Tusitusiga Paia
Mataupu Faavae ma Feagaiga 128


Vaega 128

O se tusi mai ia Iosefa Samita le Perofeta i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo i ai isi faatonuga e faatatau i le papatisoga mo e ua maliliu; na tusia i Navu, Ilinoi, i le aso 6 o Setema, 1842.

1–5, E tatau i tusitalafaamaumau i alaalafaga ma i le ekalesia aoao ona faamaonia le moni o papatisoga mo e ua maliliu; 6–9, O a latou talafaamaumau ua faamauina ma tusifaamaumauina i le lalolagi ma le lagi; 10–14, O le faatanoa o le vai papatisoga o se faatusa o le tuugamau; 15–17, Ua fuatai mai e Elia le mana e faatatau i le papatisoga mo e ua maliliu; 18–21, O ki uma, mana, ma pule o tisipenisione ua mavae ua toefuatai mai; 22–25, Ua folafola mai tala fiafia ma mamalu mo e o ola ma e ua maliliu.

1 E pei ona ou fai atu ia te outou i la’u tusi ae ou te lei tuua lo’u fale, o le a ou tusi atu ia te outou mai lea taimi i lea taimi ma tuu atu ia te outou faamatalaga e faatatau i mataupu e tele, o lea ou te toe faaauau ai le mataupu o le apapatisoga mo e ua maliliu, ona e peiseai ua i ai pea lena mataupu i lo’u mafaufau, ma uuna’i malosi mai e sili atu i o’u lagona, talu mai ona tuli o a’u e o’u fili.

2 Sa ou tusi atu ia te outou ni upu itiiti o le faaaliga e faatatau i se tusitalafaamaumau. Ua ou maua ni nai vaaiga faaopoopo e faatatau i lenei mataupu, ia o le a ou faamaonia nei. O lena mea, sa ta’u atu i la’u tusi muamua e tatau ona i ai se atusitalafaamaumau, o lē e tatau ona molimau-vaai, ma faalogo foi i ona taliga, ina ia mafai ona faia e ia se talafaamaumau moni i luma o le Alii.

3 O lenei, e faatatau i lenei mataupu, e faigata tele i se tusitalafaamaumau e toatasi ona i ai i taimi uma, ma faia le galuega uma. Ina ia fo’ia lenei faigata, e mafai ona tofia se tusitalafaamaumau i uarota taitasi o le aai, o sē ua agavaa lelei i le tusiga sa’o o tala; ma ia tuu atu ia te ia ia matua auiliili ma sa’o tonu i le tusiga o taualumaga atoa, ma faamaonia i lana talafaamaumau sa vaai o ia i ona mata, ma faalogo i ona taliga, ma tusia le aso, ma igoa, ma isi mea faapena, ma le talafaasolopito o le mea atoa na fai; ma ta’u mai foi igoa o ni tagata se toatolu e i ai, pe afai e i ai ni isi, o e e mafai ona faamaonia lea lava mea i soo se taimi pe a valaau atu i ai, ina ia mafai ona faamautuina o upu uma e ala i fofoga o ni amolimau e toalua pe toatolu.

4 Ona, tuu atu lea i ai o se tusitalafaamaumau aoao, o lē e mafai ona tuulima atu i ai isi talafaamaumau ia, ua o faatasi ma tusifaamaonia i luga o a latou lava saini, e faamaonia ai o le talafaamaumau ua latou faia ua moni. Ona mafai lea e le tusitalafaamaumau aoao o le ekalesia ona tusia le talafaamaumau i le tusi aoao a le ekalesia, faatasi ma tusifaamaonia ma molimau uma na auai, faatasi ma lana lava faamatalaga ua talitonu moni lava o ia o faamatalaga ma talafaamaumau ua ta’ua i luga, ua moni, mai lona malamalama i le uiga lautele ma le tofiga o ia alii e le ekalesia. Ma a uma ona faia o lenei mea i le tusi aoao a le ekalesia, o le a faapea lava ona paia o le talafaamaumau, ma tali ai le sauniga e pei lava na vaai i ai o ia i ona mata ma faalogo i ai i ona taliga, ma fai se talafaamaumau o lea lava sauniga i le tusi aoao o le ekalesia.

5 Atonu tou te manatu ua auiliili tele lenei faatulagaga o mea; ae tuu mai ou te ta’u atu ia te outou ua na o se mea e tali atu ai i le finagalo o le Atua, i le mulimuli lea i le sauniga ma le sauniuniga na faauu ma saunia e le Alii a o le’i faavaeina le lalolagi, mo le afaaolataga o e ua maliliu, o e e maliliu e aunoa ma se emalamalama o le talalelei.

6 O lenei foi, ou te manao ia outou manatua sa mafaufauina e Ioane le Talifaaaliga lenei lava mataupu e faatatau i e ua maliliu; ina ua fetalai mai o ia, e pei o le a outou maua ua tusifaamaumauina i le Faaaliga 20:12: Ma na ou vaai i e na oti, o e faatauvaa ma e ta’uta’ua, o tutulai i luma o le Atua; ma sa fofola tusi; ma sa fofola se tasi tusi, o le tusi lea o le ola; ma sa faamasinoina e na oti i mea na tusia i tusi, e tusa ma a latou galuega.

7 O le a outou iloa i lenei upusii sa tatalaina tusi; ma sa tatalaina se isi tusi, o le atusi o le ola lea; ae sa faamasinoina e ua maliliu i mea sa tusia i tusi, e tusa ma a latou galuega; o lea, o tusi ua ta’ua atonu o tusi ia ua i ai talafaamaumau o a latou galuega, ma ua faasino i etalafaamaumau ua tausia i le lalolagi. Ma o le tusi sa ta’ua o le tusi o le ola o le talafaamaumau lea ua tausia i le lagi; o le mataupu autu lea ua o gatasi tonu ma le mataupu faavae ua poloaiina ai outou i le faaaliga o loo i ai i le tusi na ou tusi atu ia te outou ae ou te lei tuua lo’u fale—ina ia mafai ia outou faamaumauga uma ona tusifaamaumauina i le lagi.

8 O lenei, o le uiga o lenei sauniga, ua i ai i le amana o le perisitua, e ala i le faaaliga a Iesu Keriso, lea ua tuu mai ai i totonu e faapea o soo se mea tou te efaamauina i le lalolagi o le a faamauina foi lea i le lagi, ma o soo se mea tou te tatalaina i le lalolagi o le a tatalaina foi lea i le lagi. Po o, le faapea, i le ave lea o se vaaiga ese mai o le faaliliuga, o soo se mea tou te tusifaamaumauina i le lalolagi o le a tusifaamaumauina i le lagi, ma o soo se mea tou te lē tusifaamaumauina i le lalolagi o le a lē tusifaamaumauina foi i le lagi; aua o le a faamasino ai o outou tagata maliliu mai i tusi, e tusa ma a latou lava galuega, pe na faia e i latou lava isauniga i o latou lava propria persona, pe ala i ni o latou lava sui, e tusa ma le sauniga na saunia e le Atua mo lo latou ofaaolataga a o le i faavaeina le lalolagi, e tusa ma talafaamaumau sa latou tausia e faatatau i o latou tagata maliliu.

9 Atonu e foliga i ni isi o se mataupu faavae faasausili tele ua tatou tautala i ai—o se mana lea e faamaumau pe fusia ai i le lalolagi ma fusia ai i le lagi. Ae ui i lea, i vaitausaga uma o le lalolagi, soo se taimi na tuu mai ai e le Alii se atisipenisione o le perisitua i soo se alii e ala i faaaliga moni, po o i soo se vaega o alii, sa tuuina mai lenei mana i taimi uma. O lea, soo se mea na faia e na alii i le epule, i le suafa o le Alii, ma faia tonu ma le faamaoni, ma tausia se talafaamaumau tatau ai ma faamaoni o lea lava mea, sa avea o se tulafono i le lalolagi ma i le lagi, ma sa lē mafai ona solofuaina, e tusa ma poloaiga a le iIeova silisili. O se upu faamaoni lenei. O ai e mafai ona faalogo i ai?

10 O lenei foi, mo se faataitaiga, le Mataio 16:18, 19: Ma Ou te fai atu foi ia te oe, o Peteru oe, ma Ou te ati a’e la’u ekalesia i luga o lenei papa, ma e lē mafai e faitotoa o seoli ona manumalo faasaga i ai. Ma Ou te tuu atu ia te oe ki o le malo o le lagi: ma o soo se mea e te faamauina i le lalolagi, o le a faamauina foi lea i le lagi; ma o soo se mea e te tālā i le lalolagi, o le a tatalaina foi lea i le lagi.

11 O lenei o le mealilo tele ma sili o le mataupu atoa, ma le summum bonum o le mataupu atoa ua taatia nei i o tatou luma, ua i ai lea i le mauaina o mana o le Perisitua Paia. Ona o ia e tuu atu i ai ia aki e leai se faigata e i ai i le mauaina o le malamalama o mea moni e faatatau i le efaaolataga o le fanauga a tagata, e faatatau uma mo e ua maliliu faapea ma mo e o ola.

12 O totonu o iinei ua i ai le amamalu ma le eviiga, ma le itino ola pea ma le ola e faavavau—O le sauniga o le papatisoga i le vai, ia ofaatofuina ai ina ia o gatasi ma le faatusa o le maliu, ina ia o gatasi le tasi mataupu autu ma le isi; o le faatofuina i le vai ma le alu a’e mai le vai ua faatusa i le toetutu mai o e ua maliliu i le o mai i fafo mai o latou tuugamau; o lea na faatuina ai lenei sauniga e fai ai se sootaga ma le sauniga o le papatisoga mo e ua maliliu, aua ua faatusa lea i e ua maliliu.

13 O lea, na faatuina ai le faatanoa o le avai papatisoga o se efaatusa o le tuugamau, ma na poloaiina ai ia tuu i se mea i lalo i le mea e masani ona potopoto ai e o ola, e faailoa atu ai e o ola ma e ua oti, ma ina ia i ai i mea uma so latou faatusa, ma ina ia o gatasi ma le tasi—o mea faalelalolagi ua o gatasi ma mea faalelagi, e pei ona ta’u mai e Paulo, i le 1 Korinito 15:46, 47, ma le 48:

14 Ae peitai e le muamua le faaleagaga, a o le faaletino; ona mulimuli ai lea o le faaleagaga. E faaleeleele le uluai tagata, na fua mai i le eleele; a o le tagata mulimuli, o le Alii lea mai le lagi. Pei o lē faaleeleele, e faapea lava o e faaleeleele; pei o lē faalelagi, e faapea lava o e faalelagi. Ma e faapei o talafaamaumau ua i ai i le lalolagi e faatatau i o outou tagata maliliu, ua tonu ona faia, ua faapea foi ona i ai o talafaamaumau i le lagi. O lenei, la, o le mana afaamau ma faamauina lea, ma, i se tasi uiga o le upu, o eki ia o le malo, ia ua i ai le ki o le imalamalama.

15 Ma o lenei, o’u uso e, ma tuafafine pele e ma alofaina, tuu mai ia te a’u e tauina atu ia te outou o mataupu autu nei e faatatau i e ua maliliu ma e o ola e lē mafai ona tatou manatu māmā i ai, e faatatau i lo tatou olataga. Ona o lo latou afaaolataga ua tatau ma taua tele mo lo tatou olataga, e pei ona faimai Paulo e faatatau i tamā—e faapea e lē mafai ona efaaatoatoaina o i latou e aunoa ma i tatou—pe mafai foi ona faaatoatoaina i tatou e aunoa ma o tatou tagata maliliu.

16 Ma o lenei, e faatatau i le papatisoga mo e ua maliliu, o le a ou tuu atu ia te outou ni isi upusii a Paulo, i le 1 Korinito 15:29: A faapea, pe faapefea e ua papatisoina ma sui o e ua oti? Afai e moni, e le toe tutu e ua oti, ona o le a ea ua papatisoina ai i latou ma sui o e ua oti?

17 O lenei foi, e faaopoopo i lenei upusii ou te tuu atu ai ia te outou se upusii mai se tasi o perofeta, o lē sa silasila toto’a lona fofoga i le atoefuataiga o le perisitua, mamalu o le a faaali mai i aso e gata ai, ma i se ala faapitoa i lenei mataupu sili ona mamalu o mataupu uma o le talalelei tumau e faavavau, ua ta’ua, o le papatisoga mo e ua maliliu; aua ua fai mai Malaki, mataupu mulimuli, fuaiupu 5 ma le 6: Faauta, Ou te auina atu ia te outou eElia le perofeta ae lei oo mai le aso tele ma le mata’utia o le Alii. Ma o le a liliu e ia le loto o tamā i fanau, ma le loto o fanau i o latou tamā, ne’i Ou alu atu ma taia le lalolagi i se fetuu.

18 Atonu e mafai ona ou faia se faaliliuga e sili atu ona amanino i lo lea, ae ua lava le manino ua i ai i le tulaga ua i ai nei e talafeagai ma lo’u faamoemoe. Ua lava ona iloa, i le tulaga lenei, o le a taia le lalolagi i se fetuu vagana ua i ai se ituaiga o esooga mau po o se isi mea i le va o tamā ma fanau, i luga o se mataupu po o se isi mea—ma faauta o le a lena mataupu? O le ipapatisoga lea mo e ua oti. Ona o i tatou e aunoa ma i latou e lē mafai ona faaatoatoaina; pe mafai foi ona faaatoatoaina i latou e aunoa ma i tatou. Pe mafai foi ona faaatoatoaina i latou po o i tatou e aunoa ma i latou o e na maliliu foi i le talalelei; aua e tatau i le aumaia o le otisipenisione o le atoatoaga o taimi, le tisipenisione lea ua amata nei ona aumai, ona faia o se tuufaatasiga atoa ma o’oo’o ma atoatoa, ma se sooga mau faatasi o tisipenisione, ma ki, ma mana, ma mamalu, ma faaali mai e amata mai i aso o Atamu e oo mai lava i le taimi nei. Ma ua lē gata i lenei, ae o mea na sa lei faaalia mai lava mai le ufaavaega o le lalolagi, ae sa tausi natia mai i e popoto ma mafaufau, o le a faaalia i ftamameamea ma fesusui, i le tisipenisione lenei o le atoaga o taimi.

19 O lenei, o le a le mea ua tatou faalogo i ai i le talalelei ua tatou maua? O se leo o le fiafia! O se leo o le alofa mutimutivale mai le lagi; ma o se leo o le a’upumoni mai le eleele; o tala fiafia mo e ua oti; o se leo o le fiafia mo e o ola ma e ua oti; o etala fiafia o le olioli tele. E matua matagofie i luga o mauga ivae o i latou o e e aumaia tala fiafia o mea lelei, ma fai mai ia Siona: Faauta, ua nofotupu lou Atua! E pei o le osau o Karamelu, o le a faapena ona alu ifo o le malamalama o le Atua i o latou luga!

20 O lenei foi, o le a le mea ua tatou faalogoina? O tala fiafia mai aKumora! O eMoronae, o se agelu mai le lagi, ua folafola mai le faataunuuga o perofeta—o le itusi o le a faaali mai. O le siufofoga o le Alii i le vao o oFeiete, itumalo o Seneka, ua folafola mai molimau e toatolu e umolimau i le tusi! O le siufofoga o fMekaeli i auvai o le Susquehanna, na iloa ai le tiapolo ina ua faali mai o ia e pei o se agelu o le gmalamalama! O le siufofoga o lPeteru, Iakopo, ma Ioane i le vao i le va o Haramoni, i le itumalo o Susquehanna, ma Colesville, i le itumalo o Broome, i luga o le vaitafe o Susquehanna, ua ta’u mai o i latou lava ua i ai mki o le malo, ma le tisipenisione o le atoaga o taimi!

21 O lenei foi, o le siufofoga o le Atua i le potu o le aTamā matua o Uitimera, i Feiete, i le itumalo o Seneka, ma i taimi eseese, ma i nofoaga eseese i malaga ma puapuagatia uma o lenei Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai! Ma le siufofoga o Mekaeli, le agelu sili; o le siufofoga o eKaperielu, ma iRefaelu, ma oagelu eseese, mai ia Mekaeli po o uAtamu e oo mai i le taimi nei, ua latou tautino uma mai a latou ftisipenisione, a latou aiā, a latou ki, o latou mamalu, o latou maluali’i ma viiga, ma le mana o lo latou perisitua; ua tuu mai lea fasifuaitau i lea fasifuatau, o lea gmataupu i lea mataupu; o si mea itiiti i ’i, ma si mea itiiti i ’o; ua tuu mai ai ia te i tatou le faamafanafanaga i le folafola atu o mea o le a oo mai, ua faamautu ai lo tatou lfaamoemoe!

22 Uso e, tatou te lē o atu pea ea i lenei savali sili? O atu i luma ae lē o le solomuli. Lototetele, uso e; o atu pea, o atu pea i le manumalo! Ia olioli o outou loto, ma ia fiafia tele. Tuu atu i le lalolagi e alalaga i apesega. Tuu atu i e ua oti e tautala mai i viiga e faavavau i le Tupu o eEmanuelu, o lē na faauuina, ae lei i ai le lalolagi, le mea e mafai ai e i tatou ona itogiolaina i latou i fafo mai lo latou ofalepuipui; ona o le a faasaolotoina pagota.

23 Ia tuu atu i amauga e alalaga i le olioli, ma o outou o vanu uma ia alalaga leo tetele; ma outou o sami ma laueleele matutu uma ia ta’uta’u atu mea ofoofogia a lo outou Tupu Faavavau! Ma o outou o vaitafe, ma alia, ma vai iti, ia tafe atu i lalo ma le fiafia. Ia tuu atu i vao ma laau uma o le fanua ia viia le Alii; ma outou o epapa ’alā ia fetagisi i le olioli! Ma ia tuu atu i le la, le masina, ma fetu o le itaeao ia pepese faatasi, ma ia tuu atu i atalii uma o le Atua ia alalaga i le olioli! Ma ia tuu atu i foafoaga faavavau e tautino atu lona suafa e faavavau ma faavavau lava! Ma ou te toe fai atu, ua matua mamalu lava le siufofoga ua tatou faalogoina mai le lagi, ua folafola mai i o tatou taliga, le mamalu, ma le faaolataga, ma le viiga, ma le otino ola pea, ma le uola e faavavau; o malo, ma itumalo, ma mana!

24 Faauta, ua oo mai lava le aaso tele o le Alii; ma o ai e mafai ona egafatiaina le aso o lona afio mai, o ai e mafai ona tulai pe a afio mai o ia? Aua ua pei o ia o le afi a le itunu auro, ma pei o le moli a le ta’ofu; ma o le a nofo o ia e pei o se ofaalelei ma faamamā ario, ma o le a faamamā e ia atalii o uLevi, ma faamamā i latou e pei o le auro ma le ario, ina ia mafai ona latou osi atu i le Alii se ftaulaga i le amiotonu. O lea, ia tatou osi atu, o se ekalesia ma se nuu, ma se Au Paia o Aso e Gata Ai, se taulaga i le Alii i le amiotonu; ma ia tatou tuu atu i lona malumalu paia, pe a uma, se tusi ua i ai gtalafaamaumau o o tatou tagata maliliu, lea o le a agavaa mo le taliaina atoatoa.

25 Uso e, ua ia te a’u ni mea e tele e fai atu ia te outou e uiga i le mataupu; ae o le a faai’u mo le taimi nei, ma faaauau le mataupu i se isi taimi. O a’u, e pei lava o taimi uma, o la outou auauna lotomaualalo ma se uo e lē masuia lava.

Iosefa Samita.