Tusitusiga Paia
Helamana 1


O Le Tusi a Helamana

O se tala ia sa Nifaē. O a latou taua ma finauga, ma a latou faatuiesega. Ma valoaga foi a perofeta paia e toatele, ae lei afio mai Keriso, e tusa ma talafaamaumau a Helamana, o le atalii ia o Helamana, ma e tusa foi ma talafaamaumau a ona atalii, seia oo mai lava i le afio mai o Keriso. Ma e toatele foi sa Lamanā na liliu mai. O se tala i lo latou liliu mai. O se tala i le amiotonu o sa Lamanā ma le amioleaga ma mea inosia a sa Nifaē, e tusa ai ma le talafaamaumau a Helamana ma ona atalii, e oo mai lava i le afio mai o Keriso, lea ua ta’ua o le tusi a Helamana, ma isi mea.

Mataupu 1

Ua avea Paorana le lua ma faamasino sili ma ua fasiotia e Kisakumena—Ua nofoia e Pakumenae le nofoa-faamasino—Ua ta’ita’i e Korianetuma autau a sa Lamanā, ua avea Sara’emila, ma ua fasiotia Pakumenae—Ua faatoilaloina e Moronaea sa Lamanā ma toe ave Sara’emila, ma ua fasiotia Korianetuma. E tusa o le 52–50 T.L.M.

1 Ma o lenei faauta, sa oo i le amataga o le fasefulu o tausaga o le nofoaiga a faamasino i le nuu o Nifae, na amata ai ona i ai o se faigata tuga i totonu o tagata sa Nifaē.

2 Aua faauta, ua maliu aPaorana, ma ua alu i le ala o le lalolagi uma; o lea na amata ai ona i ai o se finauga tuga e faatatau i se e tatau ona mauaina le nofoa-faamasino i le au uso, o e o atalii ia o Paorana.

3 O lenei o igoa nei o i latou o e na finau mo le nofoa-faamasino, o e foi na mafua ai ona finau o le nuu: o Paorana, Paanati, ma Pakumenae.

4 O lenei e le o atalii uma nei o Paorana, (ona sa ia te ia ni atalii e toatele), ae o i latou ia na finau mo le nofoa-faamasino; o lea na latou faatutupu ai ni vaega se tolu i totonu o le nuu.

5 Ae ui i lea, sa oo ina tofia Paorana e le aleo o le nuu e avea ma faamasino sili ma se kovana i le nuu o Nifae.

6 Ma sa oo ina ua iloa e Pakumenae ua le mafai ona ia maua o le nofoa-faamasino, sa ia aufaatasi ai ma le finagalo o le nuu.

7 Ae faauta, o Paanati, ma le vaega lena o le nuu o e na mananao e tatau ona avea o ia ma o latou kovana, sa feita tele; o lea sa ia faia ai ia ta’ita’i ese ia tagata i upu faaviivii ia tutulai a’e e fouvale faasaga i o latou uso.

8 Ma sa oo ina ole’ā faia e ia lenei mea, faauta, sa ave o ia, ma faamasinoina e tusa ma le finagalo o le nuu, ma sa faasalaina ai i le oti; ona sa ia tula’i a’e i le fouvale ma saili e faaumatia le asaolotoga o le nuu.

9 O lenei ina ua vaai i latou o e na mananao ia avea o ia ma o latou kovana ua faasalaina o ia i le oti, o lea sa latou feita ai, ma faauta, sa latou auina atu se tasi e igoa ia Kisakumena, i le nofoa-faamasino lava o Paorana, ma fasioti Paorana a’o nofo o ia i luga o le nofoa-faamasino.

10 Ma sa tuliloa o ia e auauna a Paorana; ae faauta, sa saosaoa tele le sola a Kisakumena, sa le mafai ai e se tagata ona maua o ia.

11 Ma sa alu atu o ia ia i latou o e na auina atu o ia, ma sa latou osia uma se feagaiga, ioe, ua latou tauto i Lē na faia i latou e tumau e faavavau, o le a latou le ta’ua i se tasi o Kisakumena na fasiotia Paorana.

12 O lea, sa le iloa Kisakumena i totonu o tagata o Nifae, ona sa ofu faananā o ia i le taimi na ia fasiotia ai Paorana. Ma o Kisakumena ma lana vaega, o e na osia le feagaiga faatasi ma ia, sa latou faafefiloi i latou lava i totonu o tagata, i se ala sa le mafai ai ona maua i latou uma; ae o le toatele o i latou na maua sa faasalaina i le aoti.

13 Ma o lenei faauta, sa tofia Pakumenae, e tusa ma le leo o le nuu, e avea o se faamasino sili ma se kovana i luga o le nuu, e nofo e sui i lona uso o Paorana; ma sa tusa ai lona suitulaga ma lana aia tatau. Ma o nei mea uma sa faia i le lona fasefulu o tausaga o le nofoaiga a faamasino; ma sa faaiuina le tausaga.

14 Ma sa oo i le lona fasefulu ma le tasi o tausaga o le nofoaiga a faamasino, sa faapotopoto faatasi e sa Lamanā se autau o tagata e le mafaitaulia, ma sa latou faaauupegaina i latou i pelu, ma simetea, ma aufana, ma ufanafana, ma pulou-tau, ma ufifatafata, ma talita o ituaiga uiga eseese uma.

15 Ma sa latou toe o ifo ina ia latou sii mai le taua e faasaga ia sa Nifaē. Ma sa ta’ita’iina i latou e se tagata na igoa ia Korianetuma; ma o ia o sē e tupuga mai ia Sara’emila; ma o ia o sē na faatuiese mai totonu o sa Nifaē; ma o ia o se tagata sa tino ese ma le malosi.

16 O lea, o le tupu o sa Lamanā, o lona igoa o Tupalota, o le atalii o ia o aAmorona, sa manatu o Korianetuma, ona o ia o se tagata malosi, e mafai ona tula’i atu o ia e faasaga ia sa Nifaē, i lona malosi ma lona atamai tele foi, e oo ina maua ai e ia le pule i tagata sa Nifaē i le auina atu o ia—

17 O lea na ia faaosoina ai i latou i le ita, ma sa ia faapotopoto faatasi ana autau, ma sa ia tofia Korianetuma e avea ma o latou ta’ita’i, ma sa ia faatonuina ia latou savavali ifo i lalo i le laueleele o Sara’emila e tau faasaga i tagata sa Nifaē.

18 Ma sa oo ona o finauga e tele ma faigatā e tele sa i ai i le malo, sa latou le tuuina ai ia lava ni leoleo i le laueleele o Sara’emila; ona sa latou manatu ua fefefe sa Lamanā e o mai i le totonugalemu o o latou laueleele e osofaia lena aai tele o Sara’emila.

19 Peitai sa oo ina savali mai Korianetuma i luma o lana autau toatele, ma o mai i luga o tagata o le aai, ma sa televave tele mai la latou savaliga sa leai se taimi mo sa Nifaē e faapotopoto faatasi ai a latou autau.

20 O lea na taia e Korianetuma le leoleo faitotoa o le aai, ma savavali mai faatasi ma lana autau atoa i totonu o le aai, ma sa latou fasiotia tagata uma o e na tetee atu ia te i latou, sa oo ai lava ina latou maua le aai atoa.

21 Ma sa oo ina o Pakumenae, o le sa faamasino sili, ua sola i luma o Korianetuma, seia oo atu i pa o le aai. Ma sa oo ina taia o ia e Korianetuma i le pa, sa oo ai ina oti o ia. Ma sa faapea ona iu o aso o Pakumenae.

22 Ma o lenei, ina ua vaai Korianetuma ua ia mauaina le aai o Sara’emila, ma vaai atu ua sosola sa Nifaē i o latou luma, ma ua fasiotia, ma avea, ma ua lafo i le falepuipui, ma ua ia maua le olo e sili ona malosi i le laueleele atoa, sa faalototeleina lona loto sa oo ai ina a alu atu o ia e feagai ma le laueleele atoa.

23 Ma o lenei sa le i nofo o ia i le laueleele o Sara’emila, ae sa savali atu o ia faatasi ma se autau toatele, e agai atu lava i le aai o Nuumau; ona o lona loto naunautai e alu atu ma faamama atu lona ala i le pelu, ina ia mafai ona ia maua o vaega i matu o le laueleele.

24 Ma, manatu ane e faapea o lo latou malosi silisili sa i le totonugalemu o le laueleele, o lea na ia savali atu ai, ma le tuuina atu ia te i latou se taimi latou te faapotopoto faatasi ai i latou lava vagana ai i ni vaega toaitiiti; ma o le ala lea na osofaia ai i latou ma taia ifo i latou i le eleele.

25 Ae faauta, o lenei savaliga a Korianetuma e ala atu i le ogatotonu o le laueleele na tuuina atu ai ia Moronaea se mea lelei tele atu i luga o i latou, e ui i le toatele naua o sa Nifaē o e ua fasiotia.

26 Aua faauta, na manatu Moronaea ua fefefe sa Lamanā e o mai i le ogatotonu o le laueleele, ae o le a latou osofaia aai o loo i ai faataamilo i tuaoi e pei ona sa latou faia seia oo mai i le taimi nei; o lea na faatonu ai e Moronaea ia tuu a latou autau malolosi e tausia vaega na faataamilo latalata i tuaoi.

27 Ae faauta, sa le fefefe sa Lamanā e tusa ma lona manao, ae ua latou o mai i le totonugalemu o le laueleele, ma ua latou ave le laumua, o le aai lea o Sara’emila, ma ua savavali e ala mai i vaega sili ona taua o le laueleele, ma fasiotia tagata i se faasauaga tele, e aofia ai tane, o fafine, ma tamaiti, ma latou ave mo i latou le tele o aai ma le tele o olo malolosi.

28 Ae ina ua iloa e Moronaea lenei mea, sa ia auina vave atu loa Liae ma se autau e taamilo ane e taofi mai i latou ae latou te lei oo atu i le laueleele o Nuumau.

29 Ma sa faapea ona ia faia; ma sa ia taofi mai i latou ae latou te lei oo atu i le laueleele o Nuumau, ma tau ma i latou, sa oo ina amata ona latou toe solomuli i tua agai i le laueleele o Sara’emila.

30 Ma sa oo ina taofi mai i latou e Moronaea i la latou solomuli i tua, ma sa tau ma i latou, sa oo ina avea ma taua faamasaa toto tele; ioe, e toatele na fasiotia, ma e mai le aofai o e na fasiotia na maua ai foi ma aKorianetuma.

31 Ma o lenei, faauta, sa le mafai ona solomuli sa Lamanā i soo se itu, po o i le itu i matu, po o i le itu i saute, po o i le itu i sasae, po o i le itu i sisifo, ona sa siomia i latou i itu uma e sa Nifaē.

32 Ma sa faapea ona lafoai atu e Korianetuma sa Lamanā i le totonugalemu o sa Nifaē, sa oo ina maua ai i latou i le pule a sa Nifaē, ma o ia lava ia na fasiotia, ma sa tuu mai e sa Lamanā i latou lava i lima o sa Nifaē.

33 Ma sa oo ina toe maua e Moronaea le aai o Sara’emila, ma sa ia faatonuina ia sa Lamanā o e na ave faapagotaina le tatau ona o ese atu mai le laueleele i le filemu.

34 Ma sa faapea ona i’u o le lona fasefulu ma le tasi o tausaga o le nofoaiga a faamasino.