Ngaahi Folofolá
Mōsaia 2


Vahe 2

ʻOku folofola ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí—ʻOkú ne fakamatalaʻi kiate kinautolu ʻa e angatonu, taʻe-filifilimānako, mo e fakalaumālie ʻo ʻene pulé—ʻOkú ne naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau tauhi ki honau Tuʻi Fakalangí—Ko kinautolu ʻoku angatuʻu ki he ʻOtuá te nau mamahi ʻi he houhaú ʻo hangē ha afi taʻe-faʻa-maté. Taʻu 124 K.M. nai.

1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻosi fai ʻe Mōsaia ʻo hangē ko e fekau kuo fai kiate ia ʻe heʻene tamaí, pea kuó ne fanongonongo ʻi he fonuá hono kotoa, naʻe fakataha mai ʻa e kakai ʻi hono kotoa ʻo e fonuá, ke nau ʻalu hake ki he temipalé ke fanongo ki he ngaahi meʻa ʻe folofola ʻaki kiate kinautolu ʻe he tuʻi ko Penisimaní.

2 Pea naʻe ʻi ai ʻa e fuʻu tokolahi, ʻio, naʻe pehē fau honau tokolahí naʻe ʻikai ai ke nau lau ʻa kinautolu; he kuo nau fakatokolahi ʻo fuʻu lahi ʻaupito, mo tupulaki ʻo fuʻu tokolahi ʻi he fonuá.

3 Pea naʻa nau toʻo foki mei he aʻuluaki ʻuhiki ʻi heʻenau ngaahi takanga monumanu īkí, koeʻuhi ke nau lava ʻo fai ha bfeilaulau mo ha ngaahi cfeilaulau tutu ʻo dfakatatau ki he fono ʻa Mōsesé;

4 Kae ʻumaʻā foki ke nau lava ʻo ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá, ʻa ia kuó ne ʻomi ʻa kinautolu mei he fonua ko Selūsalemá, pea naʻá ne fakahaofi ʻa kinautolu mei he nima ʻo honau ngaahi filí, mo afakanofo ha kau tangata angatonu ke hoko ko honau kau bfaiako, kae ʻumaʻā foki ha tangata angatonu foki ke tuʻi kiate kinautolu, ʻa ia kuó ne fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he cfonua ko Seilahemalá, pea kuó ne akoʻi ʻa kinautolu ke dtauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi ke nau fiefia pea fonu ʻi he eʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē.

5 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻenau ʻalu hake ki he temipalé, naʻa nau fokotuʻu honau ngaahi fale fehikitakí ʻo takatakai ki ai, ko e tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono afāmili, ʻa ia naʻe kau ai ʻa hono uaifí, mo hono ngaahi fohá, mo hono ngaahi ʻofefiné, mo honau ngaahi fohá, mo honau ngaahi ʻofefiné, ʻo fai mei he lahí ʻo aʻu ki he siʻi tahá, pea naʻe nofo mavahe ʻa e fāmili taki taha.

6 Pea naʻa nau fokotuʻu honau ngaahi afale fehikitakí ʻo takatakai ʻi he temipalé, ko e tangata taki taha mo hono fale fehikitakí ʻo hanga atu hono matapaá ki he temipalé, koeʻuhi ke nau lava ai ʻo nofo ʻi honau ngaahi fale fehikitakí pea fanongo ki he ngaahi meʻa ʻa ia ʻe folofola ʻaki ʻe he tuʻi ko Penisimaní kiate kinautolú;

7 He ko e meʻa ʻi he tokolahi pehē fau ʻa e kakaí ko ia naʻe ʻikai lava ai ʻe he tuʻi ko Penisimaní ʻo akonaki kiate kinautolu kotoa ʻi loto ʻi he ngaahi ʻā ʻo e temipalé, ko ia naʻá ne fekau ke langa ha taua, koeʻuhi ke lava ai ʻo fanongo ʻa hono kakaí ki he ngaahi meʻa ʻa ia te ne folofola ʻaki kiate kinautolú.

8 Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe kamata ke ne folofola ki hono kakaí mei he tauá; pea naʻe ʻikai te nau faʻa fanongo kotoa ki heʻene ngaahi folofolá koeʻuhi ko hono fuʻu tokolahi ʻo e kakaí; ko ia naʻá ne fekau ke tohi ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia naʻá ne folofola ʻakí ʻo ʻoatu kiate kinautolu kotoa pē naʻe ʻikai ke ongo atu ki ai ʻa hono leʻó, koeʻuhi ke nau lava foki ʻo maʻu ʻa ʻene ngaahi folofolá.

9 Pea ko e ngaahi lea ʻeni naʻá ne afolofola ʻaki mo fekau ke tohí, ʻo pehē: ʻE hoku kāinga, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻa ia kuo mou fakataha maí, ʻa kimoutolu ʻoku mou lava ʻo fanongo ki heʻeku ngaahi lea ʻa ia te u lea ʻaki kiate kimoutolu he ʻaho ní; he kuo ʻikai te u fekau kiate kimoutolu ke mou haʻu ki heni ke bvaʻinga ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa ia te u leaʻakí, ka ke mou ctokanga mai kiate au, pea fakaava homou telingá ke mou ongoʻi, mo homou dlotó koeʻuhí ke mou ʻiloʻi, pea mo homou eʻatamaí koeʻuhi ke lava ʻo fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi fmeʻa lilo ʻa e ʻOtuá ke mahino kiate kimoutolu.

10 Kuo ʻikai te u fekau kiate kimoutolu ke mou haʻu ki hení koeʻuhi ke mou amanavahē kiate au, pe ke mou pehē ʻoku ou lahi ange ʻi he tangata fakamatelié.

11 Ka ʻoku ou hangē pē ko kimoutolú, ʻo moʻua ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e ngaahi vaivai ʻi he sino mo e ʻatamai; ka kuo fili au ʻe he kakaí ni, pea fakanofo au ʻe heʻeku tamaí, pea kuo tuku ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke u hoko ko e pule mo e tuʻi ki he kakaí ni; pea kuo tauhi mo maluʻi au ʻi hono māfimafi taʻe-hano-tataú, ke u tauhi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi, ʻatamai mo e ivi kotoa pē ʻa ia kuo tuku kiate au ʻe he ʻEikí.

12 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻi he tuku kiate au ke u fakaʻaongaʻi ʻa hoku ngaahi ʻahó ʻi homou tauhi, ʻo aʻu mai ki he taimí ní, pea kuo ʻikai te u kumi ha akoula pe ko e siliva pe ko ha faʻahinga ʻe taha ʻo e ngaahi koloá meiate kimoutolu;

13 Pea kuo ʻikai foki te u tuku ke fakapōpulaʻi ʻa kimoutolu ʻi ha ngaahi ʻana fakapōpula, pe ke mou fefakapōpulaʻaki ʻiate kimoutolu, pe ke mou fakapō, pe vete, pe kaihaʻa, pe tono; pea kuo ʻikai foki te u tuku ke mou fai ha faʻahinga fai angahala ʻe taha, kā kuó u akoʻi ʻa kimoutolu ke mou tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia kuó ne fekau kiate kimoutolú—

14 Pea naʻa mo au foki, kuó u angāue ʻaki hoku nima ʻoʻokú ke u tauhi ʻa kimoutolu, pea ke ʻoua naʻa fakakavengaʻi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ngaahi tukuhau, pea ke ʻoua naʻa hoko kiate kimoutolu ha meʻa ʻa ia ʻoku faingataʻa hono fuesiá—pea ko e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa ia kuó u leaʻakí, ko e kau fakamoʻoni ʻa kimoutolu ki ai ʻi he ʻahó ni.

15 Kae kehe, ʻe hoku kāinga, kuo ʻikai te u fai ʻa e ngaahi meʻa ní ke u pōlepole ai, pea ʻoku ʻikai foki te u lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ní ke u tukuakiʻi ai ʻa kimoutolu; ka ʻoku ou lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolú ke mou ʻiloʻi ʻoku ou maʻu ha akonisēnisi ʻoku ʻataʻatā mei he angahalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá he ʻahó ni.

16 Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ko e meʻa ʻi heʻeku pehē kiate kimoutolu kuó u fakaʻaongaʻi hoku ngaahi ʻahó ʻi homou tauhí, ʻoku ʻikai te u fie pōlepole ai, he kuó u ʻi he ngāue pē ʻa e ʻOtuá.

17 Pea vakai, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ní koeʻuhi ke mou ʻiloʻi ʻa e apotó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he btauhi ʻo homou ckāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.

18 Vakai, kuo mou ui au ko homou tuʻi; pea kapau ko au, ʻa ia ʻoku mou ui ko homou tuʻí, ʻoku ou ngāue ke atauhi ʻa kimoutolu, ʻoku ʻikai ʻapē ke taau ke mou ngāue ke fetauhiʻaki ʻiate kimoutolu?

19 Pea vakai foki, kapau ko au, ʻa ia ʻoku mou ui ko homou tuʻí, ʻa ia kuó ne fakaʻaongaʻi ʻa hono ngaahi ʻahó ʻi homou tauhí, ka kuó ne ʻi he tauhi pē ʻo e ʻOtuá, kapau ʻoku ou taau mo ha fakamālō meiate kimoutolu, ʻOiauē hono ʻikai totonu ke mou afakafetaʻi foki ki homou Tuʻi fakalangí!

20 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, kapau te mou ʻoatu ʻa e fakamālō mo e afakafetaʻi kotoa pē ʻoku maʻu ʻe homou laumālié kotoa ʻa e mālohi ke fai, ki he bʻOtua ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa kimoutolú, pea kuó ne tauhi mo maluʻi ʻa kimoutolú, pea fakafiefiaʻi ʻa kimoutolu, pea kuó ne tuku ke mou nofo fakataha ʻi he melinó—

21 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu kapau te mou tauhi kiate ia ʻa ia kuó ne fakatupu ʻa kimoutolu mei he kamataʻangá, pea ʻoku lolotonga maluʻi ʻa kimoutolu mei he ʻaho ki he ʻahó, ʻi he foaki kiate kimoutolu ʻa e mānava, koeʻuhi ke mou faingamālie ke moʻui mo ngāue mo fai ʻo fakatatau ki hoʻomou afaʻiteliha ʻamoutolú, ʻo ne poupouʻi ʻa kimoutolu mei he mōmēniti ʻe taha ki he mōmēniti ʻe tahá—ʻoku ou pehē, kapau te mou tauhi kiate ia ʻaki homou laumālié kotoa ka te mou kei hoko pē ko ha kau tamaioʻeiki btaʻeʻaonga.

22 Pea vakai, ko e meʻa pē ʻokú ne ʻeke meiate kimoutolú ke mou atauhi pē ʻa ʻene ngaahi bfekaú; pea kuó ne talaʻofa kiate kimoutolu kapau te mou tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú te mou tuʻumālie ʻi he fonuá; pea ʻoku ʻikai ai pē te ne fai ckehe mei he meʻa kuó ne folofolaʻakí; ko ia, kapau ʻoku mou dtauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú ʻokú ne tāpuakiʻi mo fakamonūʻiaʻi ʻa kimoutolu.

23 Pea ko ʻeni, ko e ʻuluaki ʻo e meʻá, kuó ne fakatupu ʻa kimoutolu, mo foaki kiate kimoutolu ʻa hoʻomou moʻuí, ʻa ia ʻoku mou moʻua ai kiate ia.

24 Pea ko hono uá, ʻokú ne finangalo ke mou fai ʻo hangē ko ia kuó ne fekau kiate kimoutolú; he kapau te mou fai ia, ʻokú ne atāpuakiʻi leva ʻa kimoutolu; ko ia kuó ne totongi ai kiate kimoutolu. Pea ʻoku mou kei moʻua ai kiate ia, pea ʻoku mou moʻua, pea te mou moʻua ai pē, ʻo taʻengata pea taʻengata; ko ia, ko e hā mo ha meʻa ke mou pōlepole ai?

25 Pea ko ʻeni ʻoku ou fehuʻi, pe ʻoku mou lava ke pehē ʻoku mou lava ha meʻa ʻiate kimoutolu? ʻOku ou tali kiate kimoutolu, ʻIkai. ʻOku ʻikai te mou lava ke pehē ʻoku mou mahuʻinga tatau mo e efu ʻo e māmaní; ka naʻe afakatupu ʻa kimoutolu mei he befu ʻo e māmaní; kae vakai, ʻoku ʻaʻana ia ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa kimoutolú.

26 Pea naʻa mo au, ʻa ia ʻoku mou ui ko homou tuʻi, ʻoku ʻikai te u lelei hake ʻiate kimoutolu; he naʻá ku mei he efú foki mo au. Pea ʻoku mou vakai ʻoku ou motuʻa, pea ʻoku ofi ke u tuku ʻa e sino fakamatelie ni ki hono motuʻa kelekelé.

27 Ko ia, ko e meʻa ki heʻeku pehē kiate kimoutolu kuó u tauhi ʻa kimoutolú, ʻo aʻaʻeva ʻi he konisēnisi ʻoku ʻataʻatā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ko ia ai kuó u fekau he taimí ni ke mou fakataha mai ʻa kimoutolú koeʻuhi ke fakatonuhiaʻi au, pea ke ʻoua naʻa ʻekeʻi homou btotó meiate au, ʻo kau ka tuʻu koeʻuhi ke fakamāuʻi au ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kuó ne fekau kiate au ʻo kau kiate kimoutolú.

28 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu kuó u fekau ke mou fakataha mai ʻa kimoutolú ke u afakamaʻa hoku ngaahi kofú mei homou totó, ʻi he vahaʻataimi ko ʻeni ʻi he ofi ke u ʻalu hifo ki hoku faʻitoká, koeʻuhi ke u ʻalu hifo ʻi he fiemālie, pea kau fakataha ʻa hoku blaumālie taʻe-faʻa-maté mo e ngaahi ckau hiva ʻi ʻolungá ʻi he hiva ʻaki ʻa e ngaahi fakafetaʻi ki ha ʻOtua angatonu.

29 Pea ko e tahá, ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu kuó u fekau ke mou fakataha mai ʻa kimoutolú, ke u fakahā kiate kimoutolu ʻoku ʻikai te u toe lava ke hoko atu ko homou faiako pe ko homou tuʻi;

30 Naʻa mo e lolotonga ní, ʻoku tetetete lahi ʻaupito ʻa hoku sinó kotoa ʻi heʻeku feinga ke lea atu kiate kimoutolú; ka ʻoku poupouʻi au ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, pea kuó ne tuku ke u lea atu kiate kimoutolu, ʻo ne fekauʻi au ke u fakahā kiate kimoutolu he ʻahó ni, ko hoku foha ko Mōsaiá ko e tuʻi mo e pule kiate kimoutolu.

31 Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, ʻoku ou loto ke mou fai ʻo hangē ko ia kuo mou fai ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní. Hangē ko hoʻomou tauhi ʻeku ngaahi fekaú kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi fekau ʻa ʻeku tamaí, pea mou monūʻiá, pea maluʻi ʻa kimoutolu mei he tō ki he nima ʻo homou ngaahi filí, ʻe pehē foki kapau te mou tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa hoku fohá, pe ko e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻa ia te ne tuku kiate kimoutolú, te mou tuʻumālie ʻi he fonuá, pe ʻe ʻikai maʻu ʻe homou ngaahi filí ha mālohi ke puleʻi ʻa kimoutolu.

32 Kae, ʻOiauē ʻe hoku kakai, tokanga telia naʻa tupu ha ngaahi afakakikihi ʻiate kimoutolu, pea mou fili ke talangofua ki he laumālie angakovi, ʻa ia naʻe lea ki ai ʻa ʻeku tamai ko Mōsaiá.

33 He vakai, ʻoku ʻi ai ha tautea mamafa kuo tuʻutuʻuni kiate ia ʻoku fili ke talangofua ki he laumālie ko iá; he kapau ʻokú ne fili ke talangofua kiate ia, pea nofo maʻu pea mate ʻi heʻene ngaahi angahalá, ʻe inu ʻe ia ʻa e amalaʻia ki hono laumālie ʻoʻoná; he te ne maʻu ʻa e totongi ki heʻene ngaahi ngāué ʻa ia ko e tautea blauikuonga, koeʻuhi kuó ne maumauʻi ʻa e fono ʻa e ʻOtuá ʻo taʻehoa mo ʻene ʻiló.

34 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha toko taha ʻiate kimoutolu, tuku kehe pē ʻa hoʻomou fānau īkí kuo ʻikai ke akonekina ʻi he ngaahi meʻá ni, ka ko hai ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻoku mou moʻua taʻengata ki hoʻomou Tamai fakalangí, ke ʻoatu kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mou maʻú pea mo kimoutolu; pea kuo akonekina foki ia ʻi he ngaahi lekooti ʻa ia ʻoku tuʻu ai ʻa e ngaahi kikite ʻa ia kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfita māʻoniʻoní, ʻo fai mai ki he taimi naʻe ʻalu ai ʻa ʻetau tamai, ko Līhaí, mei Selūsalemá;

35 Kae ʻumaʻā foki, mo e meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe heʻetau ngaahi tamaí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Pea vakai, foki, naʻa nau lea ʻaki ʻa e meʻa naʻe fekau kiate kinautolu ʻe he ʻEikí; ko ia, ʻoku totonu mo moʻoni ia.

36 Pea ko ʻeni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, ʻo ka hili hoʻomou ʻilo mo akonekina ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa pē, kapau te mou fai hala ʻo talangataʻa ki he meʻa kuo folofolaʻakí, ʻo mou fakamavaheʻi ai ʻa kimoutolu mei he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻo ʻikai ai te ne maʻu hano nofoʻanga ʻiate kimoutolu ke fakahinohinoʻi ʻa kimoutolu ʻi he ngaahi hala ʻo e potó koeʻuhi ke tāpuakiʻi, mo fakamonūʻiaʻi, mo maluʻi ʻa kimoutolú—

37 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ko e tangata ʻokú ne fai ʻení, ko e tangata ia ʻoku aangatuʻu fakahāhā ki he ʻOtuá; ko ia ʻokú ne fili ke talangofua ki he laumālie angakoví, ʻo ne hoko ko e fili ki he māʻoniʻoni kotoa pē; ko ia, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he ʻEikí ha nofoʻanga ʻiate ia, he ʻoku ʻikai ʻafio ia ʻi ha ngaahi temipale btaʻe-māʻoniʻoni.

38 Ko ia kapau ʻoku ʻikai afakatomala ʻa e tangata ko iá, kae nofo maʻu pea mate ko ha fili ki he ʻOtuá, ʻoku fakaake ʻe he ngaahi ʻeke ʻo e bfakamaau totonu faka-ʻOtuá ʻa hono laumālie taʻe-faʻa-maté ki ha manatu taʻetuku ki heʻene cangahala ʻaʻaná, ʻa ia ʻoku ngaohi ai ia ke holomui mei he ʻao ʻo e ʻEikí, pea ʻoku fakafonu ʻa hono lotó ʻaki ʻa e ongoʻi ʻo e angahalá mo e mamahí, mo e loto-mamahi, ʻa ia ʻoku hangē ko ha afi taʻe-faʻa-mate, ʻa ia ʻoku ʻalu hake ʻa hono uló ʻo taʻengata pea taʻengata.

39 Pea ko ʻeni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he aʻaloʻofá ha mafai ki he tangata ko iá; ko ia ko hono tautea aofangatukú ke ne kātekina ha fakamamahi ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.

40 ʻOiauē, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻa e kau toulekeleká, motuʻá, kae ʻumaʻā foki mo kimoutolu ʻa e kau tangata talavoú, pea mo kimoutolu ʻa e fānau iiki ʻa ia ʻoku mahino kiate kimoutolu ʻa ʻeku ngaahi leá, he kuó u lea mahinongofua kiate kimoutolu koeʻuhi ke mou ʻiloʻi, ʻoku ou lotua ke mou ʻā hake ki ha amanatuʻi ʻo e tuʻunga fakamamahi ʻo kinautolu kuo tō ki he maumau-fonó.

41 Pea ko e tahá, ʻoku ou loto ke mou fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo afakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau bmonūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi; pea kapau te nau kātaki ʻi he ctui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe maʻu hake ʻa kinautolu ki he dlangí koeʻuhi ke nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻOiauē manatu, manatu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá.