Ngaahi Folofolá
Molomona 9


Vahe 9

ʻOku ui ʻa Molonai kiate kinautolu ʻoku ʻikai tui kia Kalaisí ke nau fakatomala—ʻOkú ne malanga ʻaki ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana, ʻa ia ʻokú ne fai mai ʻa e ngaahi fakahā pea huaʻi hifo ʻa e ngaahi meʻa-foakí mo e ngaahi fakaʻilongá ki he kakai tui faivelengá—ʻOku ngata ʻa e ngaahi maná koeʻuhi ko e taʻetuí—ʻOku fakahā ʻa e ngaahi fakaʻilongá kiate kinautolu ʻoku tuí—ʻOku naʻinaʻi ki he kakaí ke nau anga-fakapotopoto mo tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Taʻu T.S. 401–421 nai.

1 Pea ko ʻeni, ʻoku ou lea foki ʻo kau kiate kinautolu ʻoku taʻetui kia Kalaisí.

2 Vakai, te mou tui koā ʻi he ʻaho ʻo homou tauteá—vakai, ʻo ka hāʻele mai ʻa e ʻEikí, ʻio, ʻa e fuʻu ʻaho alahi ko ia ʻe takai fakataha ai ʻa e bmāmaní ʻo hangē ko ha takainga tohí, pea ʻe hoko ʻo cvaia ʻa e ngaahi ʻelemēnití ʻi he fuʻu vela lahi, ʻio, ʻi he fuʻu ʻaho lahi ko ia ʻe ʻomi ai ʻa kimoutolu ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá—pea te mou toki pehē koā ʻoku ʻikai ha ʻOtua?

3 Pea te mou kei fakaʻikaiʻi koā ʻa e Kalaisí, pe te mou lava koā ʻo mamata ki he Lami ʻa e ʻOtuá? ʻOku mou mahalo koā te mou faʻa nofo mo ia lolotonga hoʻomou ʻiloʻi ʻa hoʻomou angahalá? ʻOku mou mahalo koā te mou fiefia ke nofo fakataha mo e Tokotaha Māʻoniʻoni ko iá, ka ʻoku lolotonga mamahiʻia homou laumālié ʻi he ʻiloʻi kuo mou maumauʻi maʻu ai pē ʻene ngaahi fonó?

4 Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu te mou mamahi lahi ange ke nofo fakataha mo ha ʻOtua māʻoniʻoni mo faitotonu, lolotonga hoʻomou ʻiloʻi hoʻomou ʻulí ʻi hono ʻaó, ʻi haʻamou nofo fakataha mo e ngaahi laumālie amalaʻia ʻi bhelí.

5 He vakai, ʻo ka ʻomi ʻa kimoutolu ke mou sio ki hoʻomou atelefuá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea mo e nāunau foki ʻo e ʻOtuá, mo e māʻoniʻoni ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe tutu ai ha ulo ʻo e afi taʻe-faʻa-mate ʻiate kimoutolu.

6 ʻOiauē ʻa kimoutolu ʻa e kau ataʻetui, mou btafoki ki he ʻEikí; tangi fakamātoato ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsuú, naʻa lava ke ʻiloʻi ʻoku mou taʻe-ha-ʻila, chaohaoa, fakaʻofoʻofa, mo hinehina, kuo fakamaʻa ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e taʻataʻa ʻo e dLamí, ʻi he fuʻu ʻaho lahi mo fakaʻosi ko iá.

7 Pea ʻoku ou toe lea kiate kimoutolu ʻoku afakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, ʻo pehē kuo ngata iá, pea ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi fakahā, pe ha ngaahi kikite, pe ha ngaahi meʻa-foaki, pe ha fakamoʻui mahaki, pe ha lea ʻi he ngaahi lea kehekehé, mo e bfakamatalaʻi ʻo e ngaahi leá;

8 Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi meʻa ní ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e aongoongolelei ʻa Kalaisí; ʻio, kuo ʻikai te ne lau ʻa e ngaahi folofolá; kapau kuó ne fai ia, ʻoku ʻikai bmahino ia kiate ia.

9 He ʻoku ʻikai koā ʻoku tau lau ʻoku atatau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní, pea taʻengata, pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ha fetoʻoaki pe ha ʻata ʻo e feliliuʻaki?

10 Pea ko ʻeni, kapau kuo mou fokotuʻu moʻomoutolu ʻi hoʻomou fakakaukaú ha ʻOtua ʻoku fetoʻoaki, pea ʻoku ʻiate ia ha ʻata ʻo e feliliuʻaki, pehē kuo mou fokotuʻu moʻomoutolu ʻi hoʻomou fakakaukaú ha ʻotua ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana.

11 Kae vakai, te u fakahā kiate kimoutolu ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana, ʻa ia ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, mo e ʻOtua ʻo ʻAisaké, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé; pea ko e ʻOtua a ia naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí.

12 Vakai, naʻá ne fakatupu ʻa ʻĀtama, pea naʻe fou ʻia aʻĀtama ʻa e bhinga ʻa e tangatá. Pea koeʻuhi ko e hinga ʻa e tangatá naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko e Tamaí mo e ʻAló; pea koeʻuhi ko Sīsū Kalaisi naʻe hoko ai ʻa e chuhuʻi ʻo e tangatá.

13 Pea tuʻunga ʻi hono huhuʻi ʻo e tangatá, ʻa ia naʻe fou mai ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku toe ʻomi ai ʻa kinautolu ki he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻio, ʻoku huhuʻi ai ʻa e kakai kotoa pē, he ʻoku fakahoko ʻe he pekia ʻa Kalaisí ʻa e atoetuʻú, ʻa ia ʻoku fakahoko ai ʻa e huhuʻi mei he bmohe taʻetuku, ʻa ia ko e mohe ʻe fafangu mei ai ʻa e kakai fulipē ʻe he māfimafi ʻo e ʻOtuá ʻo ka ifiʻi ʻa e talupité; pea te nau ʻalu atu, ʻa e iiki mo e lalahi fakatouʻosi, pea tuʻu kotoa pē ʻi he ʻao ʻo hono nofoʻanga fakamāú, kuo huhuʻi mo vete ange ʻa kinautolu mei he chaʻi taʻengata ko ʻeni ʻo e maté, ʻa ia ko e mate ia ko ha mate fakasino pē.

14 Pea ʻoku hoko mai leva kiate kinautolu ʻa e afakamaau ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoní; pea ʻoku toki hoko mai ʻa e taimi, ʻa ia ʻe kei bʻuli ai pē ʻa e tokotaha ʻoku ʻulí; pea ko ia ia ʻoku māʻoniʻoní te ne māʻoniʻoni ai pē; ko ia ia ʻoku fiefiá te ne fiefia ai pē; pea ko ia ia ʻoku mamahí te ne mamahi ai pē.

15 Pea ko ʻeni, ʻA kimoutolu kotoa pē kuo fokotuʻu moʻomoutolu ʻi hoʻomou fakakaukaú ha ʻotua ʻa ia ʻoku aʻikai te ne faʻa fai ha ngaahi maná, ʻoku ou fie fehuʻi kiate kimoutolu, kuo hoko koā ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē, ʻa ia kuó u lau ki aí? Kuo hokosia koā ʻa e ngataʻangá? Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai; pea kuo teʻeki ai ke tuku ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene hoko ko e ʻOtua ʻo e ngaahi maná.

16 Vakai, ʻikai ʻoku fakaofo ʻa e ngaahi meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá ʻi hotau ʻaó? ʻIo, pea ko hai ʻokú ne faʻa ʻiloʻi ʻa e ngaahi angāue fakaofo ʻa e ʻOtuá?

17 Ko hai te ne pehē naʻe ʻikai ko ha mana ʻa e hoko ʻa e langí mo e māmaní ʻi heʻene afolofolá; pea ʻi he mālohi ʻo ʻene folofolá naʻe bfakatupu ʻa e tangatá mei he cefu ʻo e kelekele; pea ʻi he mālohi ʻo ʻene folofolá kuo fai ai ʻa e ngaahi maná?

18 Pea ko hai te ne pehē naʻe ʻikai ke fai ʻe Sīsū Kalaisi ha ngaahi fuʻu amana lalahi? Pea naʻe ʻi ai mo e ngaahi fuʻu mana lalahi ʻa ia naʻe fai ʻi he nima ʻo e kau ʻaposetoló.

19 Pea kapau naʻe fai ʻa e ngaahi amana ʻi he kuonga ko iá, ko e hā kuo tuku ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene hoko ko e ʻOtua ʻo e ngaahi maná pea kei hoko pē ko ha Tokotaha ʻoku ʻikai feliliuakí? Pea vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku ʻikai te ne liliu; ka pehē ʻe ʻikai te ne kei hoko ko e ʻOtua; ka ʻoku ʻikai tuku ʻene hoko ko e ʻOtuá, pea ko e ʻOtua ia ʻo e ngaahi mana.

20 Pea ko e ʻuhinga kuó ne tuku ai ʻene fai ʻa e ngaahi amana ʻi he fānau ʻa e tangatá koeʻuhi ko ʻenau fakaʻauʻauhifo ʻi he taʻetui, mo e hē mei he hala totonú, ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻa e ʻOtua ʻoku totonu ke nau bfalala ki aí.

21 Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ko ia ia ʻoku tui kia Kalaisi, ʻo ʻikai fakataʻetaʻetui ʻi ha meʻa ʻe tahá, ko e meʻa akotoa pē te ne kole ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Kalaisí ʻe foaki ia kiate ia; pea ko e talaʻofa ʻeni ki he kakai fulipē, ʻio ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.

22 He vakai, kuo folofola peheni ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki heʻene kau ākonga ʻa ia ʻe tatalí, ʻio, kae ʻumaʻā foki ki heʻene kau ākongá kotoa, pea fanongo ki ai mo e fuʻu kakaí: Mou aʻalu ki he māmaní kotoa pē, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē;

23 Pea ko ia ia ʻe tui mo papitaisó ʻe moʻui, ka ko ia ia ʻe ʻikai tuí ʻe amalaʻia;

24 Pea ko e ngaahi afakaʻilonga ʻeni ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku tuí—te nau kapusi ki tuʻa ʻa e kau btēvoló ʻi hoku hingoá; te nau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea foʻou; te nau toʻo hake ʻa e fanga ngata kona; pea kapau te nau inu ha meʻa fakamate ʻe ʻikai kovi ia kiate kinautolu; te nau hilifaki honau cnimá ki he mahakí pea te nau moʻui;

25 Pea ko ia ia ʻe tui ki hoku hingoá, ʻo ʻikai fakataʻetaʻetui ʻi ha meʻa ʻe taha, te u afakamoʻoni kiate ia ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.

26 Pea ko ʻeni, vakai, ko hai ʻokú ne faʻa taʻofi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí? aKo hai te ne lava ʻo fakaʻikaiʻi ʻene ngaahi folofolá? Ko hai te ne faʻa tuʻu hake ʻo angatuʻu ki he māfimafi lahi ʻo e ʻEikí? Ko hai te ne fehiʻa ki he ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí? Ko hai te ne fehiʻa ki he fānau ʻa Kalaisí? Vakai, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku bfehiʻa ki he ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí, te mou ofo pea malaʻia.

27 Ko ia ʻoua ʻe fehiʻa, pea ʻoua ʻe ofo, kae tokanga ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, pea kole ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsuú koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kotoa pē te mou masiva aí. ʻOua ʻe taʻetui, kae tui pē, pea kamata ʻo hangē ko e fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, pea ahaʻu ki he ʻEikí ʻaki homou blotó kotoa, pea cngāueʻi homou fakamoʻui ʻomoutolu ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi hono ʻaó.

28 Fai afakapotopoto ʻi he ngaahi ʻaho ʻo homou ʻahiʻahiʻí; toʻo meiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa taʻemaʻa kotoa pē; ʻoua naʻa kole, ke mou fakaʻosi ia ʻi hoʻomou ngaahi bholí, kae kole ʻi he tui ʻoku ʻikai fakaʻaloʻalongaua, ke ʻoua naʻa mou fakavaivai ki ha ʻahiʻahi, ka ke mou tauhi ki he ʻOtua moʻoni mo cmoʻuí.

29 Tokanga ke ʻoua naʻa mou papitaiso ataʻefeʻunga; tokanga ke ʻoua te mou maʻu ʻa e sākalamēniti ʻoku mou btaʻefeʻunga; ka mou tokanga ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he anga ʻoku cfeʻunga, pea fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí; pea kapau te mou fai ʻeni, ʻo kātaki ki he ngataʻangá, ʻe ʻikai teitei kapusi ki tuʻa ʻa kimoutolu.

30 Vakai, ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē ko ʻeku alea mei he maté; he ʻoku ou ʻiloʻi te mou maʻu ʻeku ngaahi leá.

31 ʻOua ʻe fakahalaʻi au koeʻuhi ko ʻeku ngaahi ahalá, pe ko ʻeku tamaí, koeʻuhi ko ʻene ngaahi fehalākí, pe ko kinautolu kuo tohi ki muʻa ʻiate iá; ka mou ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene fakahā kiate kimoutolu ʻa ʻemau ngaahi fehalākí, koeʻuhi ke mou ako ai pea mou poto ange ai ʻiate kimautolu.

32 Pea ko ʻeni, vakai, kuo mau tohi ʻa e lekōtí ni ʻo fakatatau ki heʻemau ʻiló, ʻi he ngaahi mataʻitohi ʻoku mau ui ko e lea faka-ʻIsipite afoʻou, pea kuo mau tukufakaholo mai mo liliu ʻe kimautolu, ʻo fakatatau mo e anga ʻo ʻemau leá.

33 Pea kapau naʻe feʻunga hono lahi ʻo ʻemau ngaahi peletí, pehē te mau tohi ʻi he lea faka-Hepeluú; ka kuo liliu mo e lea faka-Hepeluú ʻe kimautolu foki; pea ka ne mau lava ʻo tohi ʻi he lea faka-Hepeluú, vakai, kuo ʻikai te mou maʻu ha hala ʻe taha ʻi heʻemau lekōtí.

34 Ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa kuo mau tohí, pea ko e tahá ʻoku ʻikai foki mo ha kakai kehe ʻoku nau ʻiloʻi ʻemau leá; pea koeʻuhi ʻoku ʻikai mo ha kakai kehe ʻoku nau ʻiloʻi ʻemau leá; ko ia kuó ne teuteuʻi ai ʻa e ngaahi afounga ki hono liliu iá.

35 Pea kuo tohi ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke mau lava ʻo fakamaʻa homau ngaahi kofú mei he toto ʻo homau kāinga, ʻa ia kuo nau fakaʻauʻau hifo ʻi he ataʻetuí.

36 Pea vakai, ko e ngaahi meʻá ni ʻa ia kuo mau afakaʻamu ki ai koeʻuhi ko homau kāingá, ʻio, naʻa mo honau toe fakatafoki ki he ʻiloʻi ʻo Kalaisí, ʻoku fakatatau ia mo e ngaahi lotu ʻa e kau māʻoniʻoni kotoa pē kuo nofo ʻi he fonuá.

37 Pea ʻofa ke tuku ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke tali ʻenau ngaahi lotú ʻo fakatatau mo ʻenau tuí; pea ʻofa ke manatuʻi ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa e fuakava kuó ne fai mo e fale ʻo ʻIsilelí; pea ʻofa ke ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻo taʻengata, ʻi he tui ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻĒmeni.