perry na faasilasila atu ia Peresitene Thomas S. Monson o se tasi ua mauaina le Pine Faamamaluina i le aso 29 Oketopa, 2013. Ata na pueina e Scott Winterton, Deseret News.

“O le lagonaina o le uunaiga a le Alii, i musumusuga,” na saunoa ai Peresitene Monson i se faatalanoaga i le 1997, na aumaia ia te ia se fiafiaga sili, aemaise lava i tulaga e pei o se tasi taimi lea na ia asiasi ai i lona tama i le falemai ma, i le faatopetope atu mulimuli ane e alu i le isi ana fonotaga, lagona le le taua ona ia faatali e lata i le lifi. Sa talosagaina o ia e se aiga e fai se faamanuiaga a lo latou tina, o loo tauivi i le mai ma le manava, ma sa ia ioe i ai. I se taimi mulimuli ane o lena aso, sa ia maua ai se tala faapea na kisi faamavae atu tagata taitoatasi o le aiga i le tina ma faatofa atu ma le filemu ia te ia ina ua mavae le faamanuiaga a o lei maliu o ia.90

“Sa tupu lena mea ia te a’u i lou olaga atoa i le tulaga ou te taumafai ai e faalogo i na musumusuga,” o le matau mai lea a Peresitene Monson. Ma o le le mafaitauina o tagata—o nisi na faamatalaina a latou tala, ae o le toatele o a latou fesootaiga ma Thomas Monson e le mailoa pea—e mafai ona faailoa mai le fesootaiga ofoofogia a lenei tamalii ma le tulaga paia. “Ua e atiaeina se agaga talisapaia faapea e silafia oe e le Tama Faalelagi,” na manatuaina e Peresitene Monson. “Na ia fai mai, ‘Lea, alu e fai le mea lenei mo a’u.’ Ou te faafetai pea ia te ia.”91

Ma o lana molimau i le lalolagi sa le toilalo. “Faatasi ai ma lou loto atoa ma le faamaoni o lou agaga,” na saunoa mai ai Peresitene Monson, “ou te sii ae ai lou leo i le molimau o se molimau faapitoa e tautino atu ai o loo soifua le Atua. O Iesu o Lona Alo, le Alo e Toatasi o le Tama i le tino. O Ia o lo tatou Togiola; o Ia o lo tatou Puluvaga i le Tama. O Ia o le na maliu i luga o le satauro e togiola ai mo a tatou agasala. O Ia o le uluai fua o le Toetutu. Ona sa maliu o Ia, o lea o le a toe ola ai tagata uma. ‘E maeu le manaia o le olioli e aumaia e lenei fuaiupu: “Ua ou iloa o loo soifua lo’u Faaola!” [Viiga, nu. 73]. Ia iloa e le lalolagi atoa ma ola ai i lena malamalama.”92

Faamatalaga

  1. Thomas S. Monson, “Ia Avea ma Tagata Sili e Mafai ona Avea ai Oe,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 92.
  2. Tusi imeli ma Gregory Parkin, M.D., Sept. 2, 2008.
  3. I le “A Life Guided by Service,” Deseret News, faaopoopoga faapitoa o le konafesi aoao, Apr. 1, 2008, 4; tagai foi Jeffrey R. Holland, “President Thomas S. Monson: Man of Action, Man of Faith, Always ‘on the Lord’s Errand,’” Ensign, Feb. 1986, 12.
  4. Tom Monson, atalii, imeli ia Joshua Perkey, Mekasini a le Ekalesia, 19 Fep., 2008.
  5. I le Heidi S. Swinton, To the Rescue: The Biography of Thomas S. Monson (2010), 518.
  6. Gerry Avant, “President’s Heartfelt Efforts Universal,” Deseret News, Feb. 7, 2008, M6.
  7. In “A Life Guided by Service,” 4.
  8. I le “Speaking from Experience,” Deseret News, Feb. 7, 2008, M4.
  9. I le Carrie A. Moore, “LDS Leader Has Fond Memories of Growing Up in the S.L. Area,” Deseret News, Feb. 5, 2008, M3.
  10. I le Gerry Avant, “On Lord’s Errand since His Boyhood,” Church News, Feb. 9, 2008, 5.
  11. O le tele o faamatalaga o tala o le soifuaga i lenei tusiga o loo aumai mai ia Swinton, To the Rescue.
  12. Tagai Swinton, To the Rescue, 50–51; “Speaking from Experience,” M4.
  13. 13.Tagai Heidi S. Swinton, “Baseballs and Service,” Friend, Sept. 2012, 2.
  14. Tagai Swinton, To the Rescue, 35.
  15. I le Jeffrey R. Holland, “President Thomas S. Monson: In the Footsteps of the Master,” supplement to the Ensign ma le Liahona, Iuni 2008, 5.
  16. I le “In His Own Words,” Deseret News, faaopoopo faapitoa o le konafesi aoao, 1 Ape., 2008, 7.
  17. Tagai Swinton, To the Rescue, 58.
  18. Tagai Thomas S. Monson, “O Le Usiusitai e Aumaia ai Faamanuiaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 89-92.
  19. Tagai Moore, “LDS Leader Has Fond Memories,” M3; “A Life Guided by Service,” 5.
  20. Tagai Swinton, To the Rescue, 74–75.
  21. Tagai Swinton, To the Rescue, 63–65.
  22. Tagai Swinton, To the Rescue, 78.
  23. I le Moore, “LDS Leader Has Fond Memories,” M3.
  24. Tagai Swinton, To the Rescue, 79, 87.
  25. Tagai Swinton, To the Rescue, 89, 288.
  26. I le Moore, “LDS Leader Has Fond Memories,” M3.
  27. Tagai Swinton, To the Rescue, 90.
  28. Tagai Swinton, To the Rescue, 92.
  29. Thomas S. Monson, “Ia Lototele e Tu Na o Oe,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 61.
  30. I le “Speaking from Experience,” M5.
  31. I le Swinton, To the Rescue, 99.
  32. I le Moore, “LDS Leader Has Fond Memories,” M3.
  33. I le “A Life Guided by Service,” 5.
  34. Tagai Swinton, To the Rescue, 144.
  35. Tagai Swinton, To the Rescue, 142.
  36. I le Swinton, To the Rescue, 132.
  37. Tagai Swinton, To the Rescue, 158–59.
  38. Tagai Swinton, To the Rescue, 135–36.
  39. Tagai Gary Bell, i le “Recollecting,” i le Deseret News, Feb. 5, 2008, M3.
  40. Tagai Swinton, To the Rescue, 175–76.
  41. I le Swinton, To the Rescue, 216.
  42. Tagai Swinton, To the Rescue, 217–18.
  43. I le “In His Own Words,” 17.
  44. Tagai Swinton, To the Rescue, 252.
  45. Tagai Swinton, To the Rescue, 224.
  46. Tagai Swinton, To the Rescue, 530–532.
  47. I le Swinton, To the Rescue, 279.
  48. Tagai Swinton, To the Rescue, 293–94.
  49. I le Swinton, To the Rescue, 309.
  50. Tagai Swinton, To the Rescue, 309, 313, 333–34.
  51. I le Swinton, To the Rescue, 340.
  52. I le Swinton, To the Rescue, 405.
  53. I le Jeffrey R. Holland, “In the Footsteps of the Master,” 11.
  54. Tagai Swinton, To the Rescue, 316.
  55. I le Swinton, To the Rescue, 248.
  56. I le Swinton, To the Rescue, 464.
  57. I le Swinton, To the Rescue, 401.
  58. John W. Gallivan, i le Jeffrey R. Holland, “Man of Action, Man of Faith,” 15.
  59. Pamela Atkinson, i le “Recollecting,” M3.
  60. I le Swinton, To the Rescue, 440.
  61. Tagai Swinton, To the Rescue, 402–3, 453.
  62. Tagai Joseph F. Dougherty, “LDS Leader Also Lifelong Scouter,” Deseret News, Feb. 7, 2008, M6.
  63. I le “In His Own Words,” 20.
  64. Ann Dibb, imeli ia Joshua Perkey, Mekasini a le Ekalesia, Feb. 13, 2008.
  65. Thomas S. Monson, “Mauaina o le Olioli i le Faigamalaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 85.
  66. I le Swinton, To the Rescue, 452.
  67. Tagai Swinton, To the Rescue, 463–64, 453.
  68. Tagai Swinton, To the Rescue, 200.
  69. Tagai Jeffrey R. Holland, “Man of Action, Man of Faith,” 16–17.
  70. Tagai Jeffrey R. Holland, “Man of Action, Man of Faith,” 17.
  71. Tagai Swinton, To the Rescue, 265.
  72. Tagai Swinton, To the Rescue, 532–33.
  73. I le Swinton, To the Rescue, 471, 472, 478, 484, 485.
  74. I le Swinton, To the Rescue, 485.
  75. I le Swinton, To the Rescue, 492.
  76. I le Swinton, To the Rescue, 487.
  77. Gerry Avant, “Church President to Be Sustained in Solemn Assembly,” Church News, Apr. 5, 2008, 3–4; tagai foi.
  78. Tagai Swinton, To the Rescue, 496.
  79. Thomas S. Monson, “The Lord’s Work,” Church News, Feb. 9, 2008, 3.
  80. Tagai “Church Launches New Resources on Freedom of Religion”.
  81. I le Swinton, To the Rescue, 515.
  82. Tusi i le Au Peresitene Sili, 12 Sete., 2012.
  83. Paul G. Nauta, “2013 Was a Banner Year for Family History”.
  84. I le Swinton, To the Rescue, 502.
  85. Gerry Avant, “Sister Frances J. Monson Was ‘the Ideal Wife and Mother’”. 
  86. I le Swinton, To the Rescue, 504.
  87. I le Swinton, To the Rescue, 504.
  88. I le Swinton, To the Rescue, 512.
  89. tagai Swinton, To the Rescue, 515.
  90. Gerry Avant, “Oct. 4 Is President Monson’s 50-Year Anniversary as Apostle”.
  91. Gerry Avant, “Oct. 4 Is President Monson’s 50-Year Anniversary as Apostle”.
  92. Thomas S. Monson, “I Know That My Redeemer Lives!” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 25.

    Aoaoga Filifilia

    O nei aoaoga e mai le auaunaga a Peresitene Monson a o avea ma Peresitene o le Ekalesia ma ua faatulagaina i le faasologa.

    Mulimuli i Musumusuga: “O se aafiaga manaia ou te iloa i le olaga o le lagonaina o se uunaiga ma faatinoina ma iloa mulimuli ane sa faataunuu ai se tatalo po o se manaoga a se tasi. Te manao ia silafia pea e le Alii afai e finagalo o Ia e fai se feau, e fai e Tom Monson lena feau mo Ia” (On the Lord’s Errand [DVD, 2008]).

    Mauaina o le Fesoasoaniga Paia: “Manatua, o le galuega lenei e le o sau galuega na o oe po o sa’u galuega na o au. O le galuega lava a le Alii, ma pe a tatou i ai i le galuega a le Alii, ua agavaa i tatou mo le fesoasoani a le Alii. Ia manatua o le valaauina e le Alii, e faaagavaaina e le Alii” (“Tiute o Valaauga,” Ensign, Iulai 1996, 44).

    Alofa mo Isi: “O le mea e sili ona taua e toetoe lava a aofia ai i taimi uma tagata o loo siomiaina i tatou. E tele lava ina tatou mafaufau faapea e tatau ona latou iloa le tele o lo tatou alolofa ia i latou. Ae e le tatau lava ona tatou mafaufau; e tatau ona tatou tau atu ia i latou” (“Mauaina o le Olioli i le Faigamalaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 86).

    Auaunaga: “Sei vagana ua tatou faaleiloaina i tatou lava i le auaunaga atu i isi, e laitiiti lava se faamoemoega i o tatou lava olaga. O i latou o e ola mo na o i latou lava, e iu ina maanuminumi ma, maumau ai lo latou ola, a o i latou o e faaalu o latou lava ola e auauna atu ai i isi, e ola ma lauusiusi—ma faasaoina ai o latou ola” (“O Le A Se Mea Ua Ou Faia mo Se Tasi i le Aso?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 85).

    Faaipoipoga: “Filifili ma le faaeteete i le agaga tatalo se soa; ma pe a e faaipoipo, ia matuai faamaoni aiai le tasi i le isi. O le fautuaga le mafaatauina e sau mai se tamai ata teuteu sa ou vaai ai i le fale o se toeaina ma le olomatua o lo matou aiga. E faitauina, ‘Filifili lē e te alofa i ai; alofa i lau filifiliga’” (“Mana o le Perisitua,Ensign po o le Liahona, Me 2011, 68).

    Faamanuiaga o le Malumalu: “Seiiloga ua e ulu atu i le Maota o le Alii ma maua faamanuiaga uma o loo faatalitali mai mo oe iina, e te lei mauaina mea uma o loo ofoina atu e le Ekalesia. O faamanuiaga taua uma ma sili ona maualuga o le avea ai ma tagata o le Ekalesia, o faamanuiaga na tatou te maua i malumalu o le Atua” (“O Le Malumalu Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi,Ensign po o le Liahona, Me 2011, 93).

    O Le Togiola: “Ou te talitonu e leai se tasi o i tatou e mafai ona malamalama i le taua o le mea sa faia e Keriso mo i tatou i Ketesemane, ae ou te faafetai i aso taitasi o lo’u ola mo Lana taulaga togiola mo i tatou.

    “I lona toe taimi lava, semanu e mafai lava ona Ia toe foi. Ae sa le’i foi o Ia. Sa Ia oo atu i le taele o mea uma ina ia mafai ai ona Ia faasaoina mea uma. O le faia o lena mea, sa Ia ofoina mai ai mo i tatou le ola i talaatu o le olaga faitino. Sa Ia toe aumaia i tatou mai le Pa’ū o Atamu.

    “E oo ifo o le lualoto o lo’u lava agaga, ou te matua faafetai ia te Ia. Sa Ia aoaoina i tatou i le ala e ola ai. Sa Ia aoaoina i tatou i le ala e oti ai. Sa ia faamautinoaina lo tatou faaolataga” (“Pe A Tatou Taumavae,Ensign po o le Liahona, Me 2011, 114).

    Tatalo: “E silafia e lo tatou Tama Faalelagi o tatou manaoga ma o le a fesoasoani mai pe a tatou valaau atu ia te Ia mo se fesoasoani. Ou te talitonu, e leai se popolega o i tatou e itiiti tele naua pe faatauvaa. E popole le Alii i auiliiliga o o tatou olaga.” (“Savali i le Taeao o le Aso Sa,Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 88).

    Tofotofoga: “Ua tatou iloa e i ai taimi o le a tatou lagonaina ai le faanoanoa o le lotonutimomoia, o taimi tatou te faavauvau ai, ma taimi atonu o le a tofotofoina ai i tatou i le mea e gata ai. Peitai, o ia faigata e faatagaina ai i tatou ia suia mo le lelei sili atu, ia toe fausia o tatou olaga i le ala ua aoao ai i tatou e lo tatou Tama Faalelagi, ma ia avea ma se tagata e ese mai le tagata sa tatou avea ai—ia lelei atu nai lo le mea sa tatou i ai, sili atu ona malamalama nai lo le mea sa tatou i ai, sili atu ona tigaalofa nai lo le mea sa tatou i ai, faatasi ai ma ni molimau malolosi atu nai lo a tatou molimau sa i ai muamua” (“Ou Te Le Tuua Lava Oe, Ou Te Le Tuulafoai Lava ia te Oe,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 87).

    Alofa o le Atua: “E alofa lou Tama Faalelagi ia te oe—outou taitoatasi. E le suia lava lena alofa. E le faatosinaina e ou foliga vaaia, o au meatotino, po o le tele o tupe o loo i ai i lau teugatupe i le faletupe. E le suia e au taleni ma tomai. Ua i ai lava iina. Ua i ai iina mo outou pe a outou faanoanoa pe fiafia, lotovaivai po o le tumu i le faamoemoe. Ua i ai le alofa o le Atua iina mo outou e tusa lava pe ua outou lagona lo outou manaomia pe leai foi se alofa. O loo i ai lava iina i taimi uma” (“E Le Tuua Lava Na O I Tatou,Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 123–24).

    Saunia: “Ua tatou ola i taimi faigata. E masani lava ona le mailoa le lumanai, o le mea lea, e talafeagai ai mo i tatou le saunia mo mea e le mautonu. Pe a oo mai le taimi mo faaiuga, o le taimi mo sauniuniga ua tuanai” (“Ua Tatou Saunia Ea?” Ensign po o le Liahona, Sete. 2014, 5).

    Faataitaiga: “A o agai ese pea ma le mamao le lalolagi mai mataupu faavae ma taiala na tuuina mai ia i tatou e se Tama Faalelagi alofa, o le a tatou tumatilatila mai le motu o tagata ona e ese ai lava i tatou. … O mea ia e faia i tatou ia ese ai mai le toatele o le lalolagi, tatou te maua ai foi lena malamalama ma lena agaga lea o le a susulu atu i se lalolagi ua faateleina le pogisa” (“Avea ma se Faataitaiga ma se Malamalama,Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 88).

    Filifiliga: ”Ia tatou faatumauina le lototele e aloese ai mai manatu lautele. Ia tatou matua filifili i le mea faigata e sa’o, nai lo le mea faigofie e sese.

    “A o tatou mafaufau i faaiuga tatou te faia i o tatou olaga i aso taitasi—pe faia ea lenei filifiliga po o lena filifiliga—afai tatou te filifilia Keriso, o le a tatou faia le filifiliga sa’o” (“Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2016, 86).

    Alofa Mama: “Sei o tatou suesueina o tatou olaga ma naunau e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le agalelei, agaalofa, ma le alofa mama. Ma a tatou faia faapea, o le a tatou i ai i se tulaga lelei atu e valaau atu ai i mana o le lagi mo i tatou lava, mo o tatou aiga, ma mo o tatou uso o malaga i lenei malaga e faigata i nisi taimi, e toe foi atu ai i lo tatou aiga faalelagi” (“Agalelei, Alofa Mama, ma le Alofa,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 67).

    O Le Tusi a Mamona: “Ou te augani atu ia i tatou uma ia suesue ma le agaga tatalo ma mafaufau loloto i le Tusi a Mamona i aso taitasi. A tatou faia lea mea, o le a tatou i ai i se tulaga e lagona ai le siufofoga o le Agaga, e tetee atu ai i faaosoosoga, e faatoilalo ai le masalosalo ma le fefe, ma maua ai le fesoasoaniga a le lagi i o tatou olaga” (“O Le Mana o le Tusi a Mamona,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 87).